“Trgovina je danas jedna od najkonkurentnijih, najdinamičnijih i najpropulzivnijih grana hrvatskog gospodarstva te zrcalna slika ukupnih makroekonomskih kretanja. Ovaj je sektor vrlo važan za cjelokupnu ekonomiju države, udio je trgovaca u ukupnom broju poduzetnika 18,7 posto, dok 15,8 posto od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj radi upravo u trgovini”, istaknuo je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher na otvaranju jubilarne 30. konferencije za proizvođače i trgovce Magros 2018. Konferenciju su organizirali HGK i poslovni časopis Suvremena trgovina, a ovogodišnja je tema bila Maloprodaja u EU – trendovi i izazovi.

“Činjenica je da je trgovina ključna spona između proizvodnje i potrošnje te da svi dionici na tržištu to moraju prihvatiti. Svakako su pred trgovinom u narednom razdoblju, novi izazovi u skladu s promjenama na globalnom tržištu te u procesu digitalizacije”, napomenuo je Zaher.
“Trgovina je značajan motor i zamašnjak pokretanja proizvodnje i zapošljavanja te ima važnu društvenu i ekonomsku ulogu, posebno u podršci domaćoj proizvodnji i kao put za izlaz na inozemna tržišta. Trgovina je danas pred novima izazovima u svojem sadržaju, formatu, tehnologijama”, istaknuo je direktor i glavni urednik časopisa Suvremena trgovina Srećko Sertić.
“Trgovina je među najvažnijim dijelovima hrvatskog gospodarstva putem koje se Hrvatska globalizira. Ona pokazuje smjer kretanja u gospodarstvu i globalni je generator proizvodnje i stvaranja novih radnih mjesta“, rekla je pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ivana Soić istaknuvši važnost inovativnosti te uvođenja digitalnih alata radi dostizanja efikasnosti i stvaranja konkurentnosti uvođenjem elektroničkog računa sada za postupke javne nabave, a do 2020. godine i elektroničko fakturiranje postupaka razmjene računa u Hrvatskoj.

Ovogodišnji skup trgovaca i proizvođača, MAGROS protekao je u znaku svestrane rasprave o ulozi trgovine unutar Europske unije i, posebno, Hrvatske. Naglasak je stavljen na ukupna kretanja, pa je predstavljena analiza trgovine na malo u razdoblju posljednjih deset godina.
Ivan Damir Anić, autor studije izrađene u Ekonomskom institutu, analitičkim je prikazom odredio ulogu i mjesto trgovine u hrvatskom gospodarstvu u razdoblju od 2007. do 2018. godine. “‘Povoljna kretanja u gospodarstvu dobro su se odrazila na promet u trgovini na malo. Od 2007. do 2018. čimbenici koji su snažno utjecali na promet u tom sektoru na malo su BDP, potrošnja kućanstva, bruto investicije, vanjska trgovina i turistička aktivnost. Očekivanja potrošača su poboljšana u posljednjim godinama, što ukazuje na porast optimizma i rast povjerenja u hrvatsko gospodarstvo, a to se pozitivno odrazilo na promet. Postoji trend smanjenja udjela izdataka za hranu i bezalkoholna pića, no rast te kategorije još uvijek ima najveći udio u strukturi izdataka za osobnu potrošnju (29,5 posto)”, rekao je Anić upozorivši na pitanja koja ostaju otvorena poput niske proizvodnosti rada, niskih plaća u trgovinama koje umanjuju motiviranost radne snage ili migracijskih trendova.
Anić ističe da su projekcije rasta prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj i nadalje pozitivne, pa se očekuje rast od tri posto u 2018. i 3,5 posto u 2019. godini, što nije dovoljno.
S njim se složio i Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji se osvrnuo na osobnu potrošnju gospodarstva Hrvatske, EU i svijeta, kao i na vezu potrošnje s rastom gospodarstva. U svom izlaganju Jurčić je upozorio kako nas strane investicije niti europski novac neće unaprijediti, zaključivši da je na državi da stvori makroekonomske uvjete za daljnji rast.
”Najvažniji trendovi u trgovini EU je digitalizacija poslovanja ukupnog gospodarstva, usporeni gospodarski rast, sve izrazitija pojava protekcionizma na jedinstvenom tržištu te potreba usklađivanja gospodarstva s održivim rastom”, kazao je direktor političkih poslova i trgovine EuroCommerce-a Neil McMillan upozorivši na ubrzani rast e-trgovine, čiji je promet 2013. iznosio 307 milijardi eura, a procjena je za ovu godinu da će biti 602 milijarde eura. Usporedno s time raste i broj cyber napada koji se u zadnje dvije godine povećao četiri puta što povećava troškove poslovanja.
U dva panela sudionici su raspravljali o međuovisnosti trgovine, proizvodnje i turizma te kako zaustaviti zapostavljanje razvoja ruralnih i manje razvijenih područja. Posebno je istaknut projekt “Od polja do stola”, zatim – što sa stajališta zaposlenosti znači kupovina domaćih proizvoda, a ujedno je razmotreno što nam donosi povećana internacionalizacija i kako se domaći trgovački lanci nose s tim problemima.