Model kružnog gospodarstva, za razliku od do sada prevladavajućeg linearnog, stavlja u fokus proizvodnju i to poglavito dizajn proizvoda. Proizvođače se stimulira i obvezuje da stvaraju proizvode koji će biti djelomično ili u cijelosti izrađeni od recikliranih sirovina te koji su dugotrajniji

Nastavimo li dosadašnjim tempom iskorištavati sirovine našeg jedinog planeta, do 2050. godine ćemo trebati resurse u količinama kojima raspolažu tri Zemlje. Ova dramatična ilustracija jasno nam daje do znanja kako naši ograničeni resursi i prevažna pitanja klimatskih promjena traže prelazak čovječanstva s principa djelovanja “uzmi – proizvedi – baci” na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo, a Europska unija ovu preobrazbu nastoji provesti do 2050. godine.

U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a koja bi trebala biti aktivna najkasnije za 29 godina, u okviru Zelenog plana Europska je komisija u ožujku prošle godine predložila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, s naglaskom na sprječavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom te s ciljem poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području. Kružnost i održivost moraju se uključiti u sve faze vrijednosnog lanca kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo i to na području od dizajna i proizvodnje pa sve do potrošača. Akcijskim planom Komisija je utvrdila sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku, tekstil, e-otpad, hranu, vodu i hranjive tvari, pakiranje, baterije i vozila te zgrade i građevinarstvo.

“Republika Hrvatska u smislu kružnog gospodarstva ima iste ciljeve kao i svaka druga članica EU-a. Navedeni ciljevi dodatno su definirani u novom prijedlogu Zakona o gospodarenju otpadom čije usvajanje u Saboru očekujemo do ljeta. Važno je reći kako se novim prijedlogom Zakona nacionalni ciljevi usklađuju s EU ciljevima te da za svaku posebnu kategoriju otpada imamo jasno definirane ciljeve sakupljanja, obrade, oporabe i ponovne uporabe”, pojasnila nam je uvodno Dijana Varlec, viša stručna savjetnica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore.

Naša je zemlja definirala cilj da se do 2025. godine najmanje 55% mase komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem i pripremom za novu uporabu, 70% mase neopasnog građevnog otpada mora se oporabiti recikliranjem, ciljevi za pojedine jednokratne plastične proizvode do 2025. godine kažu kako je potrebno sakupiti 77% masenog udjela, za automobile stopa ponovne uporabe i oporabe mora biti barem 95%, stopa sakupljanja za baterije je 45% dok je za električnu i elektroničku opremu stopa sakupljanja 65%.

DIZAJN PROIZVODA
Nije naodmet stoga još jednom ponoviti i čemu to točno zemlje Europske unije, a među njima i Hrvatska, teže. Za razliku od dosadašnjeg tzv. linearnog modela proizvodnje/potrošnje/odbacivanja (i eventualno recikliranja), u kojem je faza proizvodnje bila potpuno nezavisna od ostalih faza u životnom vijeku proizvoda, model kružnog gospodarstva stavlja u fokus proizvodnju i to poglavito dizajn proizvoda. “Cilj je da se već prilikom proizvodnje uzima u obzir cjelokupni životni ciklus u smislu utjecaja na okoliš koji će taj proizvod imati tijekom svoje uporabe i na kraju svog uporabnog vijeka. Ukratko, u modelu kružnog gospodarstva proizvođače se stimulira i obvezuje da stvaraju proizvode koji će biti djelomično ili u cijelosti izrađeni od recikliranih sirovina, koji su dugotrajniji, koji će se moći popraviti, koji su namijenjeni višekratnoj upotrebi te koji će se na kraju moći reciklirati”, tumači Vesna Petrović, magistra zaštite okoliša, konzultantica i sudska vještakinja za gospodarenje otpadom.

Kako dodaje, korist od prelaska na model kružnog gospodarstva je u prvom redu ekološka jer će se smanjiti količina otpada i iskorištavanje prirodnih resursa. Glede ekonomskog aspekta, stvari su pomalo kontradiktorne. Primjerice, ako će proizvođači početi proizvoditi proizvode koji imaju duži vijek trajanja ili koji se mogu više puta uporabiti, a ne odbaciti nakon jednokratne upotrebe, logično je da će se smanjiti potrošnja, što je pak povezano s manjim ekonomskim rastom. Međutim, zagovornici modela kružne ekonomije drže da će s druge strane regulativa koja će obvezati proizvođače na “zeleniju” proizvodnju potaknuti inovacije, nove tehnologije, proizvodnju opreme, razvoj industrije reciklaže kroz sinergiju s kemijskom industrijom te digitalnu tranziciju, što će pak potaknuti ekonomski rast.

Prema procjenama Ellen MacArthur Foundation, uvođenje principa kružnog gospodarstva, osim što nema alternative jer nam samo ono može pomoći spasiti jedini planet, u FMCG industriji može donijeti 700 milijuna dolara godišnjih ušteda u materijalima.

S ovom fondacijom usko je povezano djelovanje tvrtke DS Smith, globalne kompanije prisutne i u Hrvatskoj. U toj tvrtki još jednom ponavljaju kako je kružno gospodarstvo, za razliku od dosadašnjeg prevladavajućeg linearnog, ključno u ublažavanju problema ograničenosti resursa i klimatskih promjena. “U suradnji s Ellen MacArthur zakladom, DS Smith je 2020. godine lansirao principe kružnog dizajna uz pomoć kojih stvaramo ambalažna rješenja koja pomažu našim kupcima da ispune svoje ambicije u pogledu održivosti i pripreme se upravo za prelazak s linearnog na kružno gospodarstvo”, ističe Ana Soldo, članica Uprave tvrtke DS Smith Belišće Croatia. Svjesni su kako se svijet oko nas ubrzano mijenja pa stoga kontinuirano prate ambalažne trendove i u skladu s njima razvijaju inovativna ambalažna rješenja prilagođena potrebama svojih kupaca. “Najviše surađujemo upravo s kompanijama iz FMCG segmenta kod kojih primjećujemo uzlazan trend projekata supstitucije plastike i primjene održivih ambalažnih rješenja, što smatramo pozitivnim i znakom spremnosti na promjene”, napominje Soldo.

Tvrtka DS Smith uvelike radi na različitim inovativnim rješenjima u zamjeni plastike ambalažom od kartona, kao i na redefiniranju ambalaže za svijet koji se mijenja. Grupa promovira zatvoreni krug “box to box in 14 days” što znači da od postojeće ambalaže ili kutija koje nam više ne trebaju može u roku od 14 dana napraviti novi proizvod za njegovu daljnju upotrebu u bilo kojoj od svojih 270 tvornica diljem svijeta. Sav otpad je teško ukloniti i reciklirati, ali se sigurno može puno više učiniti svakim danom – od jačanja same svijesti o važnosti selektiranja i recikliranja otpada, do aktivnosti i rada na tome, poručuju iz DS Smitha uz zaključak kako je smisao kružnog gospodarstva redefinirati rast s iznimno pozitivnim utjecajem na cijelo društvo koji je vidljiv naročito u smanjenju otpada i onečišćenja, dužoj uporabi proizvoda i materijala te obnavljanju prirodnih resursa i smanjenu pritiska na okoliš.

OBNOVLJIVA AMBALAŽA
Kružnom gospodarstvu s niskim udjelom ugljika predani su u Tetra Paku, globalnoj kompaniji koja proizvodi rješenja za preradu i pakiranje prehrambenih proizvoda, a na njegovim se principima upravo i temelji njihova strategija održivosti. “Naš pristup kružnom gospodarstvu uključuje minimaliziranje oslanjanja na resurse fosilnog porijekla, odgovornu nabavku sirovina, dizajniranje ambalaže za unaprijeđeno recikliranje i smanjenje otpada, ali i izgradnju partnerstava za razvoj učinkovite infrastrukture za prikupljanje i recikliranje diljem svijeta. Nedavno smo najavili uvođenje certificiranih recikliranih polimera te tako postali prva tvrtka u industriji pakiranja hrane i pića koja je dobila certifikat Roundtable on Sustainable Biomaterials (RSB) Advanced Products”, tumači Željko Samodol, Business Development direktor za istočnu Europu.

U tvrtki neprestano rade na povećanju udjela obnovljivih materijala u pakiranjima koja proizvode. “Naša kartonska pakiranja trenutno su u prosjeku izrađena od 70% kartona, ali sadrže i tanke slojeve plastike i aluminija. Cilj nam je smanjiti upotrebu plastike, ukloniti aluminij i u našim kartonskim pakiranjima povećati upotrebu sadržaja na bazi papira dobivenih na odgovoran način. Prvi smo 2014. godine uveli pakiranje izrađeno u potpunosti od obnovljivih materijala biljnog porijekla odnosno od kartona i od plastike dobivene od šećerne trske. Do sada smo isporučili više od milijardu ovih pakiranja kupcima diljem svijeta. Zatim smo 2019. postali prva kompanija za proizvodnju kartonske ambalaže koja je u Europi predstavila papirnate slamke pričvršćene za porcijska pakiranja. Kao dio naše predanosti potpuno obnovljivoj ambalaži kontinuirano istražujemo održive alternative pomoću kojih prelazimo od visoko-ugljičnih materijala na bazi fosila na nisko-ugljične, obnovljive i odgovorno dobivene materijale. Nedavno smo predstavili svoju ambiciju isporučivanja najodrživije ambalaže za hranu na svijetu koja je u potpunosti izrađena od materijala biljnog porijekla, koji su u potpunosti obnovljivi, reciklabilni i ugljično neutralni”, ističe Samodol.

U Tetra Paku nam također ukazuju na činjenicu kako ambalaža za hranu igra presudnu ulogu u prehranjivanju svijeta – pomaže u održavanju hrane sigurnom, hranjivom i svugdje dostupnom ljudima. Procjene govore kako će globalna populacija doseći brojku od 9,1 milijardi do 2050. godine, što će zahtijevati 70% više dostupne hrane diljem svijeta. Ujedno, ista ta ambalaža utječe na klimu i ograničene resurse Zemlje pa je sada krajnji čas za ambalažu koja poštuje prirodu. Ambicija je Tetra Paka stoga isporučiti ambalažu u cijelosti izrađenu od materijala biljnog porijekla koji se u potpunosti mogu obnoviti, potpuno reciklirati i ugljično su neutralni. Istodobno, potiču recikliranje diljem svijeta te se zalažu za kružno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika.

Poslovnom filozofijom Zero waste svakodnevno se vode u tvrtki Interseroh jer su uvidjeli da jedini ekološko i poslovno održivi smjer leži u poslovanju čiji je cilj smanjenje otpada i pametno iskorištavanje resursa. “S klijentima radimo na smanjenju stakleničkih plinova provođenjem modela kružnog gospodarstva od samog osnutka. Primarno ih educiramo i pomažemo im na optimalan način sortirati proizvedeni otpad i pripremiti ga za daljnju reciklažu. Isto tako surađujemo s raznim sakupljačima i komunalnim društvima od kojih preuzimamo otpad iz žutih kanti, organiziramo sortiranje i kompletni proces reciklaže materijala kako bismo ga mogli pripremiti za ponovnu upotrebu u novoj ambalaži”, navodi Vanja Horvat, direktor Interseroha.

Ovaj stručnjak smatra kako u Hrvatskoj postoji volja da se više otpada odvojeno skuplja već u samim kućanstvima te da je u interesu svih gradova i općina da građanima omoguće odvojenu predaju najčešćih vrsta otpada (papir, plastika, bio, staklo). “Lijepi primjer su benzinske postaje Ine koje zaprimaju otpadno jestivo ulje od građana, a njihov bi primjer trebalo slijediti što više tvrtki”, poručuje Horvat.

TEHNOLOŠKA RJEŠENJA
Iz ova tri primjera jasno je kako su gospodarstvenici u svijetu, a jednako i u Hrvatskoj prepoznali potencijal uključivanja u vrijednosni lanac gospodarenja otpadom, posebno u dijelu transformacije otpadnih materijala u nove sirovine. Potvrđuje to i Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore: “Svakodnevno svjedočimo novim tehnološkim rješenjima u načinima gospodarenja otpadom, a tvrtke iz Hrvatske prate ova kretanja te su aktivne u razvoju tehnologija. Možemo spomenuti tehnologiju reciklaže tonera koju je razvila jedna hrvatska tvrtka, zatim primjerice tvrtka koja je razvila daljinske sustave očitanja stanja kontejnera, svima poznata tehnološka rješenja sortirnica, a HGK im nastoji maksimalno pomoći u njihovom promicanju.”

Ujedno ukazuje na to kako će se novim prijedlogom Zakona o gospodarenju otpadom ubrzati procesi usklađivanja poslovanja s principima kružnog gospodarstva. Zakonom se dodatno uvodi zabrana za pojedine jednokratne plastične proizvode što bi trebalo biti u primjeni od 3. srpnja 2021. godine, dok bi zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica trebala nastupiti od 1. siječnja 2022. godine. “Prijedlog Zakona izazvao je oprečne stavove u javnosti tijekom javne rasprave, a Hrvatska gospodarska komora zalagala se za uvođenje posebnog HGK znaka koji bi garantirao minimalni udio reciklata, odnosno ugrađene sekundarne sirovine u plastičnim vrećicama. HGK se zalagala za ovaj prijedlog kao svojevrstan međukorak između dvije do sada ponuđene opcije odnosno obaveznog smanjenja korištenja i zabrane stavljanja na tržište. Želja nam je bila omogućiti tvrtkama postepenu transformaciju poslovanja, uz povećavanja aktivnosti u sektoru reciklaže, ali u tome, nažalost, nismo uspjeli”, navodi Varlec.

Novim se Zakonom stavlja snažan naglasak na uvođenje tzv. “proširene odgovornosti proizvođača” za sve proizvode kod kojih je to moguće. Cilj navedenog je osigurati što veći postotak sakupljanja otpadnih materijala (bilo da je riječ o ambalaži ili o samom proizvodu). Ustrojit će se i Registar obveznika proširene odgovornosti proizvođača po uzoru na ostale zemlje članice EU-a, a kojim će se obuhvatiti sve obveznike na poštivanje principa “onečišćivač plaća”. Naša sugovornica upozorava kako je u ovom trenutku teško ocijeniti na koji će se način ove odredbe implementirati, ali sigurno je kako će se decentralizirati sustav izdavanja dozvola te će se veći dio aktivnosti provoditi na razini županije.
Za kraj ističe kako je za kvalitetno funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom potrebna odgovornost svakog pojedinca te kako zajedničkim nastojanjima svakako možemo postići postavljene ciljeve.

S njom se slaže i Vesna Petrović koja napominje kako su građani kao krajnji potrošači zadnja karika u lancu te kako bi oni za usvajanje viših “cirkularnih” potrošačkih navika trebali biti stimulirani od strane zakonodavca ili kompanija koje stavljaju svoje proizvode na tržište. “Sve dok je cijena odlaganja i prikupljanja otpada niska, dok se ne naplaćuje prema stvarnoj količini otpada koje napravi jedno domaćinstvo, teško možemo očekivati da će se građani sami okrenuti korištenju višekratne u odnosu na jednokratnu ambalažu ili da će kupovati skuplje, ali kvalitetnije odnosno dugotrajnije proizvode, umjesto jeftinih proizvoda kratkog vijeka trajanja”, upozorava Petrović.

Međutim, bez obzira na sve prepreke koje nam stoje na putu prelaska na kružno gospodarstvo, posve je jasno da ono nema alternativu. Shvatila je to prije mnogo godina i Ivana Stavljenić, vlasnica brenda zdravih grickalica, entuzijastica eko-proizvodnje. “Dugoročna i prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa negativno utječe na ekosustav, vodi prema njihovom iscrpljivanju, poskupljenju, ali je i prijetnja egzistenciji. Stoga je usmjeravanje poslovanja prema (samo)obnovljivosti i modelu kružnog gospodarstva neminovno. Trenutno se bilježi višestruko povećana emisija CO2 od prirodnog potencijala da ga se resorbira. Svaka, pa naizgled i najmanja usmjerenost gospodarstva prema tim modelima čini veliku pozitivnu promjenu te je krajnje vrijeme za potpuni preokret i dizajniranje ekonomije u smjeru obnovljivosti”, poručuje Ivana.

Odgovornost je, dakle, na svima nama. A zaista, za početak, nije teško bočicu od jogurta odložiti u žutu vreću, a stari papir u plavi spremnik. Naš će nam treći kamenčić od Sunca na tome itekako znati zahvaliti!

Kružno gospodarstvo –Izjave

TDR – Josip Lozančić, član Uprave i direktor regulatornih poslova
BAT se, kako je navedeno u novom izvješću o održivom upravljanju, obvezao postići ugljičnu neutralnost u cijelom svom lancu vrijednosti do 2050., eliminirati korištenje nepotrebne plastike za jednokratnu upotrebu i postići da se plastično pakiranje može ponovo upotrijebiti, reciklirati ili kompostirati do 2025. Uz to, odlučili smo podići standard u recikliranju vode i otpada pa je postavljen cilj od 30% reciklirane vode i 95% recikliranog otpada do 2025. Također je u planu da sve proizvodne lokacije do 2030. koriste električnu energiju iz obnovljivih izvora energije.

Do sada smo već povećali korištenje obnovljive energije na 26%, što je 10% više u odnosu na prethodnu godinu i za više od 30% smanjili ukupne emisije ugljika te potrošnju vode za gotovo 11% u odnosu na 2019. Ovim ciljevima doprinose i naše tvornice u Kanfanaru i Hrvatski duhani. Naime, tvornica Kanfanar ima 50% stopu recikliranja vode, što je ujedno i najbolji rezultat u cijeloj grupi. Uz to, još smo 2019. uklonili sav otpad s odlagališta, a otprilike u isto vrijeme uveden je i prirodni plin čime smo poboljšali učinkovitost i smanjili emisiju CO2 za 30%. Naša sva električna energija dolazi iz obnovljivih izvora.

Biovega – Jadranka Boban Pejić, direktorica
Kružno gospodarstvo je ispravan način poslovanja jer skreće pozornost s “ego” poslovanja na “eko” poslovanje i drago mi je svjedočiti njegovom sve većem zamahu u svijetu. U proizvodnji hrane kružno gospodarstvo u fokusu ima smanjenje bacanja hrane, no ipak počinje od načina na koji se hrana uzgaja tj. proizvodi, preko korištenja resursa i potrošnje energenata do samog pakiranja, većeg udjela korištenja recikliranih sirovina u pakiranju, kompostabilne ambalaže itd. Nužno je naglasiti da je najvažnija promjena mindseta jer je u kružnom gospodarstvu često važnije donijeti odluke koje su dobre za okoliš i ljude, a mogu utjecati na smanjenje profita kratkoročno. Ipak, zadnji je tren da razmišljamo i donosimo dugoročne planove, a ne kratkoročne za stjecanje profita.

U našoj tvrtki analiziramo sve procese u kojima možemo smanjiti otpad, reciklirati ga ili zamijeniti za ekološkije varijante (poput nedavnog projekta kompostabilne folije za bio&bio robnu marku). Pojačano se uključujemo u sustav e-doniranja kako bismo na vrijeme donirali hranu kojoj istječe rok trajanja umjesto da je bacimo. Kompostiramo sve vrste otpada u suradnji s partnerima te surađujemo s tvrtkama koje razdvajaju otpad. To je stalni proces iznalaženja boljih rješenja i za prirodu i za čovjeka, a u tom kontekstu naša orijentacija ka organskoj poljoprivredi ima ključan značaj.

Coca-Cola Adria – Vinko Kovačić, voditelj javnih poslova, komunikacija i održivosti
Coca-Cola čvrsto vjeruje kako se rješenja za održivu zajedničku budućnost kriju upravo u principima kružnog gospodarstva, oporabi materijala i odgovornom odnosu prema okolišu, što je već dugo u središtu našeg pristupa poslovanju. U 2018. godini The Coca-Cola Company je pokrenula inicijativu Svijet bez otpada kroz koju se obvezala do 2030. godine za svaku bocu ili limenku koju proda pomoći prikupiti i reciklirati istu količinu prazne ambalaže s tržišta te koristiti ambalažu koja sadrži 50% recikliranog materijala.

S ciljem što uspješnijeg ostvarenja ciljeva u području održivosti, Coca-Cola diljem Europe podržava uvođenje i primjenu kvalitetnih zatvorenih sustava povratne ambalaže koji nam pomažu da prikupljeni materijal ponovno iskoristimo u proizvodnji novih boca. Uz inovacije i smanjenje utjecaja svog poslovanja na okoliš, Coca-Cola u Hrvatskoj provodi društveno odgovorni projekt “Od izvora do mora” kroz koji je prikupljala otpad uz obale hrvatskih rijeka, jezera i Jadranskog mora te podizala svijest o važnosti primjerenog odlaganja ambalažnog otpada. Prošle je godine, uz podršku The Coca-Cola Foundationa, u Šibeniku u suradnji s lokalnom zajednicom pokrenuta inicijativa “Šibenik Zero Waste City” usmjerena povećanju svijesti građana o recikliranju.

Dr. Oetker Hrvatska – Olaf Cordts, generalni direktor
Svoje smo ambiciozne ciljeve definirali u nedavno objavljenoj Dr. Oetker Povelji o održivom razvoju. Neki od ciljeva iz povelje koje Dr. Oetker želi postići su klimatska neutralnost, smanjenje količine plastike te izrada ambalaže od potpuno reciklabilnog materijala. Inicijative koje provodimo u kontekstu kružnog gospodarstva mogu se podijeliti u dvije kategorije: ambalaža i otpad od hrane. Ako pričamo o ambalaži, želimo biti sigurni da u skoroj budućnosti niti jedan komad naše ambalaže neće završiti u okolišu kao otpadak ili se spaliti u postrojenju za spaljivanje otpada. U svijetu kakvog ga mi vidimo, iskorištena ambalaža nije otpad, već materijal za novi proizvod i to težimo postići. Takav svijet omogućuje stvaranje radnih mjesta koji pozitivno doprinose okolišu i zato intenzivno radimo na tome da svu našu ambalažu možemo reciklirati.

Uz sve navedeno, radimo i na smanjenju plastike kao materijala koji koristimo prilikom izrade ambalaže. Kada pričamo o otpadu od hrane, trudimo se smanjiti otpad duž cijelog opskrbnog lanca tako da se proizvedena hrana u potpunosti iskorištava. Na opskrbni lanac gledamo i uzvodno i nizvodno te se trudimo proširiti naš utjecaj na suradnje s dobavljačima, distributerima i drugim poslovnim partnerima. Konkretno, planiramo smanjiti organski otpad u našim skladištima i vlastitoj proizvodnji za 25% do 2025. godine.

Grupa pića unutar Fortenova grupe – Marinko Pleština, izvršni direktor proizvodnje, razvoja i kvalitete divizije
Naš pristup održivosti temelji se na pet stupova: pakiranje i recikliranje, ugljični otisak, zaštita vode, naši ljudi i lokalna zajednica. Zaštita vode i odgovorno upravljanje vodnim resursima utkani su u naše poslovanje i naša su obaveza kao člana zajednice, a jedan od glavnih ciljeva naše strategije održivosti je smanjenje količine plastike. Ove godine uvodimo PET ambalažu smanjene težine za naše poznate brendove Jamnicu, Janu, Sarajevski kiseljak, Mg Mivelu, Sky, a za Janu uvodimo i 0,5 L boce od 100% reciklirane plastike.

Korištenjem predoblika smanjene težine i predoblika od 100% reciklirane plastike u ovoj godini planiramo smanjiti količinu plastike za 640 tona na razini Grupe, a emisiju CO2 za oko 9%. Predanost smanjenju plastike i emisije CO2 ističemo i na novoj, redizajniranoj ambalaži naših brendova i to žigom Going Green – manje plastike, manje emisije CO2. Također, niz godina provodimo inicijative za pametno gospodarenje i sortiranje otpada, a jedna od njih je projekt smanjenja ukupne količine komunalnog otpada na najnižu moguću granicu. Cilj je da sav otpad koji nastaje u proizvodnji organiziranim razvrstavanjem i predobradom postane sirovina. Ideja kružne ekonomije odavno je dio našeg poslovanja, a sada se zahvaljujući novim alatima i tehnologijama dodatno sve više integrira.

P&G Hrvatska i Slovenija – Nikolina Silov Konjevoda, generalna direktorica
Prema programu “Ambition 2030” iz 2018. godine P&G planira smanjiti upotrebu plastike za 50% i dostići 100% mogućnost recikliranja ili ponovne upotrebe ambalaže do 2030. godine. P&G-jevi proizvodni pogoni upola će smanjiti emisiju stakleničkih plinova i kupit će dovoljno obnovljive električne energije za napajanje 100% postrojenja. Nadalje, ambalaža koju je moguće reciklirati često je prva stvar koju ljudi povezuju s pojmom kružne ekonomije, a poboljšanje stope recikliranja ključno je za oživljavanje postojećih materijala pa je u tu svrhu kompanija pokrenula brojne projekte.

P&G je, između ostaloga, prva FMCG kompanija koja se pridružila inicijativi RectyClass, koja radi na poboljšanju reciklabilnosti plastične ambalaže tako da ona bude kružna, a cijeli lanac vrijednosti sljediv. U Europi su P&G-jeve marke za njegu rublja i kućanstvo, poput kapsula Ariel, Lenor te Jar, već započele prijelaz s višeslojne fleksibilne ambalaže koja se ne može reciklirati na jednoslojnu polietilensku ambalažu koja se može reciklirati. Gillette i Venus predstavili su potpuno novu ambalažu zamjenskih britvica koje su sada umjesto u plastici pakirane u kartonu koji se može reciklirati, a Head & Shoulders, Pantene, Herbal Essences i Aussie sada su u mnogim trgovinama diljem Europe dostupne u novim 100% aluminijskim bocama za višekratnu upotrebu i refilima.

Nestlé – Irena Kurtanjek, voditeljica korporativnih komunikacija za Hrvatsku, Sloveniju i BiH
Nestlé je postavio globalni cilj za postizanje nulte neto emisije ugljika do 2050. godine, uz smanjivanje emisija na pola do 2030. godine. Naš plan obuhvaća tri glavna područja, a to su poljoprivreda, poslovanje i proizvodni portfelj. Kada je riječ o poslovanju, idemo u smjeru transformacije vlastitog globalnog voznog parka vozila i kamiona na niže emisije. Svi naši proizvodi bit će u ambalaži koja se može reciklirati ili ponovo upotrijebiti do 2025., a asortiman Garden Gourmet i Nespresso postići će ugljičnu neutralnost do 2022. godine.

Hrvatsko tržište dio je većeg tržišta Nestlé JI Europa, a na kojem su obje tvornice – Surčin i Sofija – dosegle cilj od “0” odlaganja otpada na deponije. U tvornici u Surčinu potrošnja energije smanjena je za 19,5%, a tvornica u Sofiji postigla je smanjenje potrošnje vode za 50% po toni proizvoda. Također, na tržištu svih 35 lokacija (uredi, tvornice, distribucijski centri) ne koristimo plastiku za jednokratnu upotrebu u svojim prostorijama. Razvija se i naš lokalni portfelj – brend SMARTIES upotrebljava papirnu ambalažu koja se može reciklirati, dio asortimana NESCAFÉ već sada ima kavu koja je 100-postotno odgovorno nabavljena. VrtimZdraviFilm i BirajZeleno najznačajnije su lokalne inicijative s kojima nastavljamo i u ovoj godini.

Tomra Systems – Jerko Mavra, direktor
Izrazito je važno promijeniti svijest i što hitnije početi primjenjivati postavke kružnog gospodarstva na svim razinama društva i o njoj od malih nogu educirati djecu i poticati ih na odgovorno korištenje i raspolaganje između ostaloga i ambalažom. U svijetu je kružno gospodarstvo sve prisutnije, što možemo vidjeti na primjeru konačne zabrane jednokratne plastike, što uvelike mijenja način proizvodnje i diktira korištenje prihvatljivijih materijala za proizvodnju ambalaže, a što će imati pozitivan utjecaj na okoliš. Možda i najbolji primjer kružnog gospodarstva je DRS – Deposit Return Scheme, u Hrvatskoj poznat kao Sustav povratne naknade za ambalažu pića.

U Hrvatskoj se kroz sustav povratne naknade uspješno prikupljaju vrijedni materijali poput PET plastike, aluminija i stakla. Kao aktivni dionik Sustava povratne naknade u Hrvatskoj primjećujemo sve veći interes i sudjelovanje domaćih kompanija u modelu kružnog gospodarstva upravo kroz Sustav povratne naknade i to ne samo velikih, već i manjih kompanija, ali i reciklažnih dvorišta koja također sve više sudjeluju u automatizaciji prihvata ambalaže putem TOMRA sustava. Mi smo nedavno instalirali stoti R1 sustav za prihvat ambalaže koji omogućava prihvat više od 100 jedinica ambalaže istovremeno, pri čemu je cijeli proces u potpunosti digitaliziran i povezan s MyTOMRA aplikacijom.