Svakako vidim ogroman neiskorišteni potencijal hrvatske prehrambene industrije. To je i razlog velikih ulaganja Žito grupe u dosad neviđene tehnologije na ovim prostorima. Kada je u pitanju taj isti potencijal, smatram da je potencijal brenda manji od potencijala proizvoda. U Hrvatskoj imamo preduvjete pratiti globalne trendove i biti konkurentni na međunarodnom tržištu, ističe Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito grupe.
Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr
Mi ćemo u narednom periodu većinu, a zatim i sve svinje iz vlastite proizvodnje pretvoriti primarno u pršute, a to automatski znači da će na tržištu u jednom trenutku nedostajati barem 100.000 svinja iz naše redovite proizvodnje. To je šansa za sve druge regionalne, odnosno domaće proizvođače, naglašava Pipunić.
Možemo li na početku predstaviti poslovni sustav Žito grupe? Koje sve tvrtke i poslovne sektore pokrivate?
Žito grupa poljoprivredna je i prehrambena industrija iz Slavonije u čijem se sastavu nalazi 29 poslovnih subjekata. Pokrivamo sektore ratarstva, svinjogojstva, govedarstva, peradarstva, trgovanja i kooperacije, industrije, silosnih kapaciteta i obnovljive energije. Time Žito grupa konzumentima nudi prehrambene proizvode za industrijsku proizvodnju, ali i brendove koji se nalaze u svakom domaćinstvu poput čepinskog Tena ulja, Tena brašna, Svježih jaja, Premijer šećera i trajnih mesnih proizvoda DOBRO.
Već smo dobrano ušli u 2019. godinu. Kako ste zadovoljni s ostvarenim rezultatima poslovanja u prošloj godini?
Prošla je godina bila jedna od zahtjevnijih u poslovanju Žito grupe jer su svi sektori naišli na svojevrsne izazove na tržištu. No, smatram da je to iskustvo koje nas je učinilo jačima jer smo bili dodatno potaknuti razmišljati u novim smjerovima. Upravo zbog toga dobar dio aktivnosti bio je okrenut daljnjem razvoju i širenju te gradnji temelja za otvaranje novih tržišta u 2019. godini.
Jedan ste od najvećih investitora u hrvatsku prehrambenu industriju koja je u proteklih desetak godina prolazila svoje uspone i padove. Vi ste redovito kupovali posrnula poduzeća i uspijevali reanimirati i na čvrste noge postaviti brendove preuzetih tvrtki. Koja je vaša tajna?
Neke stvari sam htio, a neke i ne toliko. Uglavnom sam kupovao tvrtke s velikim potencijalom koji u prethodnom vlasništvu nije prepoznat. Neke smo morali kupiti zato što smo imali velika potraživanja i nismo imali izbora. U kupljenim smo subjektima primijenili moj model upravljanja i rada, moju energiju i entuzijazam. Pri tome ne mislim da sam napravio neku revoluciju i vrhunac u svojoj karijeri, samo sam zaustavio propadanje nečeg što je napravljeno puno godina prije mene, a ja sam možda samo bolje upravljao nego netko drugi. Nismo nikakvi genijalci, samo radimo logično i pokušavamo biti bolji od drugih. Ključ je upravljanje. Puno je lakše funkcionirati u uređenom društvu, no uspješni se poduzetnici snalaze i u neuređenom i uređenom. To je filozofija kojom se vodim u upravljanju Žito grupe.
Nesporno je da hrvatski brendovi još uvijek imaju dosta neiskorištenog potencijala. Kako vidite perspektivu domaće prehrambene industrije u nadolazećim godinama?
Naši su potencijali veći od naših kapaciteta i zbog toga su nam vanjska tržišta izuzetno bitna. Svaka se priča, da bi uspjela, mora izgraditi suvislo od početka do kraja te je potrebno pronaći nišu s kapacitetom potrošnje, dakle moramo proizvoditi nešto što je nekom tržištu potrebno, a netko drugi to ne nudi ili ne nudi u dovoljnoj mjeri. Nužna su ulaganja u nove tehnologije i stvaranje ravnoteže između cijene i kvalitete. To nije garancija uspjeha, no daje vam priliku na tržištu.
Svakako vidim ogroman neiskorišteni potencijal prehrambene industrije. To je i razlog velikih ulaganja Žito grupe u dosad neviđene tehnologije na ovim prostorima. Kada je u pitanju taj isti potencijal, smatram da je onaj brenda manji od potencijala proizvoda. U Hrvatskoj imamo preduvjete pratiti globalne trendove i biti konkurentni na međunarodnom tržištu.
Sredinom 2015. godine Žito grupa je pokrenula najveću poslijeratnu greenfield investiciju u Slavoniji. Koliko je ukupno iznosila ova investicija te koji su sve objekti i poslovni projekti realizirani u sklopu ovih ulaganja? Riječ je o uistinu ogromnom iznosu ulaganja za hrvatske prilike. Kako ste uspjeli financijski zatvoriti ovu investiciju?
Ukupne investicije te godine na razini Žito grupe iznosile su 110 milijuna eura. Dio je uložen u postojeće članice – Tvornicu ulja Čepin, farme i bioplinska postrojenja. Velik dio ukupnog iznosa, konkretno 70 milijuna eura, bile su greenfield investicije u poduzeća koja se bave zasebnim djelatnostima unutar mesne industrije. Svako od poduzeća uložilo je u izgradnju modernih proizvodnih pogona, pa je tako u grupu ušla tvrtka za proizvodnju pršuta, Prosciutto Pannonico, Salami Aurea za proizvodnju trajnih salama, tvrtka Copadio za proizvodnju trajnih mesa kao što su pečenica, buđola, slanina te tvrtka koja se bavi uslugom narezivanja i pakiranja trajnih proizvoda.
Jedno od poduzeća dobilo je poticaj u vrijednosti od pet milijuna eura, a ostatak investicije je zatvoren akumulacijom vlastitih sredstava i bankovnih kredita. Kada se osvrnem, 2015. i 2016. bile su vrlo dinamične, ali posebno značajne. Uz puno truda, volje i upornosti, ostvarili smo projekte koji su otvorili nova radna mjesta u Slavoniji te koji daju finalne proizvode dodane vrijednosti, čiju kvalitetu prepoznaju kupci na domaćem i međunarodnom tržištu.
Ostvarili ste zaokruženi proces koji uključuje i primarnu proizvodnju i industrijsku preradu. Kako ste uspjeli organizirati ovakav proizvodni proces koji praktički ide od zrna pa sve do gotovih proizvoda?
Naš je cilj oduvijek bio ponuditi tržištu proizvode garantirane kvalitete i domaćeg porijekla. No, to je nešto što se ne može postići preko noći. Žito grupa sa svojim djelatnostima gradi se od 1992. godine i da bi dobili finalne proizvode čija je proizvodnja karakterizirana vrijednosnim lancem sljedivosti, potrebno je dugoročno planiranje i prilagođavanje. Tako mi na vlastitim poljima uzgajamo žitarice i uljarice potrebne u proizvodnji stočne hrane kojima hranimo naše svinje, goveda i perad, osnovnu sirovinu za proizvodnju gotovih proizvoda. Dakle, uz sav uloženi trud, sada ponosno možemo reći da sve članice Žito grupe slijedno obavljaju aktivnosti do krajnjeg potrošača po principu od polja do stola.
Koliko ste djelatnika zaposlili u sklopu ovog investicijskog ciklusa te koliko djelatnika ukupno radi u Žito grupi?
U sklopu ovog investicijskog ciklusa zaposleno je oko 100 novih ljudi od čega 15 mladih diplomiranih tehnologa, a ukupno Žito grupa zapošljava 1.600 djelatnika te surađuje s 3.000 kooperanata. Ovdje se radi o investiciji koja je učinila da se ljudi dosele u Slavoniju. Imamo voditelja pršutane koji se u Čepin preselio iz Italije, mladog tehnologa koji se sa svojom obitelji vratio iz Irske. A to su samo neki od primjera kojima potičemo povratak stanovništva, posebice mladog, u Slavoniju.
To je uistinu za svaku pohvalu. Svi znamo da veliki problem u gospodarstvu Hrvatske predstavlja nedostatak radne snage, što je nažalost posebno očito upravo u regiji Slavonije. Kako na ovaj problem gledate u Žito grupi, može li se taj negativni trend zaustaviti te u kojoj mjeri poslodavci poput vas mogu poslužiti kao primjer da se unatoč svemu ipak može raditi i uspjeti u našoj zemlji?
Strategija razvoja je vrlo jednostavna. Moramo razvijati projekte koji imaju smisla za ove prostore i stvarati nova radna mjesta. U našem je primjeru riječ o povratku svinja u Slavoniju i proizvodnji pršuta od tih svinja. Tada svi imaju posla – kafići, trgovine, novinari, škole, rađaju se djeca, popravlja se demografija. Mišljenja sam da demografiju ne može popraviti ljubav, nego upravo nova radna mjesta.
Dakle, ljudi su ključna snaga sustava. Mi svojim radom i poslovanjem želimo jasno dati do znanja da cijenimo našeg čovjeka kroz dobre i redovite plaće, uredne radne uvjete i E – Rejuvenation centar za zaposlenike. Nije dovoljno dati samo dobru plaću, mladi ljudi moraju imati ukupnu kvalitetu života, zato je na poduzetniku odgovornost kreirati dodanu vrijednost i za slobodno vrijeme ulaganjem u sportske sadržaje, manifestacije, gastro scenu i druga područja.
Spomenuli ste da surađujete s 3.000 kooperanata. Što za njih, vaše kooperante, među kojima su i brojni proizvođači crne slavonske svinje, znači ova velika investicija u proizvodnju pršuta i drugih trajnih mesnih proizvoda? Imate li dovoljno sirovine za potrebe vaše proizvodnje?
U našim prerađivačkim pogonima ima mjesta za kompletnu sirovinu koju danas mogu proizvesti, primjerice, mali proizvođači svinja. Koliko god da je velik njihov broj, a povećavat će se, i koliko god oni mogu povećati proizvodnju, a povećavat će je. Također, značajno se već u startu povećavaju klaonički kapaciteti u našem okružju i to čak i po nekoliko puta, bujaju distributeri, raste potreba za različitim uslugama tijekom plasmana proizvoda, a sve to podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta i konačno jamči zadržavanje ljudi u Slavoniji. Mi ćemo u narednom periodu većinu, a zatim i sve svinje iz vlastite proizvodnje pretvoriti primarno u pršute, a to automatski znači da će na tržištu u jednom trenutku nedostajati barem 100.000 svinja iz naše redovite proizvodnje. To je šansa za sve druge regionalne, odnosno domaće proizvođače.
Kako ste zadovoljni poslovanjem u ostalim segmentima, među kojima možemo posebno izdvojiti Tvornicu ulja Čepin i Tvornicu šećera Osijek?
Za Tvornicu šećera Osijek, kao i za cijeli sektor u Europi, prethodna je godina bila teška. Naime, cijena šećera pala je više od duplo i to je bio veliki udar za tu industriju, no očekujemo bolju godinu pred nama. Tvornica ulja Čepin u 2018. je poslovala očekivano s tendencijom rasta. Uložena su sredstva kojima su povećani proizvodni kapaciteti, kapaciteti prijema i skladištenja sirovine te je investirano i u pogon za ekstrakciju i kotlovnicu. Takve su investicije očekivano rezultirale rastom u poslovanju.
Svojim kapacitetima proizvodnje vi ste se jasno pozicionirali kao proizvođač koji je orijentiran na izvoz. Za razvoj međunarodnog poslovanja veliku ulogu igraju i sajmovi, a kao najvažniji možemo spomenuti sajam ANUGA u Koelnu koji je na rasporedu najesen. Koliko su sajamski nastupi važni za pozicioniranje vaših brendova na međunarodnom tržištu?
Svako mjesto koje okuplja i struku i konkurente prilika je za uvid u tržište, na taj se način možemo upoznati s trendovima prehrambene industrije te uvidjeti u kojim aspektima imamo mjesta za razvoj. Sajmovi nam, a vjerujem i ostalim poslovnim subjektima, pojednostavljuju komunikaciju s postojećim i potencijalnim partnerima.
Prošle ste godine uspješno certificirali i sustav upravljanja okolišem. Koliko su certifikati važni za vaše poslovanje na domaćem i vanjskim tržištima?
Kontinuirano pratimo i ispunjavamo sve relevantne svjetske standarde i zakonske propise. Certifikacijom je tvrtka implementirala sustav upravljanja okolišem na način da je prepoznala sve aspekte okoliša, opredijelila se za racionalno trošenje prirodnih resursa, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i zadovoljenje svih zahtjeva vezanih uz očuvanje okoliša koje pred organizaciju postavljaju relevantni propisi. Takvim i sličnim certifikatima potvrđujemo kvalitetu našeg poslovanja i proizvoda u cilju zadovoljenja potreba krajnjeg potrošača.
Neupitno je da su certifikati od velike važnosti kao jamstvo povjerenja na međunarodnom tržištu i kao takvi predstavljaju nužan preduvjet za izvozni nastup. S obzirom na to da je Žito grupa lani proglašena najboljim hrvatskim izvoznikom u Mađarsku možete li nam reći koliko je izvoz važan za vaše ukupno poslovanje te koja su vam glavna izvozna tržišta? Koliki udio u vašim ukupnim prihodima dolazi od prodaje na inozemnim tržištima te koji proizvodi Žito grupe imaju najveći izvozni potencijal?
Smatram da certifikati više nisu samo važni, već su kao neophodan sastojak uspjeha postali standard današnjice za bilo kakvu vrstu poslovanja. Potencijal Hrvatske je puno veći od samih potreba lokalnog tržišta te su nam vanjska tržišta jako bitna. Na razini Žito grupe, glavna izvozna tržišta su Italija, Češka, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Slovenija… Svi naši proizvodi imaju velik izvozni potencijal, a mesni proizvodi imaju poseban potencijal rasta.
Veliki naglasak u zadnjim godinama stavili ste na brend DOBRO koji je prošle godine nagrađen i priznanjem CROPAK za ambalažu, a i ukus proizvoda ne zaostaje pa ste i za to nagrađeni u vidu Superior taste award priznanja u Bruxellesu. Što za vas znače ova priznanja?
Kada toliko pažnje, vremena i novca posvetite svakom detalju finalnog proizvoda, sjajan je osjećaj dobiti potvrdu struke da to što radite, radite na odličan način. Ipak, meni osobno najdraže je ono priznanje koje dođe od kupca kroz naš proizvod u domaćinstvima.
Uza sve to, izniman iskorak Žito grupe lani je prepoznala i struka dodijelivši vam nagradu Zlatna košarica za najboljeg proizvođača u Hrvatskoj u sklopu manifestacije koju organizira magazin Ja TRGOVAC. Možete li se osvrnuti na ovo priznanje te možda i najaviti kandidaturu za izdanje Zlatna košarica 2019. koje je na rasporedu krajem svibnja?
Godina 2017. za nas je bila jedna od uspješnijih, ali i zahtjevnijih poslovnih godina. Stoga je nagrada za Proizvođača godine došla kao potvrda industrije, ali i poticaj za nastavak u istom smjeru. Uvijek nam je čast sudjelovati na manifestacijama koje okupljaju industriju.
Na kraju razgovora, ali nikako najmanje važno, možemo se osvrnuti na temu društveno odgovornog poslovanja. Naime, društveno odgovorni utjecaj kompanija srazmjeran je njihovoj veličini, a to se posebno odnosi na najveće kompanije koje su poput vas lideri u svojim područjima djelovanja. Kako ovu strategiju društvene odgovornosti provodite u Žito grupi?
Volim reći da svaki poduzetnik mora osjećati nekakvu društvenu odgovornost vratiti dio zarađenih sredstava u zajednicu u kojoj živi. Moja je dužnost boriti se protiv stereotipa poduzetnika koji je ljudima usađen u glavama zbog loših prijašnjih iskustava. Kako živim i radim u Slavoniji, često govorim da Slavonija ima sve predispozicije da se ovdje živi dobro – zato se trudimo da Žito grupa svojim djelovanjem doprinosi boljoj svakodnevici Slavonije, ali i svakoga tko konzumira naš proizvod.
Tako poštivajući resurs plodne slavonske oranice, proizvodimo hranu s dodanom vrijednosti. S druge strane, postoji odgovornost koja nadilazi samo djelovanje kroz poslovne procese. Kako smatram da su ljudi ključna snaga svakog sustava, posebno se posvećujem brizi za svoje djelatnike. Tako već dugi niz godina imamo E – Rejuvenation centar otvoren za naše djelatnike. Budući da je radno mjesto samo dio ukupnog zadovoljstva, važno je da u svom okruženju imate i dovoljno sadržaja koji doprinose kvaliteti života. S obzirom na demografsku sliku, posebno razmišljamo o sadržajima za mlade ljude i njihove obitelji.
Mladom čovjeku nije dovoljan samo dobar posao za ostanak, nego on želi i kvalitetne sadržaje za svoju djecu. Često se vodim uvjerenjem da što čovjek napravi za sebe i ode s njim, a da ono što napravimo za druge, živi i poslije nas. Zato najviše volim činiti za generacije koje tek dolaze. S tim ciljem na umu, partnerstvom između Grada Osijeka i tvrtke Žito d.o.o. postignuta je obnova Sokolskog doma te je Osijek dobio najmoderniji gimnastički centar u regiji, a sudjelujemo i u potpori brojnih drugih sportskih i kulturnih manifestacija.
