

Vrijeme je godišnjih odmora, uživanja u suncu i moru, vrijeme relaksacije i zasluženog opuštanja.
A svatko od nas će si u tom ljetnom ozračju, barem u večernjim satima ili nekom brzom sendviču “s nogu”, priuštiti poneku zakusku, bez obzira hoće li se na njoj nalaziti pršut, kulen, šunka ili neka druga slasna delicija, a neće izostati niti roštilj kao neizbježan socijalizacijski faktor u vremenu koje treba iskoristiti da se napune “baterije” i krene dalje u nove izazove koji nas očekuju do kraja godine.
Hrvati su veliki “mesokusci” jer se meso redovito nalazi na trpezi gotovo svakog hrvatskog kućanstva. No, rezultat ankete otkriva kako si domaći potrošači ne mogu priuštiti ono meso koje uistinu preferiraju pa slijedom toga izbor mesa koje najčešće jedu i mesa koje najviše vole pokazuje značajno odstupanje.
Trećina ispitanih građana (33,6%) svakodnevno jede meso, a nekoliko puta tjedno ovu namirnicu konzumira dodatnih 57,2% ispitanika, što znači da je velikih konzumenata mesa više od 90%.
Prema tome, očito je kako vodeća piletina visok udio u konzumaciji duguje širokoj dostupnosti i pristupačnoj cijeni jer ovu vrstu mesa najviše voli tek 39,4% ispitanika, što je dosta veliko odstupanje u usporedbi s udjelom ljudi koji tu vrstu mesa konzumiraju (spomenutih 62,9%).
To zapravo znači da čak 23,5% konzumenata piletinu jede samo zato što mora i što si ne može priuštiti neku drugu mesnu deliciju. Nauštrb piletine napredovala je i teletina koja je najdraža vrsta mesa za četvrtinu ispitanih (24,1%). Vrlo male udjele u preferenciji potrošnje mesa ima i divljač (0,3%) te zečetina (0,1%).
Potpuno identičan rezultat od 16,4% ostvarili su špek/slanina i šunka, a u stopu ih slijedi kulen s 15,4% udjela. Parizer s 3,8% i vratina s 1,6% zaključuju popis suhomesnatih proizvoda koje hrvatski potrošači najviše vole.