Panel diskusija na temu “Kriza dobavnih lanaca” u organizaciji Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA) i tvrtke za logistiku “Primaco” izazvala je izuzetno zanimanje mnogih menadžera u Hrvatskoj. U raspravi je sudjelovalo čak devet panelista što zorno govori o interesu, ali i nepovoljnom stanju mnogih poduzeća u Hrvatskoj u procesu nabave sirovina odnosno proizvodnji, prodaji i transportu svojih roba i usluga.
Kriza dobavnih lanaca na svjetskoj razini nije bila nepoznata i ranije, rečeno je u uvodu. Panelisti su podsjetili kako su tijekom posljednjih 10 godina lanci opskrbe bili narušeni zbog prirodnih katastrofa, poput potresa u Tokiju 2011. godine koji je zaustavio proizvodnju japanskih proizvođača vozila. Građanski nemiri, poput masovnih prosvjeda u Čileu 2019. godine, doveli su do pada proizvodnje u rudnicima bakra u toj zemlji i uzrokovali zastoj mnogih industrija u svijetu. Brod koji je u ožujku 2021. godine zapeo u Sueskom kanalu prouzročio je višemjesečni zastoj u opskrbi.
No, pandemija COVID-19 i lockdown te rat u Ukrajini i posljedice istog koji se odražava, s jedne strane u novom geopolitičkom ustroju i de facto deglobalizaciji te sankcijama Rusiji i ekstremnom rastu cijena energenata, doveli su u pitanje i funkcioniranja opskrbnih lanaca na gotovo svim razinama i kreirale niz problema u redovitom poslovanju mnogim poduzećima u Hrvatskoj.
Kako su upozorili predstavnici logističkih tvtki Ana Soldo iz Quehenberger logisticsa i Petar Šimić iz Primacoa, prije rata u Ukrajini, krizu dobavnih lanaca uzrokovale su brodarske kompanija (tzv. devet sestara koje drže gotovo 90% tržišta) dizanjem cijena prijevoza morskim putem koje su narasle i do 10 puta nego su bile prije pandemije. Upravo cijena troškova transporta te visoka cijena energenata u Hrvatskoj, u usporedbi s cijenama u SAD-u, navelo je na razmišljanje Neba Chupina, da jedan dio proizvodnje asortimana Dida Boža, obzirom na značaj tržišta, upravo preseli u Ameriku.
Promjena poslovne politike proizvođača mikročipova i elektronike s auto – industrije na tzv. “komercijalne programe” rezultirao je smanjenjem proizvodnje ili zatvaranjem mnogih automobilskih tvornica u Europi i svijetu. Posljedice smanjenja opsega proizvodnje automobila osjećaju i kompanije HF Belišće te AD Plastik iz Solina. Kakve su posljedice za njihovo poslovanje te koje aktivnosti poduzimaju da bi uspješno poslovali vrlo su slikovito prezentirali Zoran Uranjek i Matko Serdarević.
Menadžeri pojedinih kompanija su istakli da su im proizvodnja i prodaja vrlo dobra ili odlična, no stopa profita znatno niža nego prethodnih godina. Upravo je cijenu energenta u strukturi proizvodnje naglasio Igor Vlahović direktor Press Glassa.
Jedno od temeljnih pitanja odnosilo se na cijenu, ali prije svega, na volumen plina, odnosno hoće li plina biti u dostatnim količinama. Tihomir Premužak, direktor Vetropack Straže i predsjednik HUM – CROMA-e, izrazio je uvjerenje da će, zahvaljujući LNG terminalu na Krku, ali i drugim aktivnostima koje se provode (pravodobno punjenje skladišta, vađenje plina…) biti osigurane dostatne količine.
Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider, zaključujući panel diskusiju podsjetio je da kapitalizam ima svoje uspone i padove: “Recesija je uobičajena i redovita. Zadnja recesija bila je prije 13-14 godina. Za ovu novu, moramo se pripremiti i imati priređena dva scenarija. Koji scenarij će poslužiti, ovisiti će o nizu okolnosti.”
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
