Cilj je novoga sustava zaštite prava žiga EU-a poticanje inovacija i gospodarskog rasta stvaranjem sustava za registraciju žigova u cijeloj Europskoj uniji.
Engleska riječ brand znači jedinstveni dizajn, znak, simbol, riječi (ili njihovu kombinaciju) kojima se identificira neki proizvod i odvaja od konkurencije.
Često dolazi do nedoumica oko razlike između termina žig i marka (brend).
Marka (brend) predstavlja ukupni skup signala koji prenose određeno značenje i stvaraju povoljnu sliku o proizvodu ili usluzi u svijesti potrošača kako bi ih privukli proizvodima ili uslugama određenog poduzeća.
Uvjeti zaštite i postupak registracije žiga u Hrvatskoj propisani su Zakonom o žigu i Pravilnikom o žigu
Žig (engl. trademark) predstavlja zaštićenu razlikovnu oznaku proizvoda ili usluge, koja je sastavni dio koncepta marke (brenda), i predstavlja pravno sredstvo koje štiti vlasnika marke (brenda) u slučaju neovlaštenog korištenja takve oznake.
Žigom je moguće zaštititi ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja nečijeg proizvoda i/ili usluge. Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan te da nije sličan nekom ranijem žigu. Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih njime.
ZAŠTITA ŽIGA U HRVATSKOJ
Iako registracija žiga nije obavezna pri stavljanju u promet proizvoda i/ili usluga, vrlo je korisno pojedine aspekte proizvoda zaštititi.
Svaki znak koji se želi štititi žigom prijavljuje se zasebnom prijavom, čiji je sastavni dio popis proizvoda i/ili usluga na koje se znak odnosi, a koji mora biti sastavljen u skladu s Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za potrebe registracije žigova (tzv. Nicanskom klasifikacijom).
Uvjeti zaštite i postupak registracije žiga u Hrvatskoj propisani su Zakonom o žigu i Pravilnikom o žigu.
Uobičajeno trajanje cijelog postupka je 12 mjeseci.
Prije podnošenja prijave korisno je izvršiti pretraživanje baze podataka registriranih i prijavljenih žigova u Hrvatskoj radi utvrđivanja postoje li već identični ili slični žigovi, kako biste izbjegli nepotrebne troškove odnosno sporove.
Zaštita žigom u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, vrijedi 10 godina, računajući od datuma prijave. Vrijeme zaštite može se produžavati neograničeno na razdoblja od 10 godina, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva (u pravilu prije isteka važenja prethodnih 10 godina) i plaćanje odgovarajućih pristojbi i naknada troškova.
Zaštita žiga ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, odnosno zaštita vrijedi samo na teritoriju zemlje u kojoj je to pravo priznato.
ZAŠTITA ŽIGA U EU
Ako trgovačko društvo posluje samo u jednoj zemlji EU-a, trebat će mu zaštita samo za tu zemlju. U tom slučaju žig može registrirati na nacionalnoj razini.
Ako posluje u Belgiji, Nizozemskoj ili Luksemburgu, svoj žig treba registrirati u Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo (BOIP). Tako se dobiva zaštita u sve tri zemlje.
Ako je potrebna zaštita u svim zemljama, potrebno je registrirati žig u Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Iako registracija žiga nije obavezna pri stavljanju u promet proizvoda i/ili usluga, vrlo je korisno pojedine aspekte proizvoda zaštititi
Žig Europske unije (ili European Union Trade Mark, skraćeno EUTM) vrijedi u svim državama članicama Europske unije, a postupak registracije takvog žiga provodi Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (European Union Intellectual Property Office, skraćeno EUIPO) sa sjedištem u Alicanteu u Španjolskoj. Žig Europske unije vrijedi u Europskoj uniji kao cjelini te nije moguće zemljopisno ograničiti opseg zaštite samo na neke od država članica.
Državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mogu žig Europske unije zaštititi izravno pri EUIPO-u ili koristeći Madridski sustav međunarodne registracije žigova (potrebno je navesti da se traži zaštita u Europskoj uniji; oznaka zemlje EM).
ISTOVJETNI ILI SLIČNI ŽIGOVI
Ako je netko registrirao sličan ili istovjetan žig EU-a, od Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) oštećena strana može tražiti da poništi registraciju. Ako je registracija još u tijeku, možete osporiti zahtjev.
TMview je alat za globalno pretraživanje žigova i pruža informacije o žigovima iz prve ruke, a njihov je izvor otprilike 60 ureda za intelektualno vlasništvo, uključujući sve nacionalne i regionalne urede za intelektualno vlasništvo u EU-u. Moguće je putem interneta besplatno pristupiti podacima o više od 40 milijuna žigova na adresi: www.tmdn.org.
ZAŠTITA ŽIGA IZVAN EU
Treba li trgovačkom društvu međunarodna zaštita, pogotovo ako posluje izvan EU-a, svoj žig može registrirati pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO).
U slučaju da se radi o kombinaciji država Europske unije i država izvan Unije, moguća je zaštita putem međunarodne registracije. Takva registracija se ostvaruje na način da WIPO (World Intellectual Property Office) prosljeđuje prijavu/registraciju žiga na državne Zavode više država. Ovim putem se mogu ostvariti značajne uštede. Negativna strana ovakvog načina zaštite je relativno sporiji postupak zaštite žiga, što može predstavljati problem u pojedinim jurisdikcijama i stvoriti stanje pravne nesigurnosti.
PRAVNA REGULACIJA
Pravna regulacija žiga i zaštite žiga sadržana je u odredbama Zakona o žigu, Pravilnika o žigu, Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica vezano uz žigove, Uredbi Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice i dr.
Nova reforma prava žiga EU-a završena je nakon donošenja niza direktiva i uredbi, stupanjem na snagu Uredbe (EU) 2017/1001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. godine o žigu Europske unije, kao temeljnoga pravnog akta prava žiga EU-a.
Uredbom o žigu EU-a i novom definicijom žiga EU-a ukinut je uvjet grafičkoga prikaza pri podnošenju prijave za registraciju žiga, a znak koji se želi registrirati kao žig mora biti prikazan na način koji je “jasan, precizan, samostalan, lako dostupan, razumljiv, postojan i objektivan, u bilo kojem prikladnom obliku, korištenjem opće dostupne tehnologije”.
NOVE VRSTE ŽIGOVA
Nova definicija žiga EU-a ostavlja mogućnost zaštite nekonvencionalnih žigova kao novih oblika žigova, koji sadržajno predstavljaju oblik proizvoda.
Nekonvencionalni ili netradicionalni žigovi jesu oni koji su izvan opsega tradicionalnih žigova i stoga se sastoje od žigova izvedenih iz oblika, zvukova, mirisa, okusa i tekstura.
Uz ukidanje uvjeta grafičkoga prikaza i mogućnost zaštite nekonvencionalnih žigova uvedene su i nove vrste žigova: pojedinačni, zajednički i certifikacijski.
Pojedinačni ili individualni žig EU-a jest žig jedne ili više fizičkih ili pravnih osoba, koji služi za razlikovanje robe ili usluga te osobe određenoga trgovačkog društva od proizvoda konkurentskoga trgovačkog društva.
Zajednički žig EU-a jest žig EU-a opisan u prijavi žiga, prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga članova udruge koja je nositelj toga žiga, od proizvoda ili usluga drugih poduzetnika. Prijavu za zajednički žig EU-a mogu podnijeti samo udruge proizvođača, pružatelja usluga ili trgovaca kao i pravne osobe na koje se primjenjuje javno pravo.
Certifikacijski žig kao nova vrsta žiga EU-a postoji u pojedinim nacionalnim zakonodavstvima na razini Europske unije. Certifikacijski žig EU-a jest žig EU-a koji je kao takav opisan u prijavi žiga, prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga koje je odobrio nositelj žiga u odnosu na materijal, način proizvodnje proizvoda ili pružanja usluga, kvalitetu, ispravnost ili druge karakteristike, osim oznake zemljopisnoga podrijetla, od proizvoda i usluga koji nisu označeni na taj način. Prijavu za certifikacijske žigove može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba, kao i institucije, tijela vlasti i oni koja podliježu javnomu pravu, uz uvjet da ne obavljaju posao koji uključuje nabavu proizvoda ili usluge one vrste koja je certificirana.
ZAKLJUČAK
Žig je važan instrument poslovanja, promidžbe proizvoda i tržišnoga uspjeha. Do donošenja nove Uredbe o žigu EU-a većina registriranih žigova sastojala se od tradicionalnih znakova, a jedan od osnovnih uvjeta za registraciju žiga bio je grafički prikaz znaka.
Zbog nužne modernizacije sustava prava žiga, povećanja pravne sigurnosti, i pojednostavljenja postupka registracije žigova donesena je Uredba(EU) 2017/1001 o žigu Europske unije. Njome se ukida zahtjev grafičkoga prikaza znaka, čime se omogućuje registracija nekonvencionalnih znakova (boja, zvukova i mirisa), uvode certifikacijske oznake EU-a te niz postupovnih promjena.
Cilj je novoga sustava zaštite prava žiga EU-a poticanje inovacija i gospodarskog rasta stvaranjem sustava za registraciju žigova u cijeloj Europskoj uniji. Time se modernizirao sustav prema Lisabonskom ugovoru, što je pridonijelo uspješnom stvaranju jedinstvena sustava zaštite žiga EU-a.
