Meso – Razlika između konzumiranog i preferiranog

Meso konzumira čak 98,2% hrvatskih potrošača pa je o popularnosti ove namirnice time sve rečeno. No, rezultati ankete pokazuju kako si domaći potrošači u velikoj mjeri ne mogu priuštiti onu vrstu mesa koju uistinu preferiraju

Vrijeme je godišnjih odmora, uživanja u suncu i moru, vrijeme relaksacije i zasluženog opuštanja.

A svatko od nas će si u tom ljetnom ozračju, barem u večernjim satima ili nekom brzom sendviču “s nogu”, priuštiti poneku zakusku, bez obzira hoće li se na njoj nalaziti pršut, kulen, šunka ili neka druga slasna delicija, a neće izostati niti roštilj kao neizbježan socijalizacijski faktor u vremenu koje treba iskoristiti da se napune “baterije” i krene dalje u nove izazove koji nas očekuju do kraja godine.

Hrvati su veliki “mesokusci” jer se meso redovito nalazi na trpezi gotovo svakog hrvatskog kućanstva. No, rezultat ankete otkriva kako si domaći potrošači ne mogu priuštiti ono meso koje uistinu preferiraju pa slijedom toga izbor mesa koje najčešće jedu i mesa koje najviše vole pokazuje značajno odstupanje.

Trećina ispitanih građana (33,6%) svakodnevno jede meso, a nekoliko puta tjedno ovu namirnicu konzumira dodatnih 57,2% ispitanika, što znači da je velikih konzumenata mesa više od 90%.

Nasuprot tome, onih koji meso konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 4,1%, a da meso konzumiraju rijetko ističe njih 3,3%. O popularnosti ove namirnice govori i podatak da samo 1,8% sudionika ankete navodi kako ne jedu meso.

Upitani koju vrstu mesa najčešće jedu, uvjerljiva većina potrošača mesa (62,9%) ističe kako preferira piletinu. Svinjetina (18,9%) i teletina (14,4%) vrlo su blizu po stupnju konzumacije, dok još jedino puretina ima koliko toliko značajan udio od 3,4%. Janjetina s 0,2% i kozletina s 0,1% zauzimaju marginalan udio u konzumaciji.

Dosta je drukčije mišljenje ispitanika kada su upitani koju vrstu mesa najviše vole. Tu je uočljiv značajan napredak janjetine koja je s udjelom od 14,8% gotovo izjednačena sa svinjetinom koja ima 14,9% udjela. U odnosu na stupanj konzumacije, bolji rezultat bilježi i puretina koja je najdraže meso za 6,4% potrošača.

Prema tome, očito je kako vodeća piletina visok udio u konzumaciji duguje širokoj dostupnosti i pristupačnoj cijeni jer ovu vrstu mesa najviše voli tek 39,4% ispitanika, što je dosta veliko odstupanje u usporedbi s udjelom ljudi koji tu vrstu mesa konzumiraju (spomenutih 62,9%).

To zapravo znači da čak 23,5% konzumenata piletinu jede samo zato što mora i što si ne može priuštiti neku drugu mesnu deliciju. Nauštrb piletine napredovala je i teletina koja je najdraža vrsta mesa za četvrtinu ispitanih (24,1%). Vrlo male udjele u preferenciji potrošnje mesa ima i divljač (0,3%) te zečetina (0,1%).

Kobasica je na vrhu liste suhomesnatih proizvoda koji se najčešće konzumiraju s 26,8% udjela. Potom slijede špek/slanina s 19,9% i šunka sa 17,3%, a dvoznamenkast udio u konzumaciji ima još jedino parizer s udjelom od 11,5%. Izbor potrošača zaključuju pršut s 5,8%, kulen s 4,4% i vratina s 1,6%, a da suhomesnate proizvode ne konzumiraju ističe 11,5% anketiranih.

Za razliku od najčešće konzumiranih, sasvim je drukčiji poredak suhomesnatih proizvoda kada je riječ o preferenciji potrošača. Naime, od suhomesnatih proizvoda koje potrošači najviše vole pršut je dobio najviše glasova (24%), a kobasica se spustila na drugo mjesto s 20,4% udjela.

Potpuno identičan rezultat od 16,4% ostvarili su špek/slanina i šunka, a u stopu ih slijedi kulen s 15,4% udjela. Parizer s 3,8% i vratina s 1,6% zaključuju popis suhomesnatih proizvoda koje hrvatski potrošači najviše vole.