Tvrtka KTC u petak je u Prnjavoru Lepavinskom u općini Sokolovac otvorila plastenike za hidroponski uzgoj rajčica, investiciju vrijednu 13 milijuna kuna, od čega je polovica osigurana kroz Program ruralnog razvoja.
Plastenici za hidroponski uzgoj rajčice prostiru se na 10.960 četvornih metara (1 hektar = 10.000 četvornih metara), proizvodnja će se ove godine odvijati na 9.820 četvornih metara, a očekivani prinos za prvu godinu je 450 do 500 tona rajčice. Uz proizvodni dio nalaze se još i tehnološki prostor, sortirnica i pakirnica s nadstrešnicom za spoj k plastenicima.
Otvorenju su, uz vlasnika KTC-a Ivana Katavića, prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koprivničko-križevački župan Darko Koren i gradonačelnik Križevaca Mario Rajn.
KTC ima vlastitu proizvodnju na 16 hektara zemljišta, rekao je Katavić ističući prednosti hidroponskog uzgoja rajčice.
Ministar Tolušić očekuje daljnji rast proizvodnje rajčice, a veseli ga povećanje plasteničke proizvodnje domaće rajčice i nova radna mjesta koja će novi pogon omogućiti.
“Možemo biti poput Nizozemaca, Talijana, Austrijanaca i Belgijanaca, ali nužno je ulagati u tehnologiju. Ovaj objekt je pokazatelj što smo u stanju napraviti i u malim mjestima, manjim općinama, ali na europskom tržištu”, rekao je Tolušić.
Ministar bi želio vidjeti još ovakvih “dobrih i uspješnih primjera unaprjeđenja domaće proizvodnje koja može bitno utjecati na smanjenje uvoza voća i povrća”.
Novca za ulaganja imamo kroz Program ruralnog razvoja, rekao je.
I danas otvoreni plastenik financiran je kroz taj program, i to podmjeru 4.1. “potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva”, iz kojega je od ukupne investicije od 13 milijuna kuna osigurano 50 posto sredstava odnosno 6,5 milijuna kuna.
Uz otvorenje plastenika, ministar Tolušić danas je u Križevcima obišao obnovljene prostorije i laboratorij Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske, koju vodi Ministarstvo poljoprivrede.
Adaptacija prostora, kao i kupnja opreme za prikupljanje, pohranu, skladištenje i manipulaciju biološkim materijalom te opreme potrebne za rad laboratorija Banke gena je s 860 tisuća kuna financirana iz Programa ruralnog razvoja, podmjere 10.2. “potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi”.
“Banka gena je mjesto na kojem se čuvaju geni naših izvornih i zaštićenih pasmina životinja. Naša je dužnost i odgovornost čuvati te pasmine od izumiranja i pratiti strukturne promjene u populacijama tih pasmina. Važnost koraka koje danas poduzimamo u zaštiti bioraznolikosti i našeg identiteta u svim pogledima, cijenit će generacije koje dolaze”, rekao je Tolušić. (Hina)
