Proizvodi prehrambene industrije su u kontinuitetu prisutni u izvozu, međutim i dalje najčešće pokrivamo potrebe dijaspore i iseljenika. Potencijal za širenje te mreže nalazi se u aktivnostima informiranja i promocije i izvan domaćeg tržišta, s čime još nismo u potpunosti na “ti”
Hrvatska, zemlja bogate kulturne baštine i izvanredne prirodne ljepote, također obiluje potencijalom svojih vrijednih i kreativnih proizvođača. Dok se turisti očaravaju njezinim obalama i bogatom poviješću, manje je poznato da je Hrvatska također domaćin vitalne industrije, koja, iako se suočava s velikim izazovima, i dalje ostvaruje konkretne rezultate na stranim tržištima. Međutim, mnogi se pitaju je li to dovoljno.
Izvoz na tržišta zemalja bivše Jugoslavije čini oko trećine hrvatskog izvoza robe široke potrošnje
Izvozni sektor zemlje ima dug i značajan povijesni kontekst, a danas je često tema u središtu trgovine i gospodarskih politika. Hrvatska je poznata po svojim proizvodima visoke kvalitete, međutim unatoč uspjesima na nacionalnom tržištu, hrvatski izvoznici suočavaju se s brojnim izazovima. Visoki troškovi proizvodnje, infrastrukturni nedostaci, administrativne barijere i složeni regulatorni okviri često predstavljaju prepreke za daljnji razvoj izvoza.
GLAVNA IZVOZNA TRŽIŠTA
“Prema stupnju obrađenosti proizvoda, trajni i netrajni proizvodi za široku potrošnju čine uobičajeno od 37% do 39% ukupnog prometa hrvatske industrije na domaćem i stranom tržištu, a u ukupnom izvozu roba bilježe udio oko 40%”, govori nam prof. dr. sc. Marijana Ivanov, glavna makroekonomistica udruge Hrvatski izvoznici.
Podaci o udjelima izvoza robe široke potrošnje u ukupnom izvozu mijenjaju se od godine do godine, poglavito zbog promjena svjetskih cijena energenata, metala i drugih sirovina koje utječu na podatke o ukupnom izvoznom plasmanu te posljedično mijenjaju visinu i strukturu ukupnih prihoda od izvoza, odnosno učešće izvoza robe široke potrošnje u ukupnom robnom izvozu.
Vezano uz strukturu izvoza robe široke potrošnje i njenog postotnog učešća od 40% u ukupnom robnom izvozu RH, glavnina izvoza robe široke potrošnje ostvaruje se u europske zemlje, uključujući redom Njemačku, BiH, Sloveniju, Italiju i Srbiju, a potom slijedi izvoz u SAD i Austriju.
“Izvoz u Njemačku čini 13,7% izvoza robe široke potrošnje, u usporedbi s 13,3% učešća izvoza u BiH, što su u oba slučaja izvrsni rezultati gledano kroz visinu izvoznih prihoda, ali pokazuje da smo daleko više penetrirani u izvozu na relativno malo tržište BiH (s obzirom na visinu BDP-a i broj stanovnika), nego na veliko tržište Njemačke. Slično vrijedi i u usporedbi s dobrim izvoznim rezultatima na tržište Italije koje čini 9,8% izvoza robe široke potrošnje, ali je i u ovom slučaju to malo s obzirom na to da je to treća ekonomija po veličini u EU. Na velikom tržištu Francuske vrlo smo slabo prisutni, kao i u slučaju Španjolske, a relativno niske izvozne rezultate bilježimo i u plasmanu na tržišta drugih novih članica EU-a. Izvoz u Sloveniju čini 10,5% hrvatskog izvoza robe široke potrošnje pa smo s obzirom na veličinu slovenskog tržišta praktično tu najbolje pozicionirani, dok izvoz u Srbiju čini 5,6% ukupnog izvoza robe široke potrošnje”, dodala je prof. dr. sc. Ivanov iz Hrvatskih izvoznika.
REGIONALNA ORIJENTACIJA
Sveukupno gledajući izvoz na tržišta zemalja bivše Jugoslavije, dodaje Ivanov, čini oko trećine hrvatskog izvoza robe široke potrošnje, odnosno može se reći da smo u izvozu više regionalno orijentirani, odnosno okrenuti prema izvozu u susjedne i geografski bliže zemlje (uključujući Sloveniju, BiH, Italiju i Srbiju). Zanimljivo je primjerice i da je izvoz robe široke potrošnje manji u Austriju (4,3% ukupnog izvoza robe široke potrošnje), nego na geografski vrlo udaljeno tržište SAD-a (s učešćem oko 5% u izvozu robe široke potrošnje).
Na tržište Mađarske dominantno izvozimo sirovine, s vrlo niskim utjecajem na rast dodane vrijednosti i BDP-a u Hrvatskoj. Vrlo niska dosadašnja penetracija na tržište Austrije ukazuje na to da postoje određene prilike koje do sada nismo dovoljno iskoristili i zasigurno imamo potencijala za unapređenje. “Svakako se ne smije zanemariti ni potencijale za jačanje izvoza robe široke potrošnje u druge nove članice EU-a, koje su ionako značajnije povećale svoj izvoz robe široke potrošnje na hrvatsko tržište posljednjih godina, što ukazuje na to da su cjenovno konkurentniji, ali konkurentnost ne ovisi samo o cijeni, nego i o kvaliteti, dizajnu, inovativnosti, privlačnosti, korisnosti, prepoznatljivosti brenda i drugim obilježjima proizvoda, na čemu svakako trebamo raditi s ciljem unapređenja prodaje na domaćem tržištu i povećanja izvoza”, poručila je Ivanov.
Hrvatski proizvođači do sada nisu prepoznali mogućnost korištenja EU sredstava za marketing
Ona je mišljenja kako si moramo postaviti pitanje koliki su uopće kapaciteti za povećanje proizvodnje i izvoza pojedinih segmenata hrvatske industrije, primjerice prehrambene industrije koja je u prvih deset mjeseci 2023. zabilježila rast izvoza od 12%, ali koja u prosjeku tek 25% ukupnih prihoda ostvaruje od izvoza, a tri četvrtine prihoda od prodaje generira na domaćem tržištu.
“S jedne strane može se reći da je ona dominantno fokusirana na domaće tržište, a s druge strane, kada se uzmu u obzir podaci o uvozu prehrambenih proizvoda, očito da proizvodnja nije dostatna da zadovolji domaću potražnju, što rezidenata, što turista iz inozemstva”, zaključila je prof. dr. sc. Marijana Ivanov.
OMJER UVOZA I IZVOZA
Uvoz i izvoz hrane predstavljaju stalnu bitku za Hrvatsku. Prema podacima dobivenim od Hrvatske gospodarske komore u izvozu su od poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih deset mjeseci 2023. najzastupljeniji bili duhan i prerađevine (11,3% vrijednosti ukupnog izvoza), žitarice (9,6%), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (8,5%), kakao i proizvodi od kakaa (7,8%), proizvodi na bazi žitarica i škroba (7,8%), i ribe (7,2%). Najveći apsolutni rast izvoza bilježimo kod duhana i prerađevina (152,1 mln. €), kakaa i proizvoda od kakaa (77,2 mln. €), pića i alkohola (51,2 mln. €), šećera (45,8 mln. €) te proizvoda na bazi žitarica i škroba (39,8 mln. €). S druge strane, najviše uvozimo meso (11,7% vrijednosti ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,8%), mliječne proizvode, jaja i med (7,5%), hranu za životinje (6,8%) te duhan i prerađevine (6,8%). Pritom najveći apsolutni rast uvoza bilježimo kod mesa (112,4 mln. €), proizvoda na bazi žitarica i škroba (86,1 mln. €), duhana i prerađevina (83,7 mln. €), šećera (79,2 mln. €), te voća (57,7 mln. €) i povrća (56,5 mln. €).
POTRAŽNJA IZ DIJASPORE
“Hrvatska već godinama povećava uvoz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, voća, povrća, šećera te proizvoda poljoprivredno prerađivačke industrije. Najviše uvozimo svinjsko meso. S druge strane, kukuruz, pšenica i soja su nam glavni izvozni proizvodi. Značajne rezultate postižemo u izvozu riba, čokolade, pekarskih proizvoda, ulja, proizvoda na bazi duhana, konzerviranog mesa, umaka, začina, juha i vode, ali i živih goveda i svinja”, istaknula je Zvjezdana Blažić, direktorica tvrtke SMARTER.
Prema njenim riječima, prehrambena industrija ima svoje adute u kvalitetnim i prepoznatim proizvodima, ali također nastupa uglavnom na tradicionalnim tržištima. Pritom je nekolicina uglavnom većih kompanija prisutna na tržištu EU-a pa i globalno, no to je manji broj proizvoda koji se plasiraju na tzv. etno tržište koje pokriva potrebe naše dijaspore i iseljenih stanovnika iz područja regije.
Najveći rast izvoza bilježimo kod duhana i prerađevina (152,1 mln. €), a najveći rast uvoza kod mesa (112,4 mln. €)
“Specifičnost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je još uvijek velika razina izvozne koncentracije koja nije pogodna, naročito u uvjetima gospodarske krize. Trendovi izvozne koncentracije rezultat su tradicionalnih postojećih trgovačkih veza i blizine snažnih tržišta – Europske unije. Međutim, izvozna orijentacija se ipak promijenila od pristupanja Europskoj uniji pa je tržište CEFTA-e izgubilo svoj dominantni položaj. Hrvatska ostvaruje 78,2% svoje vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s državama članicama EU-a, a daljnjih 14,5% s državama članicama CEFTA-e”, dodala je Blažić.
U izvozu godinama dominiraju gotovo istovjetni proizvodi koji se plasiraju na ista tržišta, a za jačanje izvoza značajno je jačanje proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti. Kako objašnjavaju iz SMARTER-a, imamo relativno malen broj proizvoda s izraženim komparativnim prednostima na najvećem tržištu EU-a te još uvijek izvozimo manji broj proizvoda na tržišta novijih zemalja članica. Proizvodi prehrambene industrije su u kontinuitetu prisutni u izvozu, a riječ je ponajprije o umacima, pripravcima za umake, začinima, juhi, čokoladi, vodi i pivu.
ULAGANJE U PROMOCIJU
“To su proizvodi koje u izvoz plasiraju kompanije iz prehrambene industrije s dugom tradicijom rada na inozemnim tržištima. Međutim, poboljšanje izvozne konkurentnosti dugoročno će biti teško ostvarivo bez ulaganja u istraživanja i razvoj tržišta i novih proizvoda. Inovacije su u Europi prepoznate kao ključni čimbenik povećanja konkurentnosti europske proizvodnje hrane. Uz to, potrebno je uložiti i značajna sredstva u marketing na inozemnim tržištima”, objašnjava Blažić.
Ona upozorava na to da hrvatski proizvođači do sada nisu prepoznali mogućnost korištenja značajnih sredstava za marketing, iako Europska komisija svake godine raspisuje natječaj za informiranje i promociju na tržištu EU-a i trećih zemalja. Mnogobrojne zemlje članice to koriste, kaže Blažić, no mi aktivnosti informiranja i promocije provodimo u značajno manjoj mjeri, što bi se dugoročno moralo mijenjati. Pritom kao imperativ ističe poticanje rada hrvatskih proizvođača, kako na nacionalnoj razini, tako i po pitanju izvoza, a za bolju promociju hrvatske proizvodnje važnim smatra umrežavanje s trgovačkim lancima koji često postaju prvo mjesto susreta i promocije domaćih proizvoda koje, čini se, nasušno nedostaje na stranim tržištima.
“Suradnja s domaćim dobavljačima jedan je od naših prioriteta te smo ponosni što smo primjerice u 2023. nabavili više od 46.000 tona domaćeg voća i povrća, što iznosi više od 70% naših ukupnih količina. Osim toga, oko 7.000 artikala u Kauflandu je proizvedeno u Hrvatskoj, a neki od naših dobavljača/proizvođača također plasiraju svoje proizvode u ostalim zemljama”, rekla je Marija Franić, voditeljica korporativnih komunikacija Kauflanda.
U tom smjeru ide i projekt “Naše mi najbolje paše” koji su pokrenuli u suradnji s OPG-ovima u Slavoniji te na njihovom uslužnom pultu sa svježim mesom kupcima nude svinjetinu i junetinu provjerene domaće kvalitete, uz oznaku “100% uzgojeno u Hrvatskoj. “Kroz već poznati projekt ‘Naše mi najbolje paše’ surađujemo s više od 60 domaćih proizvođača, a od prošle godine uveli smo i Model ugovorene proizvodnje voća i povrća gdje s pomno odabranim lokalnim proizvođačima sudjelujemo u uzgoju određene sorte od biranja sjemena, nadgledanja razvoja te konačno do plasiranja u trgovine Kauflanda. Kupci tako u trgovinama pored svakog proizvoda iz Ugovorene proizvodnje mogu skenirati QR kod (u katalogu i u dućanu) i saznati sve važne informacije o sorti, procesu proizvodnje (postupci uzgoja i briga za usjeve) i porijeklu proizvoda. Naime, AGRIVI softver prikuplja sve informacije od početka do kraja procesa proizvodnje i tako jamči potpunu sljedivost svih poljoprivrednih procesa proizvodnje, što dovodi do visoke razine kvalitete svježeg voća i povrća i veće transparentnosti”, dodala je Franić.
Fokus na domaće stavlja i Lidl Hrvatska gdje je omjer domaćih dobavljača dosegnuo otprilike 90% u voću i povrću, dok u stalnom asortimanu imaju svježu svinjetinu, piletinu i junetinu iz domaće proizvodnje.
Još od dolaska na hrvatsko tržište, Lidl pruža snažnu podršku hrvatskom gospodarstvu pa tako danas surađuje s više od 300 domaćih dobavljača, a njihov se popis svake godine povećava. Prvi i jedan od najbitnijih uvjeta suradnje s dobavljačima je omjer kvalitete i cijene, kao i dugoročni kapacitet domaće proizvodnje. Također, dugoročno povećavaju i izvoz hrvatskih proizvoda na strana tržišta, što dodatno zaokružuje cijelu priču promocije hrvatskih proizvoda.
IZVOZ PUTEM MREŽE TRGOVINA
“Izvoz hrvatskih proizvoda na strana tržišta putem mreže Lidlovih trgovina neprestano se povećava po prosječnoj stopi od 15% svake godine. Putem Lidlove mreže, hrvatski proizvodi izvoze se na čak 28 europskih tržišta. Također, Lidl Hrvatska otvara vrata domaćim dobavljačima na drugim europskim tržištima putem svog brenda prepoznatljivih hrvatskih proizvoda Croamore. Ime i logotip Croamore simboliziraju ljubav prema Hrvatskoj, ali u svojoj kovanici sadrži i riječ ‘more’, koje je nezaobilazno kada je riječ o autohtonim hrvatskim proizvodima. Lidl domaće proizvode izvozi i u sklopu Hrvatskog tjedna u Lidlovim trgovinama u Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Finskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Švicarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Putem ovakvih projekata, Lidlovi domaći dobavljači koriste Lidlovu mrežu za plasman svojih proizvoda u mnoge europske zemlje, čime se u inozemstvu promoviraju hrvatski proizvodi i Hrvatska općenito”, istaknuli su iz Lidla Hrvatska.
Prednost domaćim proizvođačima daje i Konzum te u ovom trgovačkom lancu upravo to ističu kao jednu od ključnih strateških odrednica svog poslovanja.
“Snažan interes za proizvode hrvatskog podrijetla potvrđuje i izravna te neizravna suradnja s više od 3.000 domaćih kooperanata čiji se proizvodi nalaze u više od 600 Konzumovih prodavaonica i čine značajan udio prometa u različitim kategorijama: više od 70% proizvoda domaćeg je podrijetla, a u nekim svježim kategorijama taj je udio i veći, poput svježe morske i slatkovodne ribe te mesa. Upravo zahvaljujući ovakvoj vrsti suradnje, primjerice riba i plodovi mora koje ulove domaći ribari svojim koćaricama, plivaricama i parangalušama, u Konzumovim prodavaonicama se nađu u roku od 24 sata i tako svježi stižu na stol naših kupaca. Pored toga, Konzum je jedini trgovac nositelj crvenog znaka MHF – Meso hrvatskih farmi”, rekao je Ivan Slavica, direktor Poslovnog područja tradinga i category managementa.
Jedan od istaknutijih dugoročnih projekata Konzuma kojim promoviraju domaće je platforma Najbolje iz Hrvatske pokrenuta još 2020. godine. Riječ je o inicijativi kojom žele osigurati da proizvodi lokalnih proizvođača dospiju na police diljem zemlje, a s obzirom na to da oni kratko putuju od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, time ujedno doprinose smanjenju utjecaja na okoliš.
Hrvatska već godinama povećava uvoz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, voća, povrća, šećera te proizvoda poljoprivredno prerađivačke industrije
“Od početka provođenja ove inicijative kontinuirano širimo, kako broj uključenih OPG-ova i proizvoda, tako i broj prodavaonica u našoj širokoj mreži u kojima kupci mogu pronaći ovaj segment. Dodatno, tražimo nove mogućnosti za promociju domaćih proizvođača i važnosti konzumacije domaćih proizvoda te smo ovog puta kroz platformu Najbolje iz Hrvatske stavili pojedinačni fokus usmjeren na najveće zavičajne regije naše zemlje kako bi se još više istaknulo njihove gastronomske specifičnosti i bogatstvo. Tako je do 10. ožujka aktivna kampanja Najbolje iz Dalmacije koja se provodi u gotovo 120 Konzumovih prodavaonica maxi i super formata diljem Hrvatske. Za naše smo kupce pripremili tematski katalog s dalmatinskim proizvodima, kao i posebnu internetsku stranicu putem koje se mogu informirati o svim detaljima te pronaći neke od najpopularnijih recepata iz ove hrvatske regije. Uz Dalmaciju, u našim ćemo prodavaonicama u narednim mjesecima predstaviti istarske, slavonske i proizvode karakteristične za kontinentalnu Hrvatsku”, poručio je Slavica.
Kontinuirano ulaganje u domaću proizvodnju, podrška lokalnim proizvođačima te stvaranje povoljnih uvjeta za povećanje izvoza i diverzifikaciju tržišta ključni su elementi za jačanje hrvatskog izvoza u industriji robe široke potrošnje. Priča kreće iznutra, od podrške domaćim proizvođačima na nacionalnoj razini, što dugoročno može doprinijeti gospodarskom rastu i promociji zemlje kroz nešto što nije turizam – proizvodnju. U njoj je satkana naša inovativnost, radinost te želja da osvojimo mase koje će nam se iznova vraćati. Kao što se vraćaju našem turizmu, jedina razlika je u tome što ovaj put fokus malo više stavljamo na nepce.
Made in Croatia – Izjave: Tradicija i kvaliteta kao magnet za potrošače
Hrvatski proizvođači kombiniraju tradiciju i kvalitetu kako bi oblikovali percepciju potrošača i omogućili da hrvatski proizvodi zauzmu istaknuto mjesto na domaćem i regionalnim tržištima.
Kraš – Nikša Farac, direktor marketinga
Zahvaljujući vjernosti svojih potrošača Kraš je danas vodeća konditorska industrija na području jugoistočne Europe. Više od 113 godina predano radimo na kreiranju proizvoda visoke kvalitete i prepoznatljivog okusa, zadržavajući pri tome naše tradicionalne recepture i brendove od kojih mnogi već imaju kultni status. Jedan od prvih proizvoda koji nosi oznaku Izvorno hrvatsko upravo je naša Bajadera, koja ove godine slavi 70. rođendan, što je ujedno priznanje dugogodišnjem naslijeđu kao i dosljednoj kvaliteti. Bajadera u potpunosti zadovoljava kriterijima hrvatske izvornosti s obzirom na to da takvu oznaku nose kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Hrvatske, a nastali su kao rezultat domaće tradicije, razvojno istraživačkog rada i inovacije. Bajadera je tako, na neki način, postala simbolom za hrvatsku pralinu i autentičnost hrvatske konditorske tradicije, a od nedavno dolazi u novom ruhu te s oznakom veganskog proizvoda V-label.
Konditorska je industrija iznimno konkurentna pa smo ponosni što kao jedna hrvatska kompanija uspješno zadržavamo vodeću poziciju na tržištu i kontinuirano rastemo. Konkretno, u Hrvatskoj je Kraš lider u svim kategorijama proizvoda – čokoladama, pralinama, keksima, vaflima te bombonima, a time pokazujemo sposobnost da i hrvatski brendovi mogu konkurirati jakim globalnim igračima. Relevantni smo i u regiji gdje ljudi prepoznaju i vole naše proizvode, s kojima smo prisutni i na širem tržištu i to čak u više od 35 zemalja diljem svijeta. Definitivno je to zahvaljujući dugovječnosti i prepoznatljivosti naše tradicije i kvalitete, kao i stvaranju vrijednosti koja privlači potrošače – kako na domaćem tako i na regionalnim tržištima.
PEKAR – Domagoj Radić, izvršni direktor
PEKAR kao jedan od lidera na domaćem pekarskom tržištu ističe svoje karakteristike proizvoda preko autentičnosti i bogatstva tradicije u svakom zalogaju. Naši proizvodi predstavljaju ono najbolje iz Hrvatske i šire regije. Kroz povijest naši narodi dijelili su običaje i recepte pa tako i danas PEKAR svojim somunom, koji od cijelog portfelja tvrtke ima najbolje rezultate u izvozu, a karakterističan je po prozračnosti, okusu i teksturi, šalje svijetu poruku lijepe priče iz Hrvatske. Naš zlatni slanac portretira zlatna slavonska polja koja su hranila generacije prije, a nadamo se i generacije nakon nas. Rezani kruh uz motive na pakiranju podsjeća na slavonske nošnje koje su čuvari tradicije i spomen na neka prošla vremena.
PEKAR preko svih proizvoda želi biti most prošlosti i sadašnjosti bogate hrvatske kulture i razlog okupljanja obitelji koja je jedna od važnijih stupova hrvatskih običaja. “Made in Croatia” nam iznimno puno pridonosi u prepoznatljivosti, u pogledu kvalitete, ali i u pogledu samog koncepta “kupujmo hrvatsko”. Svakim danom trudimo se partnerima i kupcima isporučiti samo najbolje i najkvalitetnije iz Slavonije. Naša snaga dolazi od pouzdanih kupaca i partnera koji su, osim već spomenutih somuna, slanaca i kruha, prepoznali kvalitetu i ostalih proizvoda iz našeg asortimana poput krušnih mrvica, raznih vrsta bureka koje konstantno obogaćujemo novim okusima, somun sendviča i ostalih. Made in Croatia svakako još više pridonosi toj snazi i kvaliteti na kojoj svakodnevno radimo.
Histris – Jasminka Benazić, direktorica marketinga
Histris vjerodostojno utjelovljuje autentičan hrvatski brend. Počevši od samog imena i vizualnog identiteta inspiriranog ilirskim plemenom Histri koje je obitavalo na području Istre, pa sve do tehnike proizvodnje i korištenja izvornih sastojaka u suhomesnatim delicijama što uključuje najkvalitetnije domaće meso, sol, lovorov list i papar. Osim u tradicionalnim istarskim proizvodima, pripadnost baštini integrirali smo i u suvremenijim proizvodima poput kobasice i salame od divljači, jelena i divlje svinje, ujedno izvrsnim alternativama klasičnim kobasicama i salamama. Još jedan primjer dobitne kombinacije tradicije i inovativnosti je salama od domaćeg svinjskog mesa sa sušenim smokvama koja oživljava okuse u kakvima su u prošlosti uživali istarski seljaci.
Prepoznatljivosti Histris proizvoda doprinosi i oznaka Made in Croatia koja afirmira naš identitet na više razina. Na domaćem tržištu predstavljamo specifičnosti Istre, dok se na regionalnom tržištu pozicioniramo kao ambasadori hrvatske proizvodnje. Domaći kupci, uz povjerenje koje imaju u kvalitetu lokalnih proizvoda, prepoznaju i važnost domaće proizvodnje u kontekstu nacionalne ekonomije. S druge strane, oznaka utječe na percepciju regionalnih potrošača koji uz Hrvatsku, osim vrhunskog sporta i prirodnih ljepota, vežu i kvalitetnu gastronomiju. To nosi određenu odgovornost jer je i naš brend zaslužan za to kako kupci u konačnici doživljavaju pojedine hrvatske okuse i tradiciju. Upravo zato smo posebno ponosni što su Histris proizvodi prepoznati i na svjetskoj gastro sceni te nagrađeni zvjezdicama Superior Taste Award – prestižnom nagradom koju dodjeljuje Međunarodni institut za okuse hrane i pića, sa sjedištem u Bruxellesu, što nam je dodatni poticaj da svojim kupcima iznova nudimo vrhunske domaće suhomesnate proizvode iz srca Istre.
Podravka – Sanja Garaj Miloš, direktorica Korporativnog marketinga
Podravka je hrvatska multinacionalna kompanija koja nosi atribut domaće kompanije, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji. Razlog leži u Podravkinoj dugovječnosti i prisutnosti te činjenici da su generacije potrošača odrastale, i još uvijek odrastaju, upravo na Podravkinim proizvodima. Stoga je i vizualni identitet Podravke vezan uz Hrvatsku – to se očituje i u novom vizualnom identitetu koji je Grupa Podravka predstavila tijekom siječnja. Novi vizualni identitet koristi boje tipične za Podravku, ali i Hrvatsku: crvenu i bijelu u kombinaciji. Osim vizualnog identiteta, koristimo i direktnu komunikaciju “Taste of summer in Croatia” na tržištima koja su turistički važna za Hrvatsku (Njemačka, Češka, Slovačka, Poljska, Austrija i zemlje regije). Na taj način zajedno spajamo i pokazujemo Podravkinu širinu koristeći različite proizvode koji su široko distribuirani diljem svijeta poput Vegete, Podravka Ajvara, Podravka passate, Eva sardina, Lino Lade.
Time želimo naglasiti da je Hrvatska zemlja sjajne hrane i izvrsnog okusa, a što potrošači mogu (nastaviti) konzumirati i po povratku kući – kroz Podravkine proizvode koji su im dostupni u njihovoj zemlji i kroz recepte koji se vežu uz Hrvatsku i njenu kuhinju. Uz to, pojedine Podravkine proizvode vežemo uz Hrvatsku i kroz komunikaciju na samoj ambalaži. Tako Podravka passata na sebi nosi oznaku “Istarska rajčica”, a cijeli raspon Podravkinih proizvoda na tržištu Poljske vizualno nosi elemente Mediterana i mediteranske kuhinje. Što se tiče oznake “Made in Croatia”, njen značaj varira od tržišta do tržišta. Na nekim tržištima donosi velike benefite kod potrošača, dok je na drugim tržištima to znatno manje. Upravo je hrvatsko tržište to kojem je oznaka “Made in Croatia” najbitnija, stoga u Hrvatskoj Podravka intenzivno radi na maksimiziranju te poveznice. To činimo ne samo kroz gotove proizvode, već i kroz komunikaciju svojih nastojanja u poljoprivrednoj proizvodnji gdje smo se kao kompanija odredili da u periodu ispred nas želimo povećavati udio domaćih sirovina koje koristimo u proizvodnji, prije svega Podravka zimnice.
Žitoproizvod – Vanja Hanić, predsjednik Uprave
Nedavno nam je stiglo nekoliko važnih priznanja u obliku nagrada i certifikata koji potvrđuju da radimo dobar posao i da KARLA polako ali sigurno zauzima sve veći prostor na policama trgovačkih lanaca. Konkretno, radi se o prestižnoj nagradi Superior Taste Award koju dodjeljuje International Taste Institute. Proizvodi iz naše nove linije svježe tjestenine za koje smo nedavno primili ove lijepe vijesti su KARLA fuži sa Zigante tartufima i KARLA pljukanci Okusi Orijenta. U zadnjih nekoliko godina u kategoriji tjestenine jedina smo tvrtka iz Hrvatske koja se može pohvaliti ovakvim uspjehom, a ovo nam je ujedno i prva međunarodna nagrada.
Ponosni smo nositelj čak dva certifikata koji garantiraju da se zaista radi o ”Made in Croatia“ proizvodima – riječ je o oznakama Kruh hrvatskih polja i Brašno hrvatskih polja. Naime, krajem prošle godine šest vrsta kruha iz naše pekarske proizvodnje dobilo je pravo korištenja oznake Kruh hrvatskih polja. Radi se o lovačkom, krumpirovom, bijelom, crnom te craft bijelom kruhu u kalupu, dok naša KARLA brašna nose oznaku Brašno hrvatskih polja već dugi niz godina. Kruh hrvatskih polja i Brašno hrvatskih polja znakovi su u neobaveznom sustavu označavanja koji provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) s ciljem jasnog i nedvosmislenog informiranja potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti pekarskih proizvoda i brašna koja su proizvedena u Republici Hrvatskoj. Kada je riječ o prepoznatljivosti našeg brenda u regiji, proizvode pod brendom KARLA zasad izvozimo na tržišta Slovenije, Bosne i Hercegovine te Njemačke i vrlo su dobro prihvaćeni.
Hermes International – Josip Matezović, voditelj prodaje
Prepoznatljiva i tradicionalna receptura te visok udio ekološki uzgojenog voća sigurno su prve, ali i najbitnije karakteristike kako se naša kompanija ističe kroz brend Dida Boža.
Kada se to pomiješa s nečim zdravim, nesvakidašnjim, a okusom izvrsnim, jasno je da smo dobili neodoljivu kombinaciju koju naši kupci iz godine u godinu prepoznaju. Zato nam je iznimno drago što u velikoj konkurenciji istih ili sličnih proizvoda, Dida Boža džemovi odišu karakteristikom pravog hrvatskog proizvoda. Sigurno svi volimo kupiti nešto naše, nešto što se uzgajalo i pripremalo na našim poljima i voćnjacima te nešto što su radile “naše ruke”. Ali u zadnje vrijeme to sve više vole i kupci diljem regije. Uistinu držimo do kvalitete te smo ponosni što Dida Boža proizvodi imaju objedinjene sve te karakteristike kako bi imali za pravo reći da je to proizvod u cijelosti rađen u našoj zemlji.
