Jačati proizvodnju svinjetine radi dostupnosti i stabilnosti cijena

"Vlada limitiranjem cijena želi reći kako vodi brigu o potrošačima. To je u redu, no bolje je povećati domaću proizvodnju. To je bolji način i briga za potrošače: da imamo dovoljno domaće hrane, a ne da ovisimo o uvozu", poručuje Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja

Hrvatska se mora okrenuti vlastitoj proizvodnji jer jedino tako može osigurati dostupnost hrane po povoljnim, stabilnim i konkurentnim cijenama te smanjiti uvoz, posebice svinjskog mesa, rekli su za Hinu predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac i poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović.

Govoreći o novom paketu Vladinih mjera odnosno ograničavanju cijena određenih proizvoda među kojima je carsko meso, obojica ističu kako se time želi pokazati da se vodi briga o potrošačima, ali ističu i da treba povećati domaću proizvodnju.

“Vlada limitiranjem cijena želi reći kako vodi brigu o potrošačima. To je u redu, no bolje je povećati domaću proizvodnju. To je bolji način i briga za potrošače: da imamo dovoljno domaće hrane, a ne da ovisimo o uvozu”, kaže Kuterovac.

Upozorava kako se ne mogu kontrolirati tržišta s kojih uvozimo svinjetinu, primjerice njemačko te da je zato Vlada s popisa roba kojima je cijena ograničena morala izbaciti vratinu i lopaticu, jer su cijene u inozemstvu znatno porasle.

U Europi se, kako je pojasnio, svinjogojstvo restrukturira pri čemu pada proizvodnja u Španjolskoj koja je najveći proizvođač, te u Danskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.

Svi smanjuju proizvodnju jer imaju polako problem s ekologijom, odnosno više ne mogu imati toliko animalnih proizvoda, jer proizvode na svojim imanjima previše dušika što nije dozvoljeno, odnosno limitirano je, kaže Kuterovac i dodaje da nova EU-ova pravila za zelene politike kao i zajednička poljoprivredna politika uvode brojna ograničenja i stavljaju nove zahtjeve pred proizvođače, što samo povećava cijenu hrane.

To je jedan od razloga zašto smanjuju proizvodnju, a drugi je, kaže, ekonomska logika jer najveći kupci poput azijskih zemalja polako odustaju od kupovine u Europi i snalaze se na drugim tržištima.

Bez vlastite proizvodnje ovisni o uvozu, ali domaća proizvodnja pada
Restrukturiranje u europskom svinjogojstvu ide ka smanjenju proizvodnje, a kako pada proizvodnja oni koji nemaju svoju proizvodnju poput Hrvatske ovisit će cijenama koje su na tim tržištima, rekao je Kuterovac.

To je, kaže, razlog zašto sada ne možemo imati jeftinu vratinu.

“Možete imati nešto jeftino dok je cijena 15, 16 ili 19 kuna, ali to ubija vlastitu proizvodnju, a onda će se dogoditi to da ćete izvana dobivati po tržišnim cijenama, ali one će biti veće jer imate transportne troškove, logistiku itd.”, objasnio je.

Smatra kako je jedini način osiguranja dostupne hrane vlastita proizvodnja.

“Moramo se okrenuti vlastitoj proizvodnji”, naglasio je Kuterovac navodeći kako je lani proizvodnja svinja u Hrvatskoj pala deset posto.

“Moramo početi više proizvoditi i tu Ministarstvo poljoprivrede mora ići s nekim konkretnim mjerama”, kaže Kuterovac i dodaje da “dok god proizvodnja pada, znači da mjere nisu pogođene”.

Smatra da je problem što tržište nije organizirano kako treba, navodeći kako smo u prošlosti uvozili jeftinu svinjetinu, ali i srozali domaću proizvodnju.

“Stalno se priča da poljoprivreda dobiva ogroman novac, a proizvodnja se smanjuje i nekonkurentni smo. To je problem”, kazao je.

Istaknuo je i važnost ciljanih investicija u poljoprivredi kao i osnivanje sektorske organizacije u kojoj bi članovi bili proizvođači, mesna industrija i trgovački lanci.

Kuskunović: Nužna je strategija revitalizacije svinjogojstva
Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović ističe kako je nužno izraditi strategiju revitalizacije svinjogojstva.

“Zbog rasta cijena u trgovini Vlada trebao napraviti strategiju revitalizacije svinjogojskog sektora, jer se pokazuje da je samodostatnost u proizvodnji jedino mjerilo stabilnosti cijena. Ovako smo ovisni o uvoznoj inflaciji odnosno smanjivanjem proizvodnje svinjskog mesa u EU-a rast će cijena i u Hrvatskoj, jer sa uvozom dolazi i uvozna inflacija”, kazao je.

Uz sve to, kako je rekao, cijene hrane u Hrvatskoj su sve veće i zbog slabe kontrole lanca u kojem je očito da najveći ceh plaćaju poljoprivrednici – primarni proizvođači i potrošači, dok trgovci i industrija teret svojih troškova prebacuju na njih.

“Sada je prilika da se napravi ozbiljna strategija za oporavak sektora svinjogojstva”, poručio je Kuskunović.

Hrvatska je, kako je naveo, na kraju 2000. godine imala 1,23 milijuna komada svinja, a taj je broj na kraju 2021. pao na 971.307 komada, što je dokaz da se sektor urušava i sve smo više ovisni o uvoz svinjskog mesa.

“To danas i za budućnost znači sve veće cijene svinjskog mesa”, istaknuo je Kuskunović.

Mišljenja je kako će zamrzavanje cijene carskog mesa kao zamjene za vratinu i lopaticu, privremeno stabilizirati cijenu za tu kategoriju, ali će vjerojatno rasti cijena drugih kategorija svinjskog mesa.

S obzirom na to da je Hrvatska veliki uvoznik svinjskog mesa upravo s tržišta EU-a (Njemačka, Danska) i da smo samodostatni u proizvodnji od samo 60 posto, možemo očekivati da će doći do daljnjeg rasta cijena svinjskog mesa na hrvatskom tržištu, kazao je.

Kao i Kuterovac, i on očekuje daljnji pad proizvodnje svinja u EU-u, prema procjenama čak četiri posto u ovoj godini. Sektor će, kako je kazao, velike gubitke doživjeti u Njemačkoj i Danskoj, gdje će trend pada biti šest posto, a slijedi ih Španjolska s oko četiri posto. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakArf professional protect formula – Zaštita od novih zaprljanja
Sljedeći članakČak 90 % potrošača počelo se ponašati štedljivo