Kategorija ledenih čajeva u odnosu na prošlu godinu u osjetnom je padu, a glavna su joj obilježja izrazita sezonalnost prodaje ljeti te dominacija okusa od breskve
Zbog raznovrsnosti u ponudi kategorije čajeva, koje pripremamo kao topli napitak, mnogi tako vjeruju da se radi o različitim biljkama od kojih se čaj proizvodi, no istina ne može biti drugačija.
Ovaj se napitak, naime, radi od biljke Camellia sinensis i sve moguće varijante (zeleni, crni, oolong, bijeli čaj), u stvari su nastale zbog razlika u postupku proizvodnje.
Na primjer, bijeli se čaj radi od mladog lišća koje uopće nije prošlo kroz postupak oksidacije, dok je kod zelenog čaja oksidacija zaustavljena nakon vrlo kratkog vremena.
Odakle nam onda dolaze sve te varijante? Pa većina čajeva koje poznajemo zapravo su mješavine (bilo različitih biljaka različite kvalitete, bilo biljaka s različitih područja). A povrh toga, čaj vrlo dobro upija bilo koju dodatnu aromu, što također otvara neograničene mogućnosti pri stvaranju brojnih novih okusa ovog napitka.
SEZONALNO PIĆE
A odakle nam dolazi ledeni čaj? Sjetite li se bilo kojeg američkog filma i prizora obitelji za stolom – ledeni čaj je obavezan dekor, poslužen u bokalu s kockicama leda.
Naravno da kategorija vjerojatno ne dolazi direktno od tamo, jer tradicija pijenja hladnog čaja postoji i u mnogim drugim podnebljima, ali Sjedinjene Države vrlo rado svojataju izum tog napitka. Tako je poznata urbana legenda po kojoj je ledeni čaj populariziran, a možda čak i smišljen na Svjetskom sajmu 1904. godine u St. Louisu.
Bez obzira na točno porijeklo ledenog čaja jedno je sigurno – u špici sezone (period od lipnja do rujna) proda se 50% ukupnih godišnjih količina, stoga je izuzetno bitno za proizvođače dočekati ljetni period pripremljeni.
PRODAJA U PADU
Kategorija ledenih čajeva je u zadnjih 12 mjeseci (svibanj 2011. – travanj 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih i ugostiteljskih objekata) ostvarila prodaju od 19,3 milijuna litara, što je za 9,4% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja pak iznosila je 149,7 milijuna kuna, što je za 14,7% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Iz priloženih grafikona vidljivo je da nije dovoljno napuniti samo velike formate, jer se kategorija podjednako dobro prodaje u svim vrstama trgovina.
Kroz supermarkete (301-2500 m2) se proda 30% ukupnih količina, slijede velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) s 20%, zatim srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m2) s 19%, hipermarketi (iznad 2500 m2) s 13%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, kiosci prodaju 6%, te trgovine na benzinskim postajama 5%.
OMILJENA BRESKVA
Postoje dva okusa koji se nalaze u ponudi gotovo svih proizvođača, a to su breskva i limun, od čega breskva prednjači s prodajom od 43%, slijedi brusnica s 32%, limun s 11%, zeleni čaj s 5%, šumsko voće s 1%, te ostali okusi s 8%.
Proizvođačima je zasigurno interesantno promotriti i kako stoje različite vrste pakiranja. U Hrvatskoj se u maloprodajnim objektima najviše prodaju ledeni čajevi u plastičnim bocama – 93%, slijedi kartonsko pakiranje sa 6%, dok je prodaja u limenkama i staklenim bocama 1%.
Što se tiče veličine pakiranja, najprodavaniji su proizvodi od 1,5l (65%), te 0,5l (24%), dok ostala pakiranja predstavljaju preostalih 11% ukupnih količina.
Kategorija ledenih čajeva je još jedna od onih u kojima tržištem dominiraju domaći proizvođači – Jamnica (Jamnica), Podravka (Studena, Lero), i Vindija (Vindi), a od stranih je među vodećima prisutna samo The Coca-Cola Company sa svojim Nestea-om, a navedeni proizvođači prodaju oko 90% kategorije.
Milanka Ćorić
Market Analyst
