Premda u zemlji, koja je krajem 2022. godine imala oko 115.000 nezaposlenih, a na godišnjoj razini rekordan broj zaposlenih i više od 240.000 slobodnih radnih mjesta, zapošljavanje stranaca iz trećih zemalja u trgovačkim je tvrtkama tek odnedavno prepoznato kao prilika i odgovor na nedostatak radne snage.
Kroničan nedostatak radne snage već je godinama gorući problem za brojne hrvatske poslodavce, a manjak radnika u protekle je dvije godine toliko eskalirao da je pomrsio planove brojnim kompanijama u građevinskoj i turističkoj industriji, ali i u sektoru trgovine. Ova se činjenica najbolje vidi po brojnim oglasima za zapošljavanje na domaćim portalima, poput danasradim.hr, burzi rada HZZ-a, ali i činjenici da su brojni poslodavci morali reducirati rad pojedinih trgovina te odgoditi otvaranja novih prodajnih objekata.
Manjak radnika u proteklih godinu dana toliko je kroničan da bi mogao ugroziti i rezultate turističke sezone i značajno utjecati na BDP. Prema podacima portala danasradim.hr, najveći i kronični nedostatak radne snage u trgovini zamjetan je na području Grada Zagreba, u Istri i na Kvarneru te na području Dubrovnika i Zadra. Kako bi privukli nove zaposlenike, brojni poslodavci krenuli su putem povećanja plaća, nuđenja raznih stimulacija i prilagođavanja radnog vremena, zapošljavanja umirovljenika (koji prema zakonu mogu raditi do polovine radnog vremena bez gubitka mirovine) i studenata, ali i u smjeru zapošljavanja stranih radnika. Jednostavno, za određene je poslove potrebna ljudska radna snaga, a domaćih radnika nema ili ih je sve manje.
MANJAK RADNE SNAGE
U tom su se smislu hrvatski poslodavci već prije desetak godina pomirili s činjenicom da među domaćim radnicima ne mogu naći dovoljno radne snage za svoje potrebe te su intenzivnije krenuli s angažmanom radnika iz bliskih zemalja: Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova. Međutim, posljednjih godina manjak radne snage i tamo je sve očitiji, a s obzirom na to da su u međuvremenu i zapadnoeuropske zemlje “otvorile vrata” radnicima iz susjednih zemalja, domaći su se poslodavci našli u problemu i s pravom se pitaju – otkud zapošljavati?
I dok je unatrag desetak godina bilo vrlo teško ili rijetko vidjeti radnike iz trećih zemalja kako obavljaju razne poslove u turizmu, ugostiteljstvu i na gradilištima, situacija je sada posve drugačija. Danas se više nitko ne čudi vidjeti Nepalce, Filipince, Ukrajince, Turke te radnike iz drugih dalekih zemalja na sve više radnih mjesta, od ugostiteljstva, građevine do dostave i trgovine.
NOVA REALNOST
S pražnjenjem “bazena radnika” iz zemalja naše regije, kao društvo moramo prihvatiti novu realnost te činjenicu da rad u pojedinim sektorima u Hrvatskoj ne bi bilo moguće organizirati bez stranih radnika, ali ovdje treba uzeti u obzir i posebnosti pojedinih sektora i činjenicu da je znanje hrvatskog jezika vrlo bitan čimbenik kod zapošljavanja u trgovini i uključivanju novih sugrađana u društvo. Naime, dok pojedinim velikim trgovcima znanje jezika ne predstavlja izazov kod angažmana stranih radnika za pomoćne poslove gdje oni nisu u komunikaciji s kupcima (npr. u logističko-distributivnim poslovima, punjenju polica ili poslovima čišćenja prodajnih prostora), onim trgovcima koji traže prodajne radnike u samoj trgovini ovo ponekad predstavlja ozbiljan izazov. I dok je zbog sličnosti dvaju jezika više trgovaca izrazilo želju za zapošljavanjem npr. ukrajinskih državljana, vrijedi napomenuti kako postoje brojni uspješni primjeri uvođenja u posao i radnika iz Azije. Prema informacijama portala danasradim.hr, neki od većih trgovaca tako su organizirali i škole hrvatskog jezika te mentorstvo u onboardingu te specijalističke tečajeve gdje naučeno trenutno primjenjuju u praksi uz pomoć svojih hrvatskih kolega.
Kako bi se u Hrvatsku dugoročno privukli strani radnici, ali i kako bi ih zadržali, nužno im je omogućiti učenje hrvatskog jezika, a u nekim slučajevima i odgovarajuće stručno usavršavanje (npr. za vozače viličara ili vozača), a time i dugoročnu dobru društvenu integraciju kako bi od privremenog rada ove radnike zainteresirali za duži ostanak u Hrvatskoj.
NAJČEŠĆE GREŠKE
Prilikom angažmana stranih radnika u interesu svakog poslodavca je da osigura radnike na vrijeme i da oni budu kvalitetni, a agencija s kojom surađuje pouzdana i profesionalna. U tom smislu bitno je:
- Definirati svoje potrebe
Kao poslodavac morate definirati za koja radna mjesta tražite strane radnike i koliko radnika vam optimalno i minimalno treba. Također, bitno je definirati koje vještine smatrate potrebnim za svaku od pozicija te kolika primanja i benefite mogu ponuditi (važno je imati na umu kako je u pravilu stranim radnicima potrebno osigurati smještaj). - Planirati na vrijeme
Ako želite zaposliti sezonske radnike iz trećih zemalja, imajte na umu da cijela procedura može trajati i do četiri mjeseca kao i da brzina izdavanja radnih dozvola uvelike ovisi o lokaciji rada odnosno broju zahtjeva koje pojedina Policijska uprava (PU) treba obraditi. - Obratiti pažnju na detalje
Kada planirate suradnju s određenom agencijom, saznajte koliko dugo je aktivna, je li registrirana za navedenu djelatnost, koje su joj reference te svakako zatražite ponudu i detalje uz proces zapošljavanja. Važno je saznati sve administrativne detalje pronalaska i dolaska radnika te potvrditi da njihova ponuda nema skrivenih troškova.
DOLAZAK STRANIH RADNIKA
Hrvatska je u 2022. godini oborila rekord kada je u pitanju zapošljavanje stranaca. Naime, prvi je put na godišnjoj razini premašena brojka od 100.000 stranih radnika. Prema podacima MUP-a, od 1. siječnja do 30. studenog prošle godine ukupno je izdano 115.343 dozvole za boravak i rad stranim državljanima, od toga najviše državljanima Bosne i Hercegovine (34.443 dozvole) i Srbije (18.238 dozvola), nakon kojih su na trećem mjestu državljani Nepala (11.212 dozvola), a potom slijede državljani Sjeverne Makedonije (9.594 dozvole) i Kosova (8.333 dozvole).
U Hrvatskoj je također iz mjeseca u mjesec sve više državljana Filipina, njih nešto više od 5.000. Zbog dobrih radnih navika i vrlo dobrog poznavanja engleskog jezika brojni poslodavci u građevinskim, hotelijerskim, tekstilnim i metaloprerađivačkim tvrtkama prepoznali su njihov potencijal, dok sami radnici sve više percipiraju Hrvatsku kao mjesto gdje žele ostati i dovesti svoje obitelji.
I premda u zemlji, koja je krajem 2022. godine imala oko 115.000 nezaposlenih, a na godišnjoj razini rekordan broj zaposlenih i više od 240.000 slobodnih radnih mjesta, zapošljavanje stranaca iz trećih zemalja u trgovačkim je tvrtkama tek odnedavno prepoznato kao prilika i odgovor na kroničan nedostatak radne snage, dok je javni sektor još neokrznut.
I premda neki na zapošljavanje stranih radnika i dalje gledaju sumnjičavo (primjerice Zagrebački Holding ne zapošljava niti jednu osobu koja nema hrvatsko državljanstvo), činjenica je da trebamo izvući pouku iz naše recentne povijesti. Kao što su Hrvati od 70-ih godina prošlog stoljeća organizirano odlazili u Njemačku i svojim radom doprinijeli razvoju tamošnjeg gospodarstva, tako i mi danas na radnike iz Filipina, Nepala i Indije trebamo gledati s takvim potencijalom, pozitivno i s odobravanjem. Jer bez njih koji grade i obnavljaju naše zgrade, vare i rade u proizvodnim pogonima diljem Hrvatske, pospremaju i poslužuju hranu u hotelima i restoranima, dostavljaju nam pakete, pune police dućana – naše gospodarstvo jednostavno ne bi moglo funkcionirati i biti konkurentno u odnosu na ostale EU zemlje.
