Industrija pokazuje spremnost na tehnološki napredak i prilagodbu, posebice u kontekstu održivosti i digitalizacije, no ostaje za minimizirati utjecaj koji donosi situacija na Crvenom moru
“Smatram da se trenutačno nalazimo u iznimno povoljnom razdoblju za logistiku u Hrvatskoj”, rekao je krajem 2023. za naš magazin Petar Šimić, direktor tvrtke Primacošped. To sigurno jest tako ako u obzir uzmemo da je Hrvatska konačno postala dijelom TEN-T koridora pa četiri ključna europska koridora prelaze preko naše zemlje, što je značajno jer Europska unija ima na raspolaganju čak 26 milijardi eura za unaprjeđenje infrastrukture, izgradnju terminala, željeznica i cjelokupnog sustava podrške.
Svakako se ne smije zaboraviti ni ulazak u Schengen koji hrvatskim skladišno-logističkim tvrtkama otvara priliku da postanu regionalnim centrima distribucije umjesto samo nacionalnim centrima, jer granice više nisu prepreka za učinkovitu mikrodistribuciju.
Preko Sueskog kanala godišnje prođe 19.000 brodova, što čini oko 30 posto globalnog kontejnerskog prometa
Tako smo puni nade zaključili lanjsku godinu, a stručnjaci iz područja lanca opskrbe već su spremni dati i predviđanja za godinu koja je pred nama. Kako saznajemo od Stjepana Roglića, člana Savjeta Udruge trgovine i logistike, lanci opskrbe u 2024. godini bit će obilježeni s nekoliko vrlo bitnih faktora. S jedne strane tu je stabilizacija nakon dvije godine covida i dvije godine od početka ratnih zbivanja u Ukrajini, ali i nova nestabilnost nakon napada na kontejnerske i tankerske isporuke u Crvenom moru.
“Ono što možemo reći je da smo za sada pod utjecajem pozitivnih čimbenika. To je vidljivo kroz cijene interkontinentalnog i lokalnog transporta. Naime, cijena transporta više ne oscilira i sudionici u lancu mogu predvidjeti troškove i ostale elemente poslovnog modela. Time se fokus prebacuje na povećanje efikasnosti uvođenjem novih tehnologija i pripreme za postupno premještanje proizvodnih kapaciteta s Dalekog istoka natrag u Europu”, rekao je Roglić.
Dakle, situacija na globalnom tržištu se ipak jest malo izmijenila, a istaknuti događaji koji su prodrmali tržište jesu napadi Jemenskih hutista na brodove koji plove Crvenim morem. Oni su krajem studenog prošle godine počeli napadati komercijalne brodove u Crvenom moru, a s obzirom na činjenicu da hutisti kontroliraju zapadnu obalu Jemena (uključujući za promet izuzetno važan tjesnac Bab el-Mandab koji spaja Adenski zaljev i Crveno more), njihove aktivnosti stvaraju značajne poremećaje na ovoj pomorskoj žili kucavici o kojoj ovisi globalna ekonomija.
RAST OPERATIVNIH TROŠKOVA
Preko Sueskog kanala svaki dan u prosjeku prođe 50-60 brodova, odnosno 19.000 brodova godišnje, što čini oko 30 posto globalnog kontejnerskog prometa, a shodno situaciji koja je zadesila globalno tržište mnoge svjetske logističke kompanije preusmjeravaju promet.
“Novonastale okolnosti u Crvenom moru donose nove elemente nestabilnosti i industrija se suočava s ozbiljnim izazovima. Međutim, roba široke potrošnje više od ostalih kategorija proizvoda ovisi o cijeni transporta, odnosno blizini proizvodnje. Uzevši u obzir da je većina visoko obrtajnih proizvoda široke potrošnje proizvedena u Europi, bliže potrošaču, za sada se njihova cijena neće mijenjati. Iako je trenutni utjecaj ograničen, situacija upozorava na krhkost opskrbnih lanaca. Ako se stanje ne smiri u sljedećem kratkom razdoblju i opskrba sirovina dođe u pitanje, tad se, osim dalekoistočnih proizvoda, koji samo djelomično ulaze u kategoriju široke potrošnje, može poremetiti i njihova cijena”, dodao je Roglić.
Umjetna inteligencija u logistici naprednim algoritmima dodiruje procese automatizacije i predviđanja te naručivanja količina sirovina i finalnih proizvoda
Činjenica je, ističe Saša Baleta, član Upravnog odbora Udruge trgovine i logistike, da brojni brodari u ovom trenutku izbjegavaju ploviti Crvenim morem, već idu značajno duljom rutom koja povećava njihov trošak – potroši se više goriva, više radnih dana djelatnika, više dana se koristi brod za isti prijevoz kao ranije. Prijevoz iz azijskih luka traje 14 dana više nego ranije, a cijena u nekoliko tjedana naraste i tri do četiri puta.
“Ako se situacija u Crvenom moru nastavi, sigurno je da će biti teže nabaviti određenu robu iz Azije, pojavit će se i poteškoće s osiguravanjem prijevoza odnosno pronalaskom praznog kontejnera, a onda će i ta roba koštati više”, istaknuo je Baleta.
TEHNOLOŠKI ISKORAK
Jedan od ključnih problema logistike, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi, je, smatra Baleta, pronalazak i zadržavanje radne snage. Taj problem dotiče se svih segmenata njihova posla – od djelatnika u skladištima koji manipuliraju robom i pripremaju je za prijevoz, vozača kamiona, djelatnika u lukama gdje se roba zaprima pa sve do djelatnika na transportnim terminalima na zračnim lukama.
Međutim, unatoč izazovima s kojima se trenutno susreće, industrija bilježi i pozitivne pomake pa tako u narednom razdoblju možemo očekivati najveći tehnološki iskorak do sada. Brojnim izazovima pa i istaknutom problemu manjka radne snage donekle se pokušava doskočiti digitalizacijom dijela poslovanja te uvođenjem autonomne inteligencije i robota, što je zahtjevan proces, no utjecaj je neosporan i od njega ne treba bježati.
“U današnje vrijeme umjetna inteligencija i tehnologija imaju izniman utjecaj na procese u sustavu logistike i nabave. Sasvim sigurno, najveći tehnološki iskorak u logistici u narednom razdoblju možemo očekivati iz područja robotike i umjetne inteligencije. Automatizirani procesi unutarnjeg i vanjskog transporta potpomognuti novom generacijom robota i senzora značajno su unaprijeđeni. No, to je samo početak, umjetna inteligencija danas dodiruje i procese automatizacije u logistici naprednim algoritmima kao i procese predviđanja i naručivanja količina sirovina i finalnih proizvoda’’, zaključio je Baleta.
Inflacija i geopolitička previranja, poput ovih na Crvenom moru, imaju veliki utjecaj i na nabavu, no osim toga tu su i drugi izazovi i trendovi s kojima se treba uhvatiti u koštac. Za uspješnu nabavu, govori Nataša Cikač, direktorica tvrtke Cronata, potrebno je povesti računa o implementaciji održivosti, razvoju kompetencija i transformaciji procesa.
Implementacija održivosti u nabavi, objašnjava Cikač, mora biti u skladu s ESG kriterijima te iako održivost nije jeftina, u konačnici će donijeti prednosti u poslovanju.
FOKUS NA ODRŽIVOSTI
“Ne želimo se naći u situaciji da izgubimo kupce zbog toga što naša nabava i dobavljači nisu usklađeni s ESG kriterijima”, istaknula je Cikač.
Osim toga, kada je riječ o odnosima, kvalitetni pregovori stvaraju priliku za uštedu i kreiraju dodanu vrijednost. Dugoročni odnosi su svojevrsni imperativ poslovanja te, uz stručna znanja, nove trendove i digitalizaciju, mijenjaju način rada u nabavi. “Nabava prije 10 godina i danas nije ista. Stoga je nužno imati adekvatna znanja i pratiti trendove i u području edukacija”, dodaje Cikač.
Sve to će na koncu utjecati na proces koji mora biti ažuriran te se ne smije uvijek oslanjati na uhodani, priučeni način rada. “Moje iskustvo govori da upravo zbog robusnog i neadekvatnog procesa nabava kasni, komunikacija je otežana, uštede nisu na zadovoljavajućem nivou i rezultat je upiranje prstom u neadekvatni odjel nabave”, rekla je Cikač.
Implementacija održivosti u nabavi mora biti u skladu s ESG kriterijima te iako održivost nije jeftina, u konačnici će donijeti prednosti u poslovanju
No bilo kako bilo, neovisno bila riječ o logistici ili nabavi, ono što će obilježiti lance opskrbe kroz naredni period sigurno je održivo poslovanje. Europska unija mogla bi zahtijevati da novi kamioni imaju nultu emisiju CO₂ počevši od 2040. godine, smatra glavni pregovarač Europskog parlamenta o mjerama za smanjenje utjecaja prometnog sektora na klimatske promjene. To znači da će očuvanje okoliša postati imperativ, stoga će odgovornost dionika u lancu opskrbe biti minimizirati ekološki utjecaj prijevoza, poticati održive inovacije, kao i osigurati sigurne i etičke radne uvjete, uz pridržavanje visokih standarda kvalitete i transparentnosti.
“Naš poticaj održivom poslovanju potvrđuju i certifikati ISO 9001 i 14001, HACCP. Također, posjedujemo i AEO-F (customs and security), poseban certifikat najvišeg ranga koji izdaje Carinska uprava RH. Osim toga, cargo-partner primjenjuje sveobuhvatnu CSR (Corporate Social Responsibility) strategiju temeljenu na ekološkoj, ekonomskoj i društvenoj održivosti, što uključuje i postavljanje solarnih panela na skladišnom prostoru. U 2023. instaliran je, primjerice, fotonaponski sustav s ukupno 1192 panela na krov iLogističkog centra u Ljubljani. Očekuje se da će sustav proizvoditi 575 MWh energije godišnje, čime će se pokriti 34 posto energetske potrošnje cargo-partnera u Sloveniji. Osim toga, solarna će elektrana uštedjeti 146 tona CO₂ godišnje, što odgovara sadnji 6.698 stabala. Za cargo-partner, društvena odgovornost znači obvezu stvaranja održivih poboljšanja izvan nacionalnih i kulturnih granica”, rekao je Zoran Starčević, generalni direktor tvrtke cargo-partner za Hrvatsku.
Iz razgovora s stručnjacima iz logističkog sektora u Hrvatskoj proizlazi da su trenutačne prilike povoljne, ali osjetljive na geopolitičke promjene poput napada na Crvenom moru. Industrija pokazuje spremnost na tehnološki napredak i prilagodbu, posebice u kontekstu održivosti i digitalizacije. U svjetlu potrebe za održivim poslovanjem, primjerice, tvrtka cargo-partner ističe svoje napore u postizanju ekološke, ekonomske i društvene održivosti, dok će ključni uspjeh budućih lanaca opskrbe ovisiti o sposobnosti prilagodbe, usvajanju novih tehnologija te poticanju održivih praksi u poslovanju.
Lanac opskrbe – izjave
Quehenberger Logistics – Ana Soldo, direktorica
U 2023. opskrbni lanci suočavali su se s dinamičnim promjenama, a nekoliko ključnih karakteristika i trendova oblikovalo je industriju. Tako je, na primjer, digitalizacija postala neizbježna, a tvrtke su sve više usvajale tehnologije kao što su blockchain i umjetna inteligencija kako bi poboljšale učinkovitost, transparentnost i sljedivost u svim fazama opskrbnog lanca. Automatizacija i robotika integrirani su u sve faze opskrbnog lanca, pomažući u povećanju učinkovitosti i smanjenju troškova. Održivost je nastavila biti važan dio poslovanja, a tvrtke su za cilj, između ostalog, imale i smanjiti svoj utjecaj na okoliš i prilagoditi se ekološki prihvatljivim praksama u lancima opskrbe.
Osim toga, potreba za prilagodbom globalnim poremećajima postala je imperativ, što je tvrtke potaknulo na razvijanje otpornijih strategija za suočavanje s neočekivanim izazovima. Ratovi i geopolitičke napetosti, poput onih u Ukrajini ili Pojasu Gaze i Izraelu, imaju značajne posljedice na rast logističkih tvrtki koje se suočavaju s izazovima u pogledu planiranja ruta, praćenja sigurnosti tereta, prilagodbe prometnim uvjetima te često moraju brzo reagirati na promjene kako bi održale kontinuitet poslovanja. U 2024. očekujemo nastavak ovih trendova, ali svakako će biti i novih razvoja u industriji opskrbnog lanca. S obzirom na dinamičnost tržišta, očekujemo bližu suradnju unutar opskrbnog lanca i povećanju inovacija u tehnologijama praćenja i upravljanja zalihama.
Hrvatska pošta – Mario Horak, izvršni direktor Ureda za prodaju
Veliki rast broja paketa, transformacija poslovanja u zeleno i održivo te pitanje radne snage obilježili su 2023., uz napomenu da su to dugoročni i ključni izazovi za poštanski sektor. Naš poštanski vozni park sada ima 423 električna vozila, što ga čini najvećim “zelenim” voznim parkom u Hrvatskoj. Zahvaljujući novim električnim vozilima Hrvatska pošta je u 2023. smanjila emisije CO2 za više od 1.300 tona. Razvijamo i vlastitu mrežu punionica za električna vozila koje se nalaze u sklopu sortirnih i centara te poslovnih objekata. Dosad je postavljeno gotovo 70, a još jedna “zelena” okosnica je i naših 300 paketomata čiju smo mrežu dovršili prošle godine.Trend koji oblikuje ne samo poštanski sektor, već cjelokupno gospodarstvo je nedostatak radne snage.
Kako bi zadržala kvalitetne radnike i privukla nove, Uprava Hrvatske pošte je u suradnji sa socijalnim partnerima u srpnju dogovorila povećanje plaća za 25 posto svim radnicima Hrvatske pošte. Važno je spomenuti kako su u protekle tri godine, za vrijeme pandemije i velikog rasta paketnog poslovanja, profitirale tvrtke koje su pokazale fleksibilnost i na vrijeme krenule s uvođenjem novih tehnologija u poslovanje. Imajući na umu klimatske promjene, geopolitičko preslagivanje i napetosti, pitanje radne snage te proboj novih tehnologija oblikovat će tržišne trendove u narednom periodu. Općenito govoreći, logistički i poštanski sektor ove će godine obilježiti nekoliko trendova, a to su nastavak ulaganja u last-mile dostavu, digitalnu transformaciju i sustave za praćenje paketa, modernizacija poštanske mreže, rast povratne logistike te povećanje utjecaja umjetne inteligencije na poslovanje.
Lognet – Milan Ora, direktor
Ubrzavanje svih procesa i deficit radne snage obilježili su 2023. godinu. Sve kompanije suočavale su se s vlastitim izazovima, a pristup digitalizaciji i automatizaciji bio je ključan za rješavanje tih izazova. Digitalizacija je omogućila puno bržu razmjenu informacija unutar lanca opskrbe kompanija, posebno u skladištima koja su tradicionalno uska grla. Planiranje zadataka postalo je velikim dijelom automatizirano i precizno, a njihovo izvršavanje jednostavnije. Tako postignuta vidljivost dala je kompanijama uvid u one dijelove vlastitog lanca opskrbe koji su ranije bili nevidljivi, no nije sve ostalo unutar lanca opskrbe pojedine kompanije.
Zahvaljujući modernim digitalnim rješenjima, poput yard managementa, kompanije uključuju kupce i dobavljače u svoj lanac opskrbe i zajedno podižu efikasnost poslovanja. Dobavljač više ne upućuje robu kupcu prema iskustvenom modelu, nego ima uvid u slobodne resurse kupca i upućuje robu u onom terminu kada kupac može tu robu preuzeti bez čekanja. U 2024. godini očekujemo nastavak onoga što smo vidjeli u zadnjih nekoliko godina. Kombinirani efekt manjka radne snage i rastućih troškova radne snage nastavit će pritisak na razvoj lanca opskrbe. Digitalizacija i automatizacija procesa bit će ventil za popuštanje ovog pritiska. Uz to, ulaskom u 2024. godinu, za brojne velike kompanije stupila je na snagu obveza o izvještavanju o CO2 otisku u poslovanju na temelju EU Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti. Ovo mijenja puno stvari u lancu opskrbe. Uz uobičajene kriterije kao što su cijena, kvaliteta i pouzdanost, sada će biti uključen i novi parametar – okoliš.
cargo-partner Hrvatska – Zoran Starčević, izvršni direktor
Tvrtka cargo-partner posjeduje vrhunsko skladište u Velikoj Gorici, prostor koji udovoljava svim propisima s više od 17 tisuća kvadrata prostora na raspolaganju. Riječ je o logističko-distributivnom centru smještenom u blizini aerodroma “Franjo Tuđman” u Zagrebu, što osigurava izravnu vezu s autocestom A11. Suvremeni prostor trenutno sadrži 20.000 paletnih mjesta i mezanin od 900 četvornih metara gdje lokalni tim pruža e-fulfillment usluge i usluge s dodanom vrijednošću. Manipulacija se odvija putem 28 pretovarnih rampi, a objekt ima pristup prilagođen za “drive in”. Skladište osigurava paletnu i paketnu distribuciju, carinsko skladištenje te ima kapacitet skladištenja robe životinjskog porijekla. Osim toga, cargo-partner u skladištu u Velikoj Gorici nudi kratkoročno i dugoročno skladištenje, s cjelovitim portfeljem dodatnih usluga. Uz uslugu skladištenja, pratimo kompletno skladišno poslovanje, pružajući međunarodni i domaći cestovni prijevoz robe s paletnom i paketnom distribucijom, potpunom logistikom, carinskim posredovanjem te osiguranjem prijevoza robe.
Tim ovlaštenih carinskih stručnjaka jamči pravilno i pravodobno izvršavanje usluga carinskog posredovanja za uvoz ili izvoz robe. Povećanje skladišnih kapaciteta omogućuje skladištenje raznolikijeg asortimana proizvoda. Među investicijama provedenim tijekom posljednjih nekoliko godina, usklađenih s brzim promjenama i događanjima na globalnom tržištu, posebno se ističe SPOT, platforma za transparentnu suradnju. Radi se o besplatnoj online platformi koja osigurava transparentnost kroz cijeli lanac opskrbe. Lako se integrira s drugim sustavima i dostupan je s bilo kojeg računala ili mobilnog uređaja. Pokrivajući proces nabave, proizvodnje, prijevoza, skladištenja i distribucije, SPOT objedinjuje sve dionike kroz jednu platformu s ciljem postizanja učinkovite komunikacije. Ukratko, najmoderniji informatički sustavi omogućuju 24-satnu kontrolu i upravljanje stanjem zaliha te potpunu informatičku povezanost putem EDI/API konekcije.
PRIMAT LOGISTIKA – Željka Leković, voditeljica prodaje i nabave
S obzirom na konstantne poremećaje kojima smo izloženi zadnjih nekoliko godina, prošla godina je s mog mikro stajališta u nabavi ipak bila malo “stabilnija” u odnosu na godinu prije, ako pod stabilnim možemo podrazumijevati galopirajuću inflaciju, stalni rast troškova, konstantan manjak radne snage, klimatske promjene, geopolitičke sukobe i sve ostale globalne pojave koje svi osjećamo po pitanju protoka robe i kontrole troškova. Ono što s ovom rečenicom želim reći je, da u svojih 20 godina iskustva u nabavi i logistici, nisam imala toliko nepredvidljivih i meni nepoznatih situacija i izazova koliko u zadnje četiri godine te da su stalne promjene, poremećaji i izazovi postali novo normalno. Potrebna je vrlo velika fleksibilnost za uspješan rad u tim uvjetima, i to se odnosi i na pojedince i na organizaciju u cjelini.
E-trgovina bilježi veliki rast, u našim okvirima još ne u tolikoj mjeri, ali je definitivno brzi trend koji nas čeka, sto će utjecati na promjenu ponašanja potrošača, preoblikovati strukturu logističkog lanca, te još vise staviti naglasak na brzinu i kvalitetu usluge tj. isporuke robe. Usvajanje tehnologije u lancima opskrbe naglo je poraslo, a jedan od jednostavnijih primjera u našim okvirima su i automatizirani skladišni uređaji i/ili automatizirana skladišta, koji prije 5-10 godina zbog značajnih početnih financijskih ulaganja ovdje nisu nailazili na plodno tlo. Nastavljaju se gore navedeni trendovi te ih ima još puno: pojačana ulaganja u logistiku koja je stup online trgovine, željeznički prijevoz za Europu opet postaje interesantan, uz već razvikane jeftine proizvođače poput Vijetnama i Indije pojavljuju se i nama blize ruske satelit zemlje koje gravitiraju Europi a primorane su raditi za Rusiju po niskim cijenama jer je ruska proizvodnja danas isključivo ratna itd.
Milšped Hrvatska – Ognjen Bojanac, direktor
Kada bih cijelu godinu sažeo u par ključnih pokazatelja to bi svakako bili troškovni pritisci radi cijene goriva i inflacije u sektoru cestovnog transporta, snažan pad cijena prekomorskog prijevoza te nedostatak radne snage, što je problem koji se već preljeva iz prethodnih godina. Snažan udar inflacije i rasta cijena koji je počeo u 2022. nastavio se i u prvoj polovici 2023., što je bio veliki izazov za održati efikasnu uslugu i pratiti troškovne pritiske. Početak godine jasno ukazuje da će nepredvidivost uslijed globalnih kriza biti obilježje 2024. Kriza u Crvenom moru i prekid prometa kroz Sueski kanal izazivaju nove poremećaje u opskrbnom lancu, kašnjenje isporuka i rast cijena roba i sirovina. Cijela industrija će morati pratiti globalne događaje i prilagođavati se u trenutku novom stanju na tržištu.
Uz sve ove globalno izazove mislim da je budućnost logistike u Hrvatskoj neupitno pozitivna i optimistična. Geografski položaj Hrvatske koja je postala dio TEN-T koridora garantira nam iznimne investicije u infrastrukturu. Širenje Luke Rijeka kao i velike investicije u novu skladišnu infrastrukturu garancija su sigurne budućnosti logističke industrije u Hrvatskoj. Suvremena logistika i transport kakvoj Milšped Group sve više teži ide u smjeru održivog poslovanja, digitalizacije i robotizacije procesa. Jedan od ključnih trendova u nadolazećim godinama je usvajanje zelene logistike, a mi ćemo nastaviti postavljati najviše standarde kvalitete koja će našu tvrtku i dalje pozicionirati kao regionalnog lidera i predvodnika naše industrije.
