Stočarstvo se sve snažnije smanjuje u svijetu, a farme sve više propadaju. Pogotovo u Europskoj uniji čija je zelena politika označila proizvodnju mesa, mlijeka i jaja kao velike zagađivače. Ukupna proizvodnja mesa u svijetu vrijedna je 900 milijardi dolara, a EU i svijet sve se više okreću zamjenskim proizvodima za meso, čija je vrijednost proizvodnje danas oko šest milijardi dolara. Hrana na bazi biljnih proteina ima godišnji rast od čak 10 do 20 %, dok 80 % svjetske populacije koketira s hranom na bazi biljnih proteina. U Hrvatskoj sve je više fleksitarijanaca, odnosno onih koji uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso.
Rat u Ukrajini i korona kriza pokazali su svu osjetljivost i krhkost globalnog lanca opskrbe, a rast cijena i najave moguće nestašice mesa sve više plaše potrošače. Kakva je situacija u Hrvatskoj i kako domaća mesna industrija odgovora na ove tektonske promjene, doznali smo od Slavena Ružića, predsjednika Uprave PIK Vrbovec, Dalibora Matišića, direktora prerade mesa u Histrisu te Igora Miljaka, predsjednika Uprave PPK karlovačka mesna industrija d.d. na poučnom panelu “Meeting about meat – Slabosti i prednosti domaće mesne industrije” koji je moderirao Miroslav Kuskunović, direktor PR agencije Kombinat 1969.
