Tržište rada je područje iz kojega se napajaju sve djelatnosti i to vrelo treba održavati i pobrinuti se da teče na dugi rok. To uopće nije stvar izbora. Zbog toga se trebaju upregnuti sve snage koje imamo kako bismo kroz interdisciplinarnu raspravu i analizu došli do dugoročne održivosti našega društva i gospodarstva koje u tom društvu posluje i stvara vrijednost.
U kojoj je mjeri obrazovni sustav u Hrvatskoj usklađen sa stvarnim potrebama tržišta rada pitanje je svih pitanja hrvatskog gospodarstva, ali i društva u cjelini. O tome se ponajviše priča u stručnim krugovima, gospodarskim granama poput turizma ili IT sektora, ali daleko od toga da su izazova oko pronalaska adekvatne radne snage pošteđene i naše branše proizvodnje i trgovine. O tom problemu već godinama na sva zvona upozoravaju i iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Sve veći nedostatak radnika u Hrvatskoj vidljiv je svakodnevno, a prema nekim procjenama u zadnjih 10 godina ostali smo bez pola milijuna radnika – 200.000 prirodnim putem, znači starenjem stanovništva, odlaskom iz radnog kontingenta i slabijim priljevom djece u radni kontingent te oko 300.000 migracijom. To je vrlo opasan trend koji će s godinama postajati sve teže rješiv i kao takav će ograničavati rast gospodarstva i razvoj društvenih potencijala.
ZA REFORMU SLUHA NEMA
Službena statistika kaže da u ovom trenutku imamo oko 130.000 nezaposlenih od čega 90.000 otpada na osobe u dobi od 50 i više godina i dugotrajno nezaposlene. Ti nam podaci pokazuju da “bazen” ljudskih potencijala u Hrvatskoj više nije velik. S druge strane, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz rujna prošle godine pokazuju kako imamo samo oko 1.671.837 aktivnog stanovništva od čega je 1.540.000 zaposlenih, što također potvrđuje tezu o smanjenju ljudskog potencijala za gospodarski rast i razvoj. Pritom udio visokoobrazovanih u ukupnom broju zaposlenih osoba iznosi 29,3%. “Sve u svemu, možemo s određenim stupnjem sigurnosti reći da je trenutno osnovni strukturni problem tržišta rada u Hrvatskoj nedostatak ljudskih potencijala, što bi se vrlo lako moglo preliti i postati osnovni strukturni problem hrvatskog gospodarstva”, upozoravaju iz HGK.
Dinamika tržišta rada danas je podosta drugačija nego u vrijeme gospodarske krize koja je u Hrvatskoj harala do prije nekoliko godina. I dok je ranije veliki izazov bio pronaći radnika s određenim iskustvom i/ili kvalifikacijama, danas je izazov uopće pronaći a još teže zadržati radnika. Iz HGK ističu kako obrazovni sustav u nekim segmentima još uvijek nije usklađen s tržištem rada: “Kada govorimo o usklađenosti moramo imati u vidu dva segmenta: prvi je kvalitativni odnosno usklađenost sadržaja ili po novom ishoda učenja koje učenici usvajaju u školama s onim što gospodarstvu treba, a drugi je kvantitativni koji se odnosi na broj učenika upisanih u one programe koji gospodarstvu trebaju. Dok se u prvom segmentu intenzivno radi i provode veliki projekti iz EU sredstava (npr. projekt Agencije za strukovno obrazovanje), u drugom se segmentu napravilo jako malo ili gotovo ništa. Razlog je legislativni okvir koji je propisalo ministarstvo u kojem ne postoje dovoljno jaki mehanizmi da se stvari promjene na bolje. HGK posljednjih 4-5 godina kontinuirano upozorava na to i predlaže sasvim konkretne mehanizme za kvantitativno usklađivanje obrazovnog sektora i potreba gospodarstva. Međutim, za te prijedloge do sada nije bilo pretjerano sluha.”
Stoga, treba li Hrvatskoj strukturna reforma obrazovnog sustava te koji bi cilj pritom trebali postaviti? U HGK su mišljenja kako uopće nije dvojbeno treba li Hrvatskoj reforma, nego se napokon treba poduzeti prava reforma čiji bi smjer trebalo definirati temeljem znanstvenog istraživanja i činjenica. “Takva analiza trebala bi utvrditi koji su dobri a koji loši segmenti obrazovnog sustava, zbog čega je to tako, kako se lošiji segmenti mogu popraviti i što je još najvažnije kako ćemo pratiti uspješnost i rezultate provođenja pojedinih reformskih aktivnosti”, poručuju iz Komore.
Dekanica i osnivačica Visoke poslovne škole PAR doc.dr.sc. Gordana Nikolić te potpredsjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola RH navodi kako smo u Hrvatskoj svjedoci visoke nezaposlenosti, ali istovremeno i manjka potrebnih znanja i vještina radne snage. Po njenom mišljenju, jedan od ključnih problema je neusklađenost obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta rada te uvođenje novih programa u obrazovne institucije.
“Na stručnim studijima nastojimo studentima pružiti malo drugačije obrazovanje od dosadašnjeg, bolje ih pripremiti za tržište rada te ih naučiti realnom znanju i praktičnim vještinama. Stručna praksa sastavni je dio stručnih studija, a sukladno višoj godini studija, povećava se i broj sati stručne prakse”, navodi dekanica Nikolić. Ona smatra kako su tržište rada i obrazovni sustav i dalje nedovoljno povezani te izražava nadu da će se stvari promijeniti novim zakonom o studentskom radu kako bi se potaknulo studente da više rade tijekom studija, a poslodavce da više zapošljavaju studente kako bi im pružili priliku da se pokažu.
“Tako će i jedni i drugi dobiti priliku za bolje povezivanje. Na stručnim studijima većina predavača dolazi iz prakse te predstavljaju sponu akademskog svijeta i realnog sektora, a samim time i studentima omogućuju lakši ulazak u poslovni svijet. Kod nas se tek nedavno počelo govoriti o dualnom modelu obrazovanja, a PAR ga primjenjuje od samih početaka”, ističe dekanica ove visoke poslovne škole.
UVOZ RADNE SNAGE
U Hrvatskoj je lani radilo oko 40.000 stranaca, a izdano je 65.000 dozvola. Prijedlog kvota koji trebao bi biti odobren ove godine je oko 80.000 u što su uključene i ranije izdane dozvole. Međutim, kako neke ozbiljnije efekte nisu dale niti 20 puta povećane kvote za uvoz strane radne snage (građana izvan država EU-a), radi se na Zakonu koji bi ukinuo tzv. Kvotni sistem. U skladu s tim zapošljavanje stranih radnika iz zemalja izvan EU-a nužna je vatrogasna mjera bez koje bi u ovom trenutnu gospodarstvo bilo u ozbiljnim problemima. “Paralelno s tim Vlada a pogotovo Ministarstvo rada poduzima sve kako bi se ovaj trend zaustavio te kako bi se što veći broj građana uključio u tržište rada a istovremeno spriječilo iseljavanje. Najznačajniji je sustav mjera aktivne politike zapošljavanja kroz koji je u tri godine prošlo više od 126.000 osoba”, kažu nam u HGK.
Upitali smo i u kojoj se mjeri stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa pokazalo kao uspješna mjera za rješavanje nezaposlenosti mladih. U HGK su nam rekli kako je nekim analizama utvrđeno da su tu mjeru najviše koristile javne i državne službe kako bi kompenzirale odluku Vlade o zabrani zapošljavanja. Međutim, ipak su postojali određeni efekti jer su se mladi ljudi na neko vrijeme susreli sa stvarnim svijetom rada bez obzira radi li se o javnom ili privatnom poslodavcu. “Ipak, puno bi veći efekt bio da smo tu mjeru primijenili na učenike te da su se ‘stručno usavršavali bez zasnivanja radnog odnosa’ za vrijeme svog školovanja. U tom bismo slučaju imali jedan novi model koji bi bio blizak dualnom obrazovanju kakav imaju zemlje poput Austrije i Njemačke s tom razlikom da bi on u Hrvatskoj bio djelomično financiran”, navode iz HGK.
CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE
Razina uključenosti osoba u program cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj je na razini od 2 posto i među najnižima je u Europi, a u HGK smatraju kako Hrvatski kvalifikacijski okvir ne može pomoći da se taj postotak poveća jer je HKO na snazi od 2013. godine a postotak je ostao otprilike isti. U Komori smatraju kako je pravi put fleksibilizacija čitavog sustava obrazovanja odraslih uz paralelno uvođenje mehanizama kontrole kvalitete. “Možda se na prvu čini kontradiktorno, ali nije. Prema posljednjim informacijama, tekst prijedloga novog Zakona o obrazovanju odraslih ide upravo u suprotnom smjeru i ako se usvoji u ovakvom obliku doveo bi do gašenja velikog broja ustanova za obrazovanje odraslih, što bi za posljedicu imalo smanjenje konkurencije, povećanje cijene i pad kvalitete”, upozoravaju iz HGK.
Dekanica Gordana Nikolić smatra kako se hrvatski obrazovni sustav, pogotovo sustav visokog obrazovanja, Bolonjskim procesom približio europskim obrazovnim standardima postavljenim prvenstveno od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Ona ipak naglašava kako je sasvim sigurno da imamo još puno toga za napraviti, ali i dodaje kako je obrazovanje cjeloživotni proces pa tako i reforma obrazovnog sustava traži konstantno napredovanje i usavršavanje. Prema njenim riječima, Hrvatski kvalifikacijski okvir uredio je cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standard e-kvalifikacija temeljen na ishodima učenja i usklađen s potrebama tržišta rada, što je po njoj dobar reformski instrument koji može popraviti razumijevanje određenih razina znanja i kvalifikacija, a ujedno i potaknuti veću uključenosti u program cjeloživotnog obrazovanja u RH.
“Ljudi u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno svjesni važnosti cjeloživotnog obrazovanja te neprestanog usavršavanja. Svijest se mijenja, no sporo i nedovoljno. Sva istraživanja dokazuju da je izrazito važno konstantno raditi na sebi kako bi bili konkurentni na tržištu rada, a isto tako i održali svoje mentalno zdravlje. Razvojem programa cjeloživotnog obrazovanja može se brže odgovoriti na potrebe tržišta i sukladno tome kreirati nove programe. Na nama koji dolazimo iz svijeta obrazovanja je da osluškujemo potrebe gospodarstva, a na gospodarstvu je obaveza da s nama jasnije definira koje su to vještine i znanja potrebna te kakve kompetencije žele da imaju pojedinci za poslove budućnosti. Rekla bih da nama u Hrvatskoj predstoji najprije temeljito poraditi na strategijama daljnjeg razvoja društva, a nakon toga definirati koje vrste poslova će nam nedostajati te shodno tome krenuti u daljnju reformu obrazovanja”, smatra dekanica doc.dr.sc. Gordana Nikolić.
IZ POSLOVNE PRAKSE
“Kao i brojni drugi poslodavci u Hrvatskoj, i Konzum je suočen s velikim izazovom nedostatka radne snage, osobito u zanimanjima prodavača, mesara, vozača i skladištara. S obzirom na detektirana deficitarna zanimanja na razini cjelokupnog sektora trgovine u Hrvatskoj, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje putem manifestacije ‘Biraj posao u trgovini’ dobili smo priliku popuniti dio potreba za radnom snagom”, navode iz ovog najvećeg trgovačkog lanca na hrvatskom tržištu. Pritom dodaju kako je jako važno što je Zavod prepoznao potrebu da se ovakva manifestacija organizira posebno za ovaj sektor koji zapošljava velik broj ljudi u Hrvatskoj, dok je Konzum s druge strane podržao pilot projekt Zavoda vezan uz obrazovanje odraslih na radnom mjestu u kojem polaznici praktičnu nastavu odrađuju u njihovim prodavaonicama ili skladištima. Osim suradnje sa Zavodom za zapošljavanje, u Konzumu kandidate sve češće pronalaze i putem kampanja i natječaja, u čemu se za predstavljanje potencijalnim kandidatima koriste i drugim kanalima poput društvenih mreža. 
“U Konzumu smo neprestano otvoreni za zapošljavanje novih kolega na različitim pozicijama, s tim da su u kontinuitetu najveće potrebe za zaposlenicima u maloprodaji i logistici. Svake je godine posebno izazovna ljetna turistička sezona pa smo i uoči ovog ljeta tražili kolegice i kolege za prodavaonice u Zagrebu te na obali i otocima. Svake godine nakon sezone više od 70 posto sezonskih zaposlenika prepoznalo je Konzum kao mjesto na kojem žele nastaviti raditi”, ističu iz ovog trgovca.
Uz to, u svom odgovoru naglašavaju kako neprestano ulažu u edukaciju, razvoj i motivaciju zaposlenika, koji se redovito šalju na razne radionice i seminare. “Osim toga, još 2010. godine u kompaniji je prepoznata nužnost visokokvalitetnih internih edukacija za zaposlenike na svim razinama, od menadžmenta do maloprodaje kao vitalnog dijela za uspješno poslovanje. Otvaranjem Konzum Akademije – Centra za selekciju i edukaciju, smještene u sklopu prodavaonice Maxi Konzuma u Sopotu u Zagrebu, stvoreni su adekvatni preduvjeti za organizaciju internih edukacija. Od njenog otvaranja održano je 5.000 treninga za više od 50.000 zaposlenika”, navode iz Konzuma dodajući kako je osnovna uloga Akademije učiniti sva znanja potrebna za uspješan rad u Konzumu pristupačnima svim zaposlenicima kako bi oni mogli samostalno i stručno obavljati svoje radne zadatke.
U sklopu ovoga pregleda skrenuli smo pozornost na ovo važno pitanje iz tri različite perspektive sa željom da stavimo još jedan naglasak na tu nedvojbenu važnost. Tržište rada je područje iz kojega se napajaju sve djelatnosti i to vrelo treba održavati i pobrinuti se da teče na dugi rok. To uopće nije stvar izbora. Zbog toga se trebaju upregnuti sve snage koje imamo kako bismo kroz interdisciplinarnu raspravu i analizu došli do dugoročne održivosti našega društva i gospodarstva koje u tom društvu posluje i stvara vrijednost.
