Jedan od ciljeva kružnog gospodarstva je sprječavanje nastanka otpada i povećanje ekonomske vrijednosti otpada kao sirovine kroz recikliranje. To je dodana vrijednost ili bolje rečeno postojeća vrijednost koju smo sačuvali jer je ušteda resursa najisplativija investicija na dugi rok.

Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Svjetske banke iz 2021. godine, stopa kružnosti hrvatskog gospodarstva je 2,7 posto, što znači da više od 97 posto svih materijala koje koristimo završi u otpadu. Prema ovim je brojkama kružno gospodarstvo u Hrvatskoj u začecima, a za promjenu tog omjera ključno je mnoštvo dionika – od vlade i poslovnog sektora do samih potrošača”, rekao nam je jedan od sugovornika o temi kružnog gospodarstva, direktor kvalitete Dukata Goran Nidogon, sumirajući time ključne poruke na koje se svi dionici u ovom trenutku trebaju fokusirati. S druge strane, najnovije neovisno izvješće o nedostacima u primjeni koncepta kružnosti (Circularity Gap Report 2021), pokazuje da je svjetsko gospodarstvo tek 8,6 posto kružno, a čak 91,4 posto svega što koristimo odlazi u otpad. Nije to neki osobito dobar rezultat, ali je i dalje značajno bolje od hrvatskog prosjeka.

U svom odgovoru iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pojašnjavaju kako je prijelaz na kružno gospodarstvo u gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj utemeljen kroz usklađivanje zakonodavstva i planskih dokumenata u području gospodarenja otpadom s EU politikama prijelaza na kružno gospodarstvo. To je, kako navode, ostvareno donošenjem Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) i Izmjena plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. (NN 1/2022). Sve navedeno je preduvjet koji omogućava provedbu reformskih i investicijskih mjera i projekata iz područja gospodarenja otpadom u okviru kružnosti i omogućava korištenje sredstava EU fondova, kažu u ministarstvu.

PREPOZNATA VAŽNOST
Što je to zapravo kružno gospodarstvo? Nije zgorega još jednom ponoviti. Poslužit ću se navodima sa stranice kompanije DS Smith koja se ističe svojom aktivnošću na promociji ovih načela poslovanja. Ideja za sustav kružnog gospodarstva dolazi od američkog filozofa ekonomije, Kennetha E. Bouldinga, koji je 1966. prvi predložio uvođenje kružne proizvodnje. Međutim, sam pojam “kružno gospodarstvo” prvi se put spominje 1988. godine i od tada je postao ekološki, ekonomski i socijalni koncept. Kružno gospodarstvo alternativno je rješenje za trenutnu linearnu ekonomiju, koja se bazira na konceptu “uzmi, proizvedi, potroši i baci”. To je model koji se zasniva na principima eliminiranja otpada i zagađenja, održavanja materijala u uporabi što je duže moguće i obnavljanja prirodnih sustava. Dugotrajnim držanjem proizvoda, opreme i infrastrukture u uporabi, poboljšavamo produktivnost tih resursa, te drastično smanjujemo našu potražnju za resursima, stvarajući održivije društvo za buduće generacije. Kružno gospodarstvo temelji se na tri ključna načela: smanjenje otpada i zagađenja, održavanje materijala u uporabi što je duže moguće te obnavljanje prirodnih sustava.

U Hrvatskoj je prepoznata važnost učinkovitijeg gospodarenja resursima u korist dugoročne gospodarske i okolišne održivosti u skladu s Paketom za kružno gospodarstvo koji je Europska unija (EU) usvojila 2018. godine. Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u svom odgovoru na naš upit ističu kako kružno gospodarstvo podrazumijeva promjenu ponašanja svih tržišnih dionika kako bi se smanjila količina otpada, odnosno preobrazila u visokokvalitetne sekundarne sirovine napominjući da je kružno gospodarstvo puno više od prenamjene samog otpada, već uzima u obzir cjelokupni životni ciklus proizvoda uključujući i prelazak na kružne poslovne modele i redizajn proizvoda pogodnih za recikliranje.

“Analiza Svjetske banke je pokazala je da je stopa kružnosti hrvatskoga gospodarstva tek 2,7 posto, dok više od 97 posto svega što koristimo odlazi u otpad. Unatoč ovim poražavajućim rezultatima, možemo ipak primijetiti da je naše gospodarstvo, koje je samo jedan od dionika, sve više svjesno tržišnih prilika koncepta i potencijala kružnog gospodarstva. Želeći ukazati upravo na primjere dobre poslovne prakse, Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s tvrtkama Valoviti papir Dunapack, Vetropack Straža, Regeneracija i Stražaplastika 16. svibnja u Zaboku organizirala okrugli stol na kojem su prezentirani primjeri dobre prakse uspješnog korištenja sekundarnih sirovina i to na području Krapinsko-zagorske županije koristeći otpadni papir, staklo, tekstil i plastiku. Cilj ovog događanja je upravo ovim svijetlim primjerom potaknuti tvrtke na razmišljanje o primjeni modela kružnog gospodarstva unutar svog poslovanja”, navode iz HGK.

NOVI ZAKON NA SNAZI
Novosti u Zakonu o gospodarenju otpadom vezane su uz obveze EU Direktiva za gospodarenje otpadom koje su već izmijenjene i dopunjene 2019. godine donošenjem Europskog zelenog plana, odnosno 2020. novim Akcijskim planom za kružno gospodarstvo. Ovi dokumenti čine okosnicu ključnih europskih politika i mjera povezanih s klimom i okolišem.

Novim Zakonom se između ostalog uspostavljaju centri za ponovnu uporabu otpada, određuju se novi viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada (65 posto) i novi niži ciljevi za odlaganje otpada (10 posto) do 2035. godine te se zabranjuje stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda i plastičnih vrećica za nošenje debljine manje od 50 mikrometara.

Iz HGK upozoravaju kako ostvarenje ovih ambicioznih ciljeva traži jasnu, zelenu i održivu promjenu ponašanja industrije i krajnjih potrošača. “Promjena podrazumijeva tranziciju industrije s linearnog na kružno poslovanje, dizajn novih ekološki prihvatljivih proizvoda (primjerice proizvodnja novih proizvoda s ugrađenim reciklatom, čipiranje boca), smanjenje proizvodnje jednokratne ambalaže, veća odgovornost proizvođača kod novih, jednokratnih plastičnih proizvoda i slično”, ističe direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

I iz resornog ministarstva ističu kako radi prijelaza na kružno gospodarstvo, odnosno iskorištenja sirovina, Sukladno Europskom zelenom planu i ispunjenju ciljeva iz područja gospodarenja otpadom, intenzivno rade na provedbi projekata kružnosti u gospodarenju otpadom za Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u okviru cilja 1.3. R2 Provedba projekata za održivo gospodarenje otpadom, kao i na programiranju za višegodišnji financijski okvir Operativni program konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., u okviru specifičnog cilja 2.vi. Prijelaz na kružno gospodarstvo.

IPAK SE NAPREDUJE
Direktiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš Europske unije od država članica traži informiranje potrošača i poticanje odgovornog ponašanja kako bi se smanjila količina otpada, odnosno povećalo odvajanje po vrsti materijala i na mjestu nastanka. Zahtijeva se podizanje razine svijesti potrošača za kupnju proizvoda koji se mogu ponovno koristiti ili koji u sebi sadrže ugrađen reciklat.
Kao pomoć u ostvarivanju ciljeva kružnog gospodarstva, Europska komisija je 2018. godine osnovala Savez za kružnu plastiku (engl. Circular Plastics Alliance – CPA) koji dionike potiče na suradnju i povezuje ih u lancu vrijednosti kako bi pronašli najbolja moguća održiva rješenja za postizanje kružnog gospodarstva.

“Europska industrija plastike postavila je ambiciozan cilj i obvezala se do 2025. godine ugraditi svake godine 10 milijuna tona reciklirane plastike u nove proizvode. Želeći pridonijeti ostvarenju ovog cilja Udruženje industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore je 2018. osnovalo hrvatsku platformu za otpad od plastike koja pomaže tranziciju industrije plastike na kružno gospodarstvo. Platforma funkcionira po skupinama proizvoda uz suradnju svih dionika u lancu vrijednosti. Prve aktivnosti su inicirane s ambalažom od deterdženata i sredstava za pranje i čišćenje, a u pripremi su i drugi proizvodi”, objašnjava Šćulac Domac.

Iz komore također dodaju da aktivno podržavaju svoje članice u transformaciji njihovog poslovanja prema održivosti, a kako bi potaknuli koncept kružnog gospodarstva svoju ulogu između ostalog vide i u povezivanju svih dionika u lancu vrijednosti. “Platforma Burza otpada dostupna svim članicama putem Digitalne komore je projekt koji već u svojoj aktualnoj, inicijalnoj fazi omogućava tvrtkama učinkovitu razmjenu informacija o dostupnim otpadnim materijalima. Cilj platforme je povezati ponuditelje s tražiteljima sekundarne sirovine koja zadovoljava određene tehnološke kriterije. Kvaliteta tržišta sekundarnih sirovina uvelike ovisi o definiranim tehnološkim kriterijima i njihovoj primjeni”, navodi direktorica Sektora u HGK.

Ona pritom naglašava kako treba istaknuti i pozitivne primjere odgovornog korištenja resursa pa tako navodi da je u 2019. postignuta stopa sakupljanja od 73 posto za električni i elektronički otpad odnosno 9,9 kilograma po stanovniku. “To je veliko postignuće. EU prosjek je 10 kilograma po stanovniku i Hrvatska se po tom pokazatelju nalazi u gornjem dijelu tablice EU27 po ostvarenim rezultatima. Dobre rezultate imamo i u gospodarenju otpadnim gumama, otpadnim uljima, ambalaži od pića koja je u sustavu povratne naknade, otpadnim otapalima, otpadnim nosiljkama. Možemo zaključiti da smo za pojedine kategorije već postigli ciljeve, dok je ipak za većinu ciljeva potrebno još aktivnije raditi i nadograđivati provedbene sustave”, navodi Marija Šćulac Domac.

OPSEŽAN PAKET
Europska komisija je krajem ožujka predložila opsežan paket u okviru koncepta kružnog gospodarstva s mjerama koje bi trebale osigurati da gotovo svi fizički proizvodi na tržištu EU-a budu popravljivi, energetski učinkoviti, ekološki prihvatljiviji i da se mogu reciklirati. “Jedan od alata za implementaciju i provedbu ovog paketa je uvođenje eko dizajna proizvoda koji omogućava da se već kod kreiranja proizvoda vodi briga o njegovom zbrinjavanju odnosno da ne postane otpad. To znači da će budući proizvodi možda biti lijepi i atraktivni na drugačiji način, ali će zato biti održivi i moći će se ponovno koristiti. Ovo naravno predstavlja dodatne izazove, ali i prilike za naše gospodarstvo. Osim uvođenja obveza gospodarstvenicima potrebno je paralelno raditi na edukaciji potrošača kako bi razumjeli smisao tih aktivnosti i prilikom kupnje proizvoda izabrali održiv proizvod”, poziva na akciju Šćulac Domac.

Da je riječ o strateški važnom području govore i brojne aktivnosti i inicijative, a jedna od njih je svakako i osnivanje Odbora za kružno gospodarstvo u okviru projekta “Tehnička pomoć Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za održivo gospodarenje otpadom – prijelaz na kružno gospodarstvo” koji se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom. Odbor je stručno koordinacijsko tijelo koje osigurava horizontalnu i vertikalnu suradnju svih sektora (javnog, proizvodnog, znanstveno-istraživačkog i civilnog). Odbor pruža podršku i daje smjernice Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u provedbi obaveze prijelaza na kružno gospodarstvo koja proizlazi iz propisa Republike Hrvatske i Europske unije te iz planskih i strateških dokumenata.

“Odbor ima 19 članova koji su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Arhitektonskog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zelene akcije, Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Članovi Odbora komunicirat će sa svim relevantnim dionicima i javnošću kroz nacionalnu digitalnu platformu za kružno gospodarstvo koja je u pripremi”, navode iz Ministarstva te zaključuju: “Jedan od ciljeva kružnog gospodarstva je sprječavanje nastanka otpada i povećanje ekonomske vrijednosti otpada kao sirovine kroz recikliranje, a upravo je popravljivost i reciklabilnost proizvoda bitan čimbenik za ostvarenje navedenih ciljeva te u skladu s time Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u potpunosti podržava sve mjere koje osiguravaju kružnost.”

Time možemo zaokružiti ovogodišnji osvrt na temu kružnoga gospodarstva u kojem donosimo neke od aktualnosti ovog vrlo dinamičnog i strateški važnog područja života i poslovanja. Područje je to u kojem se zrcali cjelokupna naša društvena svijest te je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se ta još uvijek nedovoljna svijest o važnosti odgovornog odnosa prema resursima podigla na višu razinu. Samo na taj način možemo graditi održivu i bolju budućnost za nas same, a još više za generacije koje dolaze. Za to je potreban holistički pristup koji integrira proaktivno djelovanje svih ljudi, poslovnih sustava i institucija na svim razinama.
Kružimo zajedno!

AR Packaging Croatia – Marko Despot, direktor
Smatram da je napredak naše zemlje na području ostvarivanja ciljeva kružnog gospodarstva i dalje u samim povojima. Niti je proces odvajanja i prikupljanja otpada doveden na neku prihvatljivu razinu, što bi trebalo biti tek temeljna točka u kružnom gospodarstvu. To dovodi do nedostatka povjerenja u sustav od strane potrošača zbog čega je svaki daljnji napredak otežan i veoma usporen. Još smo daleko od razine educiranosti potrošača da on još kod odabira proizvoda na polici vodi računa i o tome u kakvoj je ambalaži taj proizvod i hoće li stvoriti više ili manje otpada. Kartonska ambalaža, ako je proizvedena pravim tehnikama, potpuno je reciklirajuća i njen je utjecaj na okoliš značajno manji od plastične ambalaže.

S obzirom na to da smo kompanija koja proizvodi kartonsku ambalažu, krećemo od toga da našim kupcima nudimo alternativna rješenja koja mogu umanjiti ili potpuno izbaciti utjecaj plastike. Stoga je Graphic Packaging International već godinama usmjeren na razvoj patenata koji mijenjaju plastičnu ambalažu ili smanjuju udio plastike u ambalaži. Certificirani smo FSC i PEFC certifikatima čime garantiramo da su proizvodi s tim logom proizvedeni od kartona koji je dobiven iz šuma kojima se održivo gospodari.

Biovega – Sanja Bosančić, direktorica marketinga i prodaje
U Biovegi smo svakodnevno posvećeni mnogim elementima održivog poslovanja i kružnog gospodarstva. Navest ću tek četiri aktualna primjera.

  1. Proizvodimo i distribuiramo isključivo hranu s ekološkim certifikatom, razumijevajući koje su posljedice konvencionalne poljoprivrede po ljudsko zdravlje, bioraznolikost, strukturu tla, klimatske promjene itd.
  2. Jedan od naših strateških ciljeva je pronalaženje alternative plastici te smanjenje korištenja jednokratnih plastičnih predmeta. Najznačajniji pomak dogodio se inovacijom kompostabilne ambalaže od celuloznih vlakana.
  3. Prošle godine u Zagrebu smo otvorili prvu održivu trgovinu u Hrvatskoj. Smanjenje otpada i održivost bili su imperativ pri uređenju prostora, a sve je ostvareno prema načelima upcyclinga.
  4. Kako je bacanje hrane globalno sve veći problem, ovim segmentom upravljamo kroz učinkovito planiranje zaliha, ulaganja u skladištenje svježeg voća i povrća i edukaciju zaposlenika u trgovinama.

dm – Gordana Picek, prokuristica i voditeljica resora Nabave i marketinga
Štednja resursa, pomni odabir materijala i sirovina, odgovorno gospodarenje otpadom i razvoj održivih proizvoda svakodnevni su dio poslovanja dm-a već dugi niz godina.

U potrazi za novim rješenjima za još učinkovitiju implementaciju modela kružnog gospodarstva veliku pozornost pridajemo razvoju proizvoda dm marki u kojima smo povećali udio recikliranih materijala u ambalaži, a brojni proizvodi ne sadrže mikroplastiku niti sintetičke polimere topive u vodi. Još smo 2011. iz ponude povukli jednokratne plastične vrećice tanje od 50 mikrona, a od 2020. godine u dm-u su dostupne isključivo višekratne i trajne torbe za kupnju te papirnate vrećice izrađene od minimalno 85 posto smeđeg recikliranog papira. Dodatan iskorak napravili smo uvođenjem dm eko punionica koje su dostupne u dvije zagrebačke prodavaonice.

Carlsberg Croatia – Luka Cestar, Environment, Health and Safety Manager
U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj primjećujemo pozitivan pomak i povećanu svijest o važnosti kružnog gospodarstva i općenito održivog razvoja. Potrošači su sve svjesniji, više promišljaju o održivosti i nadamo se da će se takvi trendovi nastaviti. Velika je odgovornost i na poslovnim subjektima, a tu je vidljivo kako se mijenja način na koji tvrtke posluju gdje puno više razmišljaju o utjecaju njihovog poslovanja na okruženje i okoliš. Mreža inicijativa koje poduzimamo u Carlsbergu Croatia dio je globalnog programa održivosti Carlsberg Grupacije “Zajedno prema NULA”. Program obuhvaća četiri ključna područja u kojima težimo prema nuli – NULA ugljičnog otiska, NULA rasipanja vode, NULA neodgovorne konzumacije alkohola i kultura NULA nezgoda na radu. U Hrvatskoj kontinuirano ulažemo u održiva rješenja i modernizaciju pivovare kako bismo ostvarili zadane ciljeve među kojima je i smanjenje količine potrošene vode.

Tomra Systems – Jerko Mavra, direktor
Ono što iz naše perspektive vidimo u Hrvatskoj je sveprisutna ideja kružnog gospodarstva kao imperativ za budućnost, a kao najbolji primjer možemo navesti Sustav povratne naknade jer je sve više dionika svakodnevno prisutno i aktivno sudjeluje u Sustavu i kružnom gospodarstvu. Hrvatska bilježi vrlo visoke stope prikupljanja pa i oporabe prikupljenih materijala PET, Al/fe i stakla. Također, najavljuje se i mogućnost proširenja Sustava povratne naknade s uključenjem dodatnih materijala s čime će se povećati količina prikupljenih i recikliranih materijala.

TOMRA je sa svoje strane kao aktivni sudionik kružnog gospodarstva prisutna još od samih početaka Sustava povratne naknade 2006. godine te kroz tehnologiju i know how pridonosi učinkovitosti cijelog Sustava, njegovoj dugoročnoj održivosti i implementaciji na više načina pri čemu smo kroz uvođenje najnaprednije tehnologije i savjetovanje uvijek dostupni svim dionicima Sustava. U našem poslovanju koristimo resurse na ekološki i održiv način.

Konzum – Ivana Džakula, direktorica Sektora poslovne podrške
Hrvatska ima velike ambicije na području zaštite okoliša, a građani su sve više ekološki osviješteni, što na kraju utječe i na gospodarstvo i dovodi do pozitivnih pomaka. Kako bi napredak naše zemlje u ostvarivanju ciljeva kružnog gospodarstva bio što uspješniji, važno je da država što više uvažava prijedloge i primjere iz privatnog sektora i građana jer se oni svakodnevno susreću s konkretnim izazovima.

Konzum vodi sustavnu brigu o zaštiti okoliša i sve poslovne aktivnosti provodimo nastojeći sačuvati i zaštititi prirodu koja nas okružuje. Otpad koji nastaje u objektima pravilno se sortira prema propisanim uputama i procedurama. Na mjestu nastanka odvija se sortiranje otpada te se izdvajaju vrste otpada koje se mogu reciklirati ili oporabiti. Kako bismo objektima olakšali cijeli proces, implementirana je aplikacija Gospodarenje otpadom kroz koju se izrađuje potrebna dokumentacija te je automatiziran i sustav narudžbi odvoza otpada. Svrha aplikacije je maksimalna automatizacija procesa odvoza kako bi se ubrzao cijeli proces i omogućilo praćenje tijeka otpada iz svih objekata. Osim toga, Konzum u prodavaonicama većim od 200 m2 prodajne površine pruža uslugu preuzimanja nepovratne ambalaže.

Saponia – dr.sc. Blaženka Ćiško Anić, direktorica Instituta
Saponia je zaštitu okoliša, održivost i načela kružnog gospodarstva postavila na najvišu razinu prioriteta svoga poslovanja. Na vrijeme smo prepoznali da je razvoj funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom od ključnog značaja te kontinuirano provodimo aktivnosti na smanjenju količine ambalažnog otpada nastalog od proizvoda stavljenih na tržište.

Svake godine Saponia realizira nekoliko velikih investicija u obnovu linija za pakiranje. U cilju smanjenja ambalažnog otpada od proizvoda stavljenih na tržište, neprestano se radi na smanjenju mase kartonske ambalaže i plastičnih boca. Tako je u proteklih pet godina smanjena količina ambalaže od plastike za oko 52%, a kartona za oko 50%. Provedena su testiranja ugradnje reciklata u ambalažu od plastike. Oko 87% od ukupno stavljene kartonske ambalaže na tržište izrađeno je od recikliranih materijala. Ovakav pristup gospodarenju otpadom Saponiji donosi i financijsku korist kroz smanjenje troškova nabave ambalažnih materijala, ali i smanjenje troška zbrinjavanja.

Franck – Ivana Tavra, direktorica korporativnih komunikacija
Ne možemo se oteti dojmu kako je svijest o kružnom gospodarstvu kao i odgovornost prema sirovinama, proizvodnji i otpadu u Hrvatskoj sve izraženija. Jedan od pokazatelja kako je svijest o tome prisutna u Hrvatskoj su i izvješća kao i planovi koje na ovu temu donose i predstavljaju odgovorne i suvremene, uspješne kompanije poput Francka.

Zaštita okoliša iznimno je bitan segment u poslovanju Francka i konstantno se radi na što učinkovitijem postupanju svih elemenata koji čine tu granu zaštite. Najveći dio otpada koji nastaje u Francku reciklira se ili služi kao nusproizvod za stvaranje drugih proizvoda. Naš cilj je u sljedećem petogodišnjem razdoblju postići što veću efikasnost kako bi se vrlo mali postotak, svega 1 do 2% otpada predavao na zbrinjavanje na odlagališta. Uz to, Franck je svoje tehnološke procese poboljšao na način da se potrošnja vode smanjila za 70% u zadnjih pet godina čime smo pokazali da kao kompanija brinemo o očuvanju prirodnih resursa.

Nestlé – Neli Angelova, direktorica komunikacija za tržište Jugoistočne Europe
Nestlé je svjestan svoje uloge te skalabilnog utjecaja koji može pružiti u očuvanju budućnosti prirode i njezinih resursa. Kružno gospodarstvo zamišljeno je kao regenerativni sustav u kojem se, uz velik broj inovacija i promjena navika cijelog društva, produljuje životni ciklus proizvoda, uz održavanje jednake razine kvalitete i održivo vođenje poslovanja kompanije. To u našoj kompaniji u praksi izgleda ovako: Sav otpad koji nastane tijekom proizvodnog procesa u Nestlé tvornici u Surčinu se reciklira ili koristi za proizvodnju eko-izolacijskih ploča, biogoriva ili đubriva. Nijedan gram otpada iz pogona ne završava na odlagalištu otpada još od 2019. godine, kad je Nestlé Surčin postao prva Zero Waste to Landfill tvornica u Srbiji. Također, upotrijebljena voda ne spada u otpadne jer, zahvaljujući najmodernijem sustavu za preradu, vrijednom 1,2 milijuna eura, u prirodu vraćamo čistu vodu. Na lokalnoj razini, Nestlé u Hrvatskoj već treću godinu zaredom provodi edukativnu kampanju #BirajZeleno. Cilj kampanje je osvijestiti javnost o važnosti smanjenja količine upotrebe vode, mogućnosti višekratne upotrebe plastike te upravljanja otpadom, posebice otpadom od hrane.

Dukat – Goran Nidogon, direktor kvalitete
Prakse održivog poslovanja u Dukatu nisu novost. Ali uvjeti u kojima poslujemo posljednje dvije godine, u kombinaciji s najnovijim stanjem kad je riječ o sirovinama i energentima, ponukali su nas na pokretanje nekih novih projekata, među kojima je i naš projekt kružnog gospodarstva koji je prvi i jedini te vrste u Hrvatskoj.

Dukat otpadnu višeslojnu kartonsku ambalažu, koja nastaje tijekom proizvodnje, ponovno koristi kao sirovinu za proizvodnju toaletnih ručnika i papira i njihovih držača. Otpadnu ambalažu šaljemo u talijansku tvrtku Lucart koja je inovativnom tehnologijom odvaja na tri komponente: celulozu, aluminij i polietilen (PE) koje upotrebljava kao sirovinu za proizvodnju toaletnih ručnika i papira (celuloza) i držača (aluminij i PE). Tako proizvedeni toaletni ručnici, papir i držači vraćaju se u Dukat na korištenje našim zaposlenicima. Ovaj smo projekt pokrenuli krajem 2021. godine i otad smo na oporabu poslali 35 tona otpadne ambalaže koja je postala sirovinom za proizvodnju toaletne papirne konfekcije. Procjenjujemo da ćemo ovim projektom na godišnjoj razini oporabiti oko 140 tona višeslojne kartonske ambalaže i tako smanjiti ispuštanja oko 114 tona CO2 u atmosferu te spriječiti sječu 1.800 stabala.