Logistički sektor ove je godine, koroni unatoč, ipak počeo napredovati jer su, izbačeni iz zone komfora, ljudi počeli biti kreativniji i otvoreniji, ubrzani su procesi odlučivanja te je komunikacija znatno unaprijeđena na razini cijelog sustava lanca opskrbe. Pokazalo se da je sustav znatno čvršći negoli se na prvu moglo pomisliti, a velike zasluge za to pripadaju našim vozačima, dostavljačima, radnicima u skladištima i svim ostalim karikama u tom vrijednom lancu.
Ova je godina uistinu stavila na kušnju sve nas, kako u našem svakodnevnom privatnom, tako i u poslovnom životu, bez obzira u kojoj branši radili. Neki su ovom krizom više, neki manje pogođeni, a sam sektor lanca opskrbe iznio je veliki teret kako bi olakšao poslovanje svim onima koji su na njega naslonjeni. Da je hrvatski lanac opskrbe učinio uistinu fantastičan posao u uvjetima koji su bili sve samo ne uobičajeni najglasnije govori to što o tome šutimo. Jer da je kojim slučajem došlo do prekida lanca opskrbe bila bi to tema u svakom hrvatskom kućanstvu o kojoj se ne bi prestajalo govoriti.
Trud ljudi koji rade u ovom strateškom sektoru nije valoriziran u pravoj mjeri, a trebao bi biti. Trgovce prodavače donekle se isticalo, bilo kroz kampanje samih trgovačkih lanaca, bilo kroz medije (čemu smo i mi na našem portalu dali svoj skromni doprinos), ali dostavljače koji su svaki dan bili na “prvoj crti dostave” malo je tko spominjao. Stoga, barem ovdje i sada želim skrenuti pozornost na njih, na naše vozače, dostavljače, radnike u skladištima, koji svi imaju velike zasluge za to što smo kroz ovo turbulentno razdoblje prošli s puno manje turbulencija. Pokazalo se time i da je naš lanac opskrbe znatno čvršći negoli se na prvu moglo pomisliti.
Suočeni s novom situacijom, potpuno neočekivanom, za koju nitko u svijetu nije imao plan, i naši su menadžeri u logističkom i trgovačkom sektoru uspjeli podići razinu komunikacije, ubrzali donošenje odluka, podigli fleksibilnost rada te unatoč svemu održali razinu profitabilnosti sustava.
Kako? Pa menadžeri koji u operativi vodećih logističkih kompanija u Hrvatskoj rade već dugi niz godina i koji sustav znaju “u dušu” kažu mi da je naš logistički sektor prošao svoje lomove u prošlosti iz čega su izvučene brojne pouke pa je i novonastala situacija bila samo jedan od poremećaja koji se treba riješiti na optimalan način.
BREXIT PRIJE KORONE
A osim Agrokora koji je na našoj lokalnoj razini bio jedan od takvih lomova, kao glavni remetilački faktor kome su se svi operateri na razini Europe pa i šire morali prilagoditi je tzv. Brexit, odnosno izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz članstva Europske unije. Brexit je, naime, snažno poremetio lanac opskrbe u Europi jer je još 2018. godine krenulo veliko punjenje skladišta u zemljama Beneluxa kao dio nastojanja da se stvore zalihe u Europi, a jednako tako i s druge strane La Manchea na Otoku, jer je vladala velika neizvjesnost u buduće tokove opskrbe.
Stoga se već od tada može govoriti o tome kako je lanac opskrbe bio jako zategnut pa je utjecaj globalne pandemije u ovoj godini došao kao još jedna dodatna otegotna okolnost kojoj su se svi operateri morali prilagoditi i to brzo. Sve se to prelilo i na Hrvatsku jer je naše tržište tijekom 2019. godine bilo na rubu skladišnog kapaciteta. Također, treba znati da multinacionalne kompanije svoj lanac opskrbe organiziraju tako da imaju što je moguće više centralnih skladišta kako bi objedinili regije i konsolidirali svoje poslovanje.
Regija bivše Jugoslavije za takve je velike kompanije izuzetno nezgodna jer imamo vrlo mala tržišta s razmjerno niskom kupovnom moći pa to pred njih stavlja velike izazove. Ipak, to se rješava centralizacijom skladišta gdje odabrani logistički partner na razini regije na jednom mjestu deklarira proizvode za svako posebno tržište i obavlja distribuciju. To je u uvjetima zatvaranja tržišta zbog pandemije koronavirusa bio veliki problem jer su hrvatski logistički operateri imali velike probleme pri isporuci robe, primjerice, u Sloveniju. U prvo vrijeme lockdowna hrvatski su vozači morali ići u izolaciju, dok slovenski to nisu morali pa je tako cijena prijevoza slovenskih prijevoznika od Maribora do Zagreba s 200 eura skočila na čak 600 eura po kamionu.
Poremećaji su se osjećali kako na makro razini jer je došlo do usporavanja globalnog lanca opskrbe, tako i na mikro razini jer je potražnja u dućanima premašila čak i božićnu sezonu. Sve je to stavilo veliko opterećenje na distribuciju i cijeli lanac opskrbe do prodajnih mjesta, a situaciju je dodatno otežavala i nova organizacija posla koja je obuhvaćala podjelu na smjene koje međusobno ne smiju biti u kontaktu, morala se uspostaviti pauza između smjena, što znači da se radi sa smanjenim kapacitetima u uvjetima kada je izlaz ogroman.
Sve logističke tvrtke u Hrvatskoj ozbiljno su shvatile epidemiološke mjere koje su implementirane još i krajem siječnja te su teret ove krize iznijele na uistinu zavidnoj razini. Mora se ipak naglasiti kako je implementacija i strogo poštivanje propisanih epidemioloških mjera srušilo produktivnost logističkih operatera u 2020. godini za 20-ak posto. Međutim, u cijeloj ovoj situaciji neizvjesnosti najgore su prošli mali prijevoznici, ali i veći šleperski prijevoznici kojima su otkazani brojni kooperantski ugovori s velikim poslovnim sustavima koji su sa svoje strane bili u strahu od nelikvidnosti na tržištu. Cijeli lanac opskrbe jako je podigao svoju efikasnost upravo na bazi komunikacije koja je bila vrlo otvorena između svih karika koje taj lanac čine.
Menadžeri iz sektora logistike s kojima smo razgovarali u tom su kontekstu pohvalili i pravovremenu reakciju Vlade RH koja je svojim mjerama spriječila nelikvidnost tržišta, što je moglo izazvati lančanu reakciju i dugoročno imati nesagledive i pogubne posljedice. U globalu gledano, korona je bila samo dio poremećaja u hrvatskom logističkom sektoru koji već dugi niz godina posluje u vrlo izazovnim uvjetima.
SURADNJA I EDUKACIJA
Kristina Šorić, profesorica na Rochester Institute of Technology Croatia kojoj je upravljanje lancem opskrbe jedno od užih područja znanstvenog interesa, naglašava kako je globalni lanac opskrbe proljetos bio snažno pogođen pandemijom. Naravno da smo se u tim novonastalim okolnostima pitali kako će se ti trendovi preliti na Hrvatsku i kakve će posljedice imati na lanac opskrbe u našoj zemlji. Ona podsjeća kako je u ožujku i travnju objavila seriju članaka u kojima je intervjuirala i opisala reakciju kako velikih kompanija, tako i malih i mikro poduzeća, na nove uvjete poslovanja u uvjetima COVID 19 pandemije.
“Svi su se složili oko jednog, a to je da se uz stabilno poslovanje u prošlosti, uz razvijanje transparentnih odnosa, uz pravovremenu kriznu komunikaciju i uz neprekidno ulaganje u edukaciju i inovacije, poslovanje može nastaviti. Tamo gdje je to izostalo, nastat će problem. Kako ga riješiti? Moje je mišljenje da bi se država trebala više angažirati, ne samo u dodjeljivanju financijskih sredstava (koja i služe ovakvim kriznim vremenima), već i sustavnom edukacijom poslovne prakse. Meni je jasno da su sad poduzetnici i veće kompanije ljuti, ogorčeni, zbunjeni i sigurno u ovim vremenima neće ulagati u edukaciju, već će spašavati glavu. I zato bi država trebala kreirati okvir u kojem će pomoći poslovnoj zajednici financijski, ali i istovremeno osposobiti je za pronalaženje rješenja. A to će se ostvariti kroz prikladnu edukaciju i nikako drugačije. Poslovna zajednica treba naučiti biti agilna i inovativna, a ne kratkoročno i stihijski djelovati”, naglašava profesorica Šorić.
Kada je riječ o distribuciji robe prema maloprodajnim objektima ona smatra kako je problem bio u prva dva tjedna lockdowna, ali i da je lijepa vijest da su maloprodajni lanci u toj nevolji počeli surađivati. “To je ono što stalno naglašavam. Suradnja! Ponekad se i suradnja s konkurentom isplati budući da postoje situacije kad je win-win priča ostvariva. Postoje mnogi primjeri za to. Također, distributeri su u kratkom roku sastavili novu klasifikaciju svojih zaliha, tj., promijenili su kriterije klasifikacije i orijentirali se na proizvode koji su se u tom trenutku tražili. Jedan je distributer čak donio odluku da će sve svoje klijente (maloprodajne lance) tretirati jednako i da neće iskoristiti situaciju za sebe. Uglavnom, etička načela su došla do izražaja, što me osobno jako veseli”, ističe Šorić dodajući kako će izazovi i dalje postojati prvenstveno u pogledu unaprjeđenja procesa u vidu razvijanja odnosa s dobavljačima i klijentima te digitalizacije procesa kako bi bili efikasni.
TROŠAK JE SVETA RIJEČ
Poremećaji svjetskog lanca opskrbe na svom su vrhuncu bili u travnju ove godine, a posljedice takvoga stanja na tržištu se osjećaju i danas iako je opskrba dobrim dijelom stabilizirana. Logističke kompanije su u takvim uvjetima ostvarile marginalnu profitabilnost, dok je segment paketne dostave u ovim uvjetima zabilježio snažan rast, što se odrazilo i na njihovu profitabilnost koja je znatno veća od ostatka sektora.
Logistika Hrvatske u b2b segmentu je, prema nekim procjenama, dugoročno gledano u dosta teškoj situaciji, što je dijelom prouzročeno i nedovoljnom konsolidacijom tržišta na kojem veliki broj operatera obavlja dostave na ista prodajna mjesta. S druge strane, diskontni trgovci koji imaju vlastitu distribuciju tu su u velikoj prednosti jer imaju visoko učinkovitu opskrbu s centralnih skladišta u velikim tegljačima, a ne rascjepkanu dostavu od velikog broja dobavljača s manjim kamionima. Naši sugovornici iz logističkog sektora naglašavaju da je takav lanac opskrbe kakav imaju diskontni lanci potpuno pojednostavljen i maksimalno jeftin, što u dosta nezavidnu poziciju stavlja domaće proizvođače jer hrvatski proizvod teško može biti dugoročno konkurentan na tržištu u ovakvim uvjetima.
Gubitak konkurentnosti hrvatske proizvodnje negativno će se odraziti i na potražnju za logističkim uslugama pa će i logistički operateri slijedom toga postajati sve manje konkurentni na tržištu. Hrvatska je “logistička noćna mora”, kaže nam jedan od sugovornika, jer je zbog geografskog oblika zemlje, sezonalnosti u turizmu i drugih krajnosti trošak hrvatske logistike izrazito visok. U takvim uvjetima jedino konsolidacija može unaprijediti konkurentnost na duge staze.
SLIJEDI INVESTICIJSKI ZAMAH
Nakon dugog perioda stagnacije kada iz različitih razloga nije bilo velikih ulaganja u logističke kapacitete, sada se kreće u jak investicijski ciklus. Među ostalima, osobito se izdvaja Logistički park u Velikoj Gorici u kojem bi se, prema neslužbenim informacijama, trebalo izgraditi još 50.000 četvornih metara logističkih kapaciteta.
Naši sugovornici procjenjuju da Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje od 250.000 do čak 500.000 četvornih metara logističkih kapaciteta kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe tržišta. Potencijal u tom segmentu već su vidjeli investicijski fondovi koji se polako prebacuju s uredskih prostora na gradnju logističkih centara jer procjenjuju da će u tom području ostvariti najbolji povrat na imovinu. Osim toga, naši izvori ističu kako će se u taj logistički zamah uključiti i Hrvatska pošta koja sa svojom mrežom i potencijalima može donijeti tektonske promjene na tržištu. Na kraju krajeva, Hrvatska pošta je, kažu naši izvori, jedini subjekt koji je sposoban provesti konsolidaciju hrvatskog tržišta logistike, što je s poslovne strane logičan proces, ali s druge strane nosi i puno opasnosti u smislu nestanka diverzifikacije na tržištu i zaustavljanja pojedinih investicija na dugoročnoj razini. Investicije su nužne jer je trenutačno u Hrvatskoj gotovo nemoguće naći skladište s obzirom na to da je “vacancy” odnosno slobodni skladišni prostor praktički na nuli.
Zaključno, naši sugovornici navode kako ova godina i nije bila toliko loša za logističare jer su prvi put nakon dugo vremena mogli dizati cijene. Potražnja je velika, a dobrih logističara nema dovoljno. Smatraju stoga da će logističari, uz potpore koje su dobili, kroz ovu krizu proći gotovo neokrznuti jer skladišne operacije nisu padale. S druge strane, to se ne može reći za prijevoznike koji su u velikom gubitku. Logistički sektor u cjelini je ipak počeo napredovati jer su, izbačeni iz zone komfora, ljudi počeli biti kreativniji i otvoreniji, ubrzani su procesi odlučivanja te je komunikacija znatno unaprijeđena na razini cijelog sustava lanca opskrbe.
Umirujuće tonove za kraj nudi i profesorica Šorić: “Ova je izazovna godina u tolikoj mjeri zategla lanac opskrbe da je postajala realna bojazan da bi brojne karike mogle pući pod pritiskom, ali isto tako, nakon što su iza nas tri kvartala i solidna turistička sezona, možemo reći da nije sve tako crno. No, još jednom ću ponoviti kako je ova kriza zaista prilika i da bi se i logistička poduzeća trebala okrenuti transformaciji, edukaciji i unaprjeđenju, kao i suradnji i razvijanju boljih odnosa.”
Lanac opskrbe – Izjave
Ricardo – Branimir Bogdan, Izvršni direktor
Situacija s pandemijom i posljedicama koje još uvijek osjećamo definitivno je ostavila traga na samu uslugu prometa. Budući da smo kompanija koja je prisutna u svim zapadnoeuropskim zemljama, moramo istovremeno pratiti sva dešavanja na tržištima i utjecaj pandemije na njih. Situacije koje su bile ispred nas zahtijevale su kontinuirano praćenje, prilagođavanje i fleksibilnost, a sve u svrhu kako bi se odluke mogle donositi razumno, a posljedice krize na poslovanje minimizirati. To smo do sada uspjeli te se svakako nadamo da ćemo tako nastaviti i u vremenima koja su ispred nas.
Svim izazovima koje je pandemija postavila pred naše svakodnevno poslovanje pokušali smo se prilagoditi na adekvatan način te smo prvenstveno nastojali zdravstveno zaštiti naše uposlenike u čemu smo uspjeli i na to smo veoma ponosni. Svakodnevnim kvalitetnim praćenjem situacije i pripremama željeli smo na najbolji mogući način odgovoriti zahtjevima i samim izazovima koji su bili i koji će biti ispred nas. Poslovna će godina biti teška, ali kao i uvijek do sada nastojat ćemo našim klijentima biti oslonac i partner na kojega mogu dugoročno računati te smo uvjereni da samo takvim iskrenim partnerskim pristupom možemo zajednički prebroditi ovu krizu s kojom se svakodnevno suočavamo.
cargo-partner – Zoran Starčević, direktor
Početkom pandemije tržišne su se okolnosti naglo promijenile. Zatvaranjem granica i uvođenjem karantene za hrvatske vozače okrenuli smo se stranim pružateljima usluga. Ukidanjem redovitog zračnog prometa uveli smo tjedne charter linije iz Kine kojima smo prevozili prijeko potrebnu medicinsku opremu za suzbijanje pandemije, te ostalu komercijalnu robu. Smanjenjem mnogih brodskih linija iz Kine uveli smo alternativni prijevoz kontejnera željeznicom i značajno ubrzali tranzitno vrijeme. I dalje intenzivno pratimo situaciju i prilagođavamo se tržišnim kretanjima. Dugoročna su planiranja nezahvalna u ovako nestabilnim okolnostima, ali bit ćemo spremni na sve izazove i zahtjeve naših kupaca te se prilagoditi zahtjevima tržišta kako to prilike budu diktirale.
Kada je riječ o našem odgovoru na novonastale okolnosti mogu reći da početak pandemije nismo dočekali nespremni jer smo pratili zbivanja u svijetu te smo imali vrlo jasne smjernice ponašanja diktirane iz naše centrale u Austriji. Promptno smo uspostavili pravila ponašanja i kretanja unutar poduzeća što se tiče zaštite i zdravlja radnika. Ograničili smo ulazak u prostorije poduzeća i skladišta. Uz obavezno mjerenje temperature prilikom ulaska u radne prostorije, za sve smo djelatnike osigurali zaštitne maske, rukavice i dezinfekcijska sredstva. Također smo organizirali i rad od kuće kako bi smanjili mogućnost zaraze unutar poduzeća, a direktne kontakte s kupcima i dobavljačima zamijenili smo virtualnim načinima komunikacije.
S obzirom na potpuno zatvaranje pojedinih djelatnosti bio je očekivan pad prometa, ali smo kroz mjere subvencije države ipak uspjeli ublažiti negativan utjecaj na krajnji rezultat. Bitno je naglasiti da smo i u takvoj situaciji zadržali sve radnike te da unatoč svemu nismo smanjivali njihova primanja.
Orbico Hrvatska Mario Matić, generalni direktor
Godina 2020. zaista je zanimljiva, u svakom pogledu. Odlični rezultati u prvom, a onda veliki reset u drugom kvartalu koji se jasno vidi i u padu BDP-a, kako u Hrvatskoj, tako i u EU-u. Nakon toga treći kvartal koji je znatno bolji od predviđanja zbog turističke sezone koja je unatoč okolnostima daleko bolja od prvotnih prognoza. Procjene za zadnji kvartal kao i za prvi kvartal 2021. uvelike će ovisiti o kretanju pandemije i potencijalnim mjerama koje će se uvoditi u određenim područjima.
Sukladno navedenome stječe se dojam da je najgore iza nas, točnije drugi kvartal u kojem je država pravovremeno reagirala da spasi radna mjesta i likvidnost poduzeća. Kad se podvuče crta, možemo reći kako je 2020. godina svakako prilika za nove ideje, digitalizaciju i optimizacije, kako u javnom, tako i u realnom sektoru. Suočivši se s pandemijom Orbico Hrvatska je poduzeo sve potrebne korake, a prioritet je uvijek zdravlje naših zaposlenika i smanjenje rizika od infekcije što se provodilo putem mjera kao što su rad od kuće i COVID pravila te procedure za sve poslovne procese (uredi, skladište i dostava, prodajni predstavnici).
Orbico je distributer sa širokim spektrom kategorija i asortimana te s kapacitetima i znanjem pokrivanja svih kanala prodaje. To je svakako naša komparativna prednost koja je posebno došla do izražaja u ovim izvanrednim okolnostima. Za vrijeme lockdowna fokus se prebacio na e-comm kanal prodaje kao i na kanale koji su bili otvoreni za rad i tu su postignuti izvanredni rezultati. E-comm i petrol kanal su na određenim kategorijama za vrijeme lockdowna odradili iste promete kao u cijeloj 2019.! Ovdje treba zahvaliti našim zaposlenicima na terenu i logistici kao i kolegama iz ureda jer su svi dali svoj maksimum da naša roba bude na policama i da lanac opskrbe bude kvalitetan i optimalan. Sve u svemu, 2020. nas je sve puno naučila i na taj je način trebamo gledati i iskoristiti jer će biti dobra baza za godine ispred nas.
Atlantic Grupa – Darija Pizent, direktorica upravljanja lancem opskrbe
Pandemija je razotkrila jednu od glavnih slabosti mnogih opskrbnih lanaca, a to je nesposobnost brzog reagiranja na nagle poremećaje u potražnji velikih razmjera. Ovaj nedostatak fleksibilnosti posebno je zapažen u opskrbnim lancima zdravstvene, ali i prehrambene industrije. Trgovine, logistički sustavi, distribucijski centri i mreže dobavljača nisu dizajnirani za brze promjene u obrascima potražnje kojima smo svjedočili u ovoj godini. Da bi se prilagodili, trgovački lanci iznova preispituju svaki aspekt svojih lanaca opskrbe, od izbora dobavljača, preko nabave, do vrsta korisničkih usluga prema krajnjim potrošačima, a kojima je onda potrebno prilagoditi logističku mrežu. Svi lanci, posebice u FMCG sektoru, morali su ubrzati svoje aktivnosti i uravnotežiti nagli porast potražnje, istovremeno dajući prednost zaštiti zdravlja i dobrobiti svojih zaposlenika.
Trgovci poduzimaju izvanredne mjere kako bi se roba držala na policama trgovina ili dostavljala na pragove potrošača te se pokušava izgraditi transparentnost i sposobnost brzog reagiranja kako bi se ublažile kratkoročne posljedice krize. U Atlantic Grupi smo u segmentu logistike u distribucijskom poslovanju poduzeli mnogo koraka od samog početka pandemije da bismo sačuvali stabilnost poslovanja. Prije svega su to bile hitne intervencije, zatim značajnije prilagodbe i promjene u procesima te smo sada u fazi dugoročnijeg planiranja. Primarno smo se fokusirali na sigurnost radnika i logističke kapacitete kojima bismo podržali velike promjene u potražnji. Drugi ključan potez bio je prilagoditi proces upravljanja zalihama novonastaloj situaciji.
Smatram da će posebno u post-covid vremenu ulaganje u digitalizaciju i inovacije u procesima biti od ključne važnosti za održivost lanca opskrbe kako bi kompanije uspješno balansirale između potrebne agilnosti i konkurentnosti.
Lidl Hrvatska
Pandemija koronavirusa i izvanredne okolnosti koje su bile na snazi tijekom tzv. lockdowna izazvale su promjene i prilagodbe kod svih poslovnih subjekata pa tako i u našem trgovačkom lancu. Građani su pojačano kupovali i to unutar znatno skraćenog radnog vremena, što je predstavljalo izazov za našu nabavu i prodaju. Svoje smo kupce svakodnevno pozivali da kupuju smireno i odgovorno, poštujući propisane mjere zaštite. Na početku krize uzrokovane koronavirusom u svojim smo trgovinama bilježili iznadprosječnu prodaju osnovnih živežnih namirnica, konzervirane i smrznute hrane te sredstava za dezinfekciju, dok se u drugoj fazi ponovno mogao vidjeti trend porasta prodaje svježih namirnica poput voća, povrća, svježeg mesa te mliječnih proizvoda. Što se tiče potrošačkih košarica, one su također u prvoj fazi pandemije bile veće, a kupnje rjeđe, dok se u zadnje vrijeme osjeća vraćanje u ritam kupovanja prije pandemije.
Najveći uspjeh naše tvrtke je upravo u tome što, unatoč svim izazovima u lancu nabave, tijekom izvanrednih mjera na početku epidemije nismo imali većih problema s opskrbom. Kupci su u našim trgovinama u svakom trenutku mogli i mogu obaviti kompletnu kupovinu. Pomno smo pratili zalihe i činili sve kako bismo osigurali opskrbu namirnicama i prema potrebi njihovim supstitutima. Intenzivno smo surađivali sa svojim dobavljačima i logističkim partnerima kako bismo osigurali svojim trgovinama uobičajenu opskrbu, a svojim skladištima opskrbu artiklima visoke potražnje. Također, želimo naglasiti da kao tvrtka imamo, neovisno o trenutnim kretanjima oko koronavirusa, razvijene procese za različite scenarije u svim zemljama u kojima je Lidl prisutan kako bismo osigurali održavanje poslovanja u skladištima i trgovinama u posebnim okolnostima.
Konzum Dinko Crkvenac, direktor Poslovnog područja logistike i lanca opskrbe
Konzum je tijekom krize izazvane koronavirusom ponovno pokazao da može uspješno odgovoriti i na najveće izazove. Iskustva iz Italije pomogla su nam u predviđanju događaja te smo na vrijeme uspostavili krizni tim i pripremili operativne planove za svaki od mogućih scenarija. U razdoblju pojačane kupnje suočili smo se s višestruko većom potražnjom, restrikcijama, zatvaranjem granica i obveznom samoizolacijom za vozače iz zahvaćenih područja. Sve je to neizbježno dovelo do poremećaja na tržištu i povećanja troškova koji su utjecali i na nabavne cijene roba i sirovina iz uvoza, no ni uslijed takvih otežanih uvjeta poslovanja cijene artikala nismo povećavali.
Centralno upravljanje i distribucija pokazali su se ključnima u upravljanju situacijom. U uvjetima neredovite isporuke, deficita pojedinih roba i suženog dostupnog asortimana mogli smo ograničene količine pojedinih artikala optimalno raspoređivati, upravljati zamjenskim artiklima i zadovoljiti potrebe kupaca za određenom vrstom i kategorijom proizvoda, kao i upravljati vlastitim ali i resursima naših partnera. Najprije je bilo važno povećati rezerve i zalihe, a u tome smo se najvećim dijelom oslonili na naše partnere, domaće dobavljače. Prvi put smo organizirali i transport iz inozemstva željeznicom, usprkos nerazvijenoj infrastrukturi i većim troškovima. Neprestano smo tražili i alternativne izvore nabave kako bismo određene artikle mogli zamijeniti drugima u slučaju ograničenja ili prekida isporuke iz drugih zemalja.
Uveli smo podjelu rada u dvije smjene s pauzama te uspostavili poseban režim ulaska u logističko-distributivni centar, čime smo osigurali neometan rad transporta i svih deset skladišta. Implementirali smo i nove matematičke modele za planiranje robe, osobito najtraženijih artikala.
Ponosni smo što nam je ogroman trud koji smo zajedno ulagali omogućio da osiguramo stabilan lanac opskrbe za sve naše kupce, partnere i sve ostale koji su računali na našu podršku.