Europska komisija je još prije nekoliko godina identificirala provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (eng. DSM Strategy, Digital Single Market Strategy) kao jedan od prioritetnih političkih ciljeva. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta sastoji se od tri područja politike ili “stupa”:
• Lakši pristup potrošača i tvrtki dobrima i uslugama na internetu – pretvaranje digitalnog svijeta EU u jednostavno i ravnopravno tržište za prodaju i kupnju;
• Okruženje u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovati – izrada propisa koji prate brzinu razvoja tehnologije i kojima se podupire razvoj infrastrukture;
• Digitalizacija kao pokretač rasta – stvaranje uvjeta da se u gospodarstvu, industriji i pri zapošljavanju u potpunosti iskoriste prednosti digitalizacije.
Trgovina putem interneta, ili popularno zvana eTrgovina, u posljednjem je desetljeću sasvim sigurno jedan od najbrže rastućih kanala trgovine robom i uslugama. No, kao i svaka druga “novotarija” koja se pojavi i koja je u početku samo nova igračka nekih “privilegiranih”, kada prijeđe u domenu masovnog, uz sve ushićenje koje donosi, usputno nam daruje i neke probleme (kojih, naravno, nije bilo dok su se samo “privilegirani” igrali, jer je uzorak korisnika bio premali), a koje onda nakon puno analiza i studija okarakteriziramo kao “nove izazove”.
Niti eTrgovina nije izuzetak. Uz sve blagodati trgovanja na daljinu (iz udobnosti svog naslonjača), tu je i cijela paleta novih izazova: od autentičnosti onoga čime se trguje, shvaćanja pojma “prekogranično” u digitalnom svijetu koji zapravo nema granica pa sve do prizemnih logističkih poteškoća dostave pošiljki krajnjem kupcu.
Možda ćete se zapitati, kakve su to odjednom logističke poteškoće u dostavi? I prije su se dostavljale pošiljke, što je sad drukčije? Iskreno, puno se toga promijenilo otkada smo ozbiljno zakoračili u digitalni svijet. Uz dostupnost proizvoda iz cijelog svijeta, kupci (iz udobnosti svog naslonjača) puno češće naručuju, često pri tome radeći male narudžbe različitih proizvoda od raznih ponuđača. To pokreće nagli porast broja potrebnih dostava u kratkom vremenu, a kako se veliki broj dostava (a nažalost i povrata) odvija u urbanim sredinama, često zagušenima prometom, trošak po isporuci vrtoglavo raste.
Spomenuti trendovi, uzrokovani porastom eTrgovine, posebno utječu na logistiku orijentiranu prema kupcu, ili, kako se to u svijetu logistike danas često naziva – “last mile delivery” (dostava u posljednjem kilometru, od lokalnog logističkog distributivnog centra do krajnjeg kupca).
Srećom, danas postoje i razvijaju se različiti inovativni modeli usmjereni na rješavanje “last mile delivery” problematike, a koji redovito uključuju suradnju svih dionika i razmjenu relevantnih informacija među trgovačkim partnerima i davateljima logističkih usluga. Modela je mnogo, od onih koji razmatraju konsolidaciju urbanih logističkih centara ili pak sve popularnijih instalacija javnih dostavnih ormarića, no ono što je u svim modelima neophodno je globalno jedinstveni standard koji će jednoznačno identificirati pošiljke.
Globalni identifikacijski ključ
Europska unija u tom je smislu uradila značajan iskorak sredinom 2017. kada je CEN (Europski odbor za normizaciju) publicirao Tehničku specifikaciju (CEN/TS 17073:2017) za poštanske usluge – sučelja za prekogranične pakete. Iako ova specifikacija nije obvezujuća, ozbiljan je kandidat da postane europska norma (EN) nakon što sve zemlje članice CEN-a (među kojima je i Hrvatska) daju svoje recenzije i iskustva u primjeni.
Ova Tehnička specifikacija definira izgled i sadržaj logističke naljepnice na pošiljci te elemente koji su važni za elektroničku razmjenu informacija koje sadrži. Pritom svakako treba naglasiti da je za globalno jedinstvenu identifikaciju pošiljke odabran identifikacijski ključ iz portfelja GS1 standarda – SSCC (Serial Shipping Container Code), serijsko-otpremnički kontejnerski kod.
Općenito, GS1 identifikacijski ključ SSCC koristi se za jednoznačnu, globalno jedinstvenu identifikaciju bilo kakvih logističkih jedinica. Jedinstveni identifikacijski ključ omogućava identifikaciju i upravljanje logističkim jedinicama (pošiljkama, paketima, paletama) i drugim tvrtkama, a ne samo davateljima logističkih usluga. Nadalje, SSCC je važna osnova za standardiziranu razmjenu elektroničkih poruka (EDI).
Cilj ove Tehničke specifikacije je uspostaviti SSCC kao jedinstveni identifikacijski ključ za logističku jedinicu koja se prevozi, kao i uspostavljanje GS1 standarda za elektroničku razmjenu podataka u segmentu pružanja logističkih usluga. Koristeći GS1 standarde, davatelji logističkih usluga mogu se kvalitetno nositi s rastućim brojem pošiljki, kao i sa sve zahtjevnijim kupcima. Nije nevažno za napomenuti da se SSCC također može povezati s internim referentnim brojevima pošiljki kako bi se spriječilo narušavanje postojećih informacijskih sustava koje koriste davatelji logističkih usluga.
GS1, kao vodeća neprofitna organizacija u razvoju i primjeni otvorenih globalnih standarda u upravljanju opskrbnim lancima, primjenjuje znanja i svoja iskustva ne samo u upravljanju, već i u optimizaciji procesa u transportu i logistici, pri čemu se osim SSCC-a koriste i drugi identifikacijski ključevi i alati iz portfelja GS1 standarda.
Želite li se i sami uključiti u svladavanje novih logističkih izazova, uvijek se za pomoć možete obratiti nacionalnoj GS1 organizaciji. U Republici Hrvatskoj to je GS1 Croatia. Više možete doznati putem naših web stranica na poveznici gs1hr.org, ili možete potražiti naše objave na društvenim mrežama (LinkedIn i YouTube).
Slobodan Romac, dipl. ing.
Voditelj projekata
sromac@gs1hr.org
GS1 Croatia