Godišnja konferencija o trgovini centralni je događaj Sektora za trgovinu HGK koji okuplja stručnjake iz sektora i znanstvene zajednice kao i predstavnike državnih institucija. Ove godine nam je u fokusu održivi potrošač te ćemo kroz prizmu podataka o navikama potrošača govoriti o novim trendovima u trgovini, ističe Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.
S obzirom na to da nećemo sve podatke moći prikazati na konferenciji, širi spektar informacija bit će prikazan kroz materijal dostupan članicama na upit, što ćemo predstaviti kao našu novu uslugu, najavljuje Bogović.
Nakon duge karijere u velikim trgovačkim sustavima i privatnom biznisu, došli ste na čelo Sektora za trgovinu pri HGK. Kako ste se snašli na novoj poziciji?
Iza odluke o dolasku u HGK i preuzimanja Sektora za trgovinu stoji ideja o nekoliko projekata za koje smatram da mogu doprinijeti boljem poslovanju hrvatskih gospodarstvenika. Mojim dolaskom u Komoru započeli smo s kreiranjem raznih baza podataka o tržišnim kretanjima. Smatram da je važno omogućiti poduzetnicima podatke nužne za donošenje poslovnih odluka temeljenih na analizi rizika, ali i poslovnih prilika. Nadalje, zadnjih mjeseci odradili smo niz edukacija i okruglih stolova stavljajući u fokus aktualne teme iz djelatnosti trgovine kao što su greenwashing, Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, tržišno natjecanje, GDPR, logistika i distribucija, zaštita potrošača, a dinamika aktivnosti nam se u idućoj godini dodatno intenzivira.
Na koje sve načine HGK pomaže poslovanje trgovaca?
Komora služi kao posrednik između članica i svih drugih dionika gospodarstva, a ta je uloga posebno važna u okupljanju poslovnih subjekata te državnih tijela. Trgovina je vrlo dinamično područje sa sve kompleksnijim regulativama, a HGK je tu kako bi omogućio trgovcima da se što bolje i brže prilagode svim novim izazovima na tržištu i tako osiguraju bolje poslovne prilike. Kontinuirano informiramo i educiramo gospodarstvenike te nastojimo biti u službi gospodarstva.
Sredinom listopada održali ste seminar o novom trendu i pojmu lažnog zelenog marketinga – greenwashingu, s osvrtom na nova pravila označavanja za komuniciranje u maloprodaji. Možete li reći nešto više o tome?
Na seminaru smo nastojali sagledati problematiku lažnih zelenih tvrdnji i njihovom prepoznavanju te usklađivanja poslovnih politika s novim direktivama. Na tržištu su danas prisutne brojne oznake kojima se ističe održivost i ekološka učinkovitost proizvoda i usluga, što otežava razumijevanje potrošača o stvarnim i zelenim tvrdnjama tih proizvoda. Kako bi se bolje regulirala upotreba zelenih tvrdnji na proizvodima i uslugama odnosno tvrdnji o ekološkoj održivosti proizvoda i usluga, na razini EU-a pokrenuta je izrada Green Claims Directive (GCD) odnosno Direktive o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš. Nastavljamo pratiti sve izmjene koje dolaze i o tome ćemo s resornim tijelima pravovremeno informirati, ali i educirati gospodarstvenike.
Dio trgovaca i dalje se snažno protivi zabrani rada trgovina nedjeljom, odnosno propisu o 16 radnih nedjelja godišnje, tvrdeći kako im to donosi gubitke u poslovanju. Kakav je stav HGK po tom pitanju te kakvi su dosadašnji pokazatelji primjene Zakona?
Po ovom pitanju i dalje nema jedinstvenog stava naših članica i to jasno komuniciramo od početka. Još uvijek nemamo potpuno usporediv period jer su izmjene Zakona o trgovini, kojima je ograničen rad trgovina nedjeljom i blagdanom, na snazi od 1. srpnja prošle godine te su trgovci imali 16 neradnih nedjelja za raspodijeliti do kraja godine, dok će puna primjena zakona biti u ovoj godini. Točne ćemo pokazatelje imati početkom srpnja iduće godine. Pratimo kretanja na dnevnoj razini te analiziramo pokazatelje Porezne uprave.
“Kontinuirano informiramo i educiramo gospodarstvenike te nastojimo biti u službi gospodarstva”
U prvih devet mjeseci u usporedbi s prošlom godinom možemo reći da je ukupan broj fiskaliziranih računa u segmentu trgovine na malo blago rastao, za 0,21 posto, dok je promet povećan za 9 posto. Promijenili su se dani kada se obavlja kupnja te je zabilježen porast broja izdanih računa ponedjeljkom, utorkom, petkom te subotom. Nakon petka, dana kada je zabilježen najveći udio u tjednom prometu od 17,1 posto u ukupnom broju fiskaliziranih računa (prošle godine je taj udio iznosio 16,2 posto), sada je drugo mjesto preuzeo utorak s 15,8 posto udjela u broju fiskaliziranih računa. Povećanje broja transakcija utorkom tumačimo kao naknadnu kupnju koju potrošači obavljaju uslijed mogućeg nedostatka proizvoda svježih kategorija zbog kasnije dostave. Najveći porast broja fiskaliziranih računa bilježi se u ponedjeljak i to za 7 posto, a slijede petak i utorak s rastom od 6 posto. Srijeda bilježi pad broja fiskaliziranih računa od 1 posto, dok subota i četvrtak ostvaruju rast od 3 posto.
Što se događa s akcijom Kupujmo hrvatsko? Planirate li neke nove inicijative u sklopu ovog projekta?
Istraživanje o prepoznatljivosti znakova kvalitete HGK Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko među potrošačima, koje je prošle godine proveo naš Odjel za upravljanje kvalitetom, potvrdilo je da potrošači imaju povjerenje u domaće proizvode. Više od polovice anketiranih pri kupnji daje prednost proizvodima i uslugama sa znakovima kvalitete, a kao najvažniji razlog zbog kojeg kupuju hrvatske proizvode označene znakovima kvalitete 65,8 posto ispitanika navelo je poticanje razvoja proizvodnje domaćih kvalitetnih proizvoda. Planiramo aktivnosti vezane uz edukaciju potrošača o važnosti kratkih lanaca opskrbe promovirajući lokalne proizvode. Kako bi takva edukacija polučila stvarnim aktivnostima potrošnje, potrebna je sinergija svih dionika na tržištu te prepoznavanje važnosti lokalnog proizvoda i svih njegovih benefita.
Hrvatska gospodarska komora organizira 4. konferenciju o trgovini koja će se održati 21. studenoga u Zagrebu. Možete li izdvojiti koje će sve teme biti zastupljene na ovoj konferenciji?
Godišnja konferencija o trgovini centralni je događaj Sektora za trgovinu koji okuplja stručnjake iz sektora i znanstvene zajednice kao i predstavnike državnih institucija. Ove nam je godine u fokusu održivi potrošač te ćemo kroz prizmu podataka o navikama potrošača govoriti o novim trendovima u trgovini. Kao podlogu za određivanje trendova proveli smo dva važna istraživanja o kupovnim navikama u Hrvatskoj i to po kategorijama proizvoda. Među ostalim, rezultati istraživanja pokazuju, gledajući s aspekta potrošača, koliki su tržišni udjeli vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i kako stoje po pojedinim kategorijama proizvoda. Osim prehrambenih proizvoda, zanimale su nas i navike kupnje neprehrambenih proizvoda, online kupnja kao i kupnja iz EU-a i trećih zemalja. U kontekstu klimatskih, geopolitičkih, energetskih i resursnih izazova, transformacija poslovanja postaje ključna. Također, fokus će biti na generaciji Z, njihovim kupovnim navikama te utjecaju društvenih mreža i novih oglašivačkih trendova. Budući da nećemo sve podatke moći prikazati na konferenciji, širi spektar informacija bit će prikazan kroz materijal dostupan članicama na upit, što ćemo predstaviti kao našu novu uslugu.
Hrvatsko tržište rada već godinama karakterizira nedostatak kvalificirane radne snage, što se u velikoj mjeri rješava angažiranjem stranih radnika iz trećih zemalja. Koje aktivnosti provodi HGK kako bi se ovo tržište uredilo na optimalan način?
Manjak radne snage postaje sve veći izazov na tržištu rada u svim radno intenzivnim i uslužnim djelatnostima, pa i u sektoru trgovine. Prema podacima MUP-a, koji se odnose na izdane dozvole za boravak i rad u RH, u 2022. godini u trgovini je izdano 3.641 dozvola, što je u 2023. poraslo na 4.647 dozvola, a u prvih deset mjeseci 2024. godini bilježimo dodatan rast na ukupno izdanih 6.506 radnih dozvola. Brojke govore puno. Problem nedostatka radnika u sektoru djelomično se kompenzira zapošljavanjem umirovljenika. Prema zadnjim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, umirovljenika je najviše zaposleno upravo u trgovini, njih oko 5.500.
HGK je proveo analizu zemalja iz kojih bi Hrvatska mogla privlačiti radnu snagu. Također smo inicirali sklapanje Sporazuma u provedbi projekta internacionalizacije tržišta rada i otvaranje potražnih centara za informiranje i selekciju stranih radnika ili potencijalnih useljenika hrvatskih korijena. Osnovali smo Zajednicu agencija za zapošljavanje, s ciljem uređenja statusa agencija za zapošljavanje i uvođenja kontrole za borbu protiv nelojalne konkurencije. Svoj doprinos integraciji stranih radnika i njihovom uključivanju i osposobljavanju za tržište rada HGK je dao kroz prvi integracijski program za strane radnike u Hrvatskoj – Welcome to Croatia.
