Svake se godine obilježavanjem Dana Dunava slavi rijeka Dunav i rijeke koje u njega utječu te njihova vitalna uloga u opskrbi vodom, hranom i prostorom za rekreaciju. Također se obilježava godišnjica potpisivanja Konvencije o zaštiti rijeke Dunav (1994.). Kao i svakog 29. lipnja, više od 80 milijuna ljudi u 14 dunavskih zemalja pozvano je na proslavu dana Dunava, kako bi učili o vodama i doživjeli rijeku.

Močvare, voda i život
U proteklih 300 godina izgubljeno je oko 87 posto svjetskih močvara, od kojih je trećina nestala samo od 1970. godine. Taj gubitak značajno je pridonio golemom gubitku populacija životinjskih vrsta. Također, 80 posto močvara nestalo je u posljednjih 150 godina na području Dunava i njegovih glavnih pritoka, a riječni tokovi također su prekinuti. Oštećenje rijeke uglavnom je uzrokovano nasipavanjem, regulacijom toka i izgradnjom brana kako bi se zadovoljile potrebe projekata hidroelektrana, navigacije, poljoprivrede i sprječavanja poplava.

“Slatkovodna staništa pružaju niz vrijednih dobara i usluga, od važnih mrijestilišta za ribu do reguliranja i pročišćavanja voda, no svejedno su među najugroženijim staništima diljem svijeta”, izjavila je Irene Lucius, Regionalna direktorica, WWF središnja i istočna Europa (WFF-CEE).

Partnerstvo za Dunav koji živi između WWF središnje i istočne Europe (WFF-CEE), Zaklade Coca-Cola i Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) osnovano je kako bi se pokazale prednosti obnove i rada s prirodom.

Partnerstvo je poduprlo devet restauratorskih projekata u šest zemalja (Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj) i identificiralo dodatne lokacije za buduću obnovu. Projekti su koncentrirani i time doprinose ostvarenju Zelenog koridora donjeg Dunava (koji dijele Rumunjska, Bugarska, Moldavija i Ukrajina) i Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (kojeg dijele Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska i Srbija).

“Partnerstvo za Dunav koji živi dokazuje da je zajednički rad od vitalnog značaja ako želimo zaštititi opskrbu vodom u EU te zaustaviti i preokrenuti pad biološke raznolikosti i uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama”, izjavila je Sofia Kilifi, voditeljica održivosti za Europu, The Coca-Cola Company.

Restauratorski projekt u Hrvatskoj odnosi se na obnovu pritoka rijeke Drave (Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, Hrvatska, 2015. – 2024.) u kojem je ponovno spojeno 14,5 kilometara priobalnih pritoka. Sufinanciranje iz Partnerstva za Dunav koji živi potaknulo je potporu EU-a za obnovu sedam pritoka rijeke Drave u Hrvatskoj. Projekt, koji predvode Hrvatske vode, osmišljen je kako bi državnom tijelu pružio iskustvo u “prirodnom” upravljanju rijekom, pomažući Hrvatskoj u usklađivanju s Okvirnom Direktivom EU-a o vodama te zahtjevima direktiva EU-a o staništima i pticama.

Dostignuća u okviru partnerstva
• Obnova slanih jezera (Nacionalni park Neusiedler See, Seewinkel, Austrija, 2013. – 2014.): 400 hektara slanih jezera, slanih stepa i slanih močvara. Stotine rijetkih slanih jezera u Panonskoj nizini, od istočne Austrije preko Mađarske i Srbije izgubilo je svoj jedinstveni karakter zbog intervencije ljudi, uključujući isušivanje. Uspostavom sustava ustava, Partnerstvo za Dunav koji živi podiglo je razinu podzemnih voda, spriječivši isušavanje nekih slanih jezera. Uspješan projekt potaknuo je lokalne dionike na poduzimanje dodatnih intervencija kako bi se spasila druga slana jezera na tom području.
• Obnova pritoka rijeke Drave (Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, Hrvatska, 2015. – 2024.): ponovno spojeno 14,5 kilometara priobalnih pritoka. Sufinanciranje iz Partnerstva za Dunav koji živi potaknulo je potporu EU-a za obnovu sedam pritoka rijeke Drave u Hrvatskoj. Projekt, koji predvode Hrvatske vode, osmišljen je kako bi državnom tijelu pružio iskustvo u „prirodnom” upravljanju rijekom, pomažući Hrvatskoj u usklađivanju s Okvirnom Direktivom EU-a o vodama te zahtjevima direktiva EU-a o staništima i pticama.
• Obnova poplavnog nizine šume Lankóc (Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, Mađarska, Projekt WiseDrava 2018. – 2023.): 531 hektar obnovljene šume na poplavnoj nizini. Opći cilj projekta je smanjenje degradacije riječnog korita rijeke Drave kroz promjene postojećih riječnih regulacijskih struktura i upravljanja. Time će se poboljšati status staništa rijeka i poplavnih nizina te, između ostalog, poboljšati vodoopskrba poplavne nizine šume Lankóc.
• Obnova starog Dravskog toka kod Barče (Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, Mađarska, 2014. – 2018.). 176 hektara močvara obnovljeno je na rijeci Dravi. Stari tok Drave, najdulji pritok rijeke Drave u Mađarskoj, pretrpio je pad vodostaja koji je štetio ekologiji tog područja, kao i ribarstvu. Ovaj projekt, koji se sufinancira sredstvima EU-a, bio je usredotočen na obnovu razine vode u staništima šume i okolnih poplavnih područja, kao i unaprjeđenje infrastrukture za ribiče.
• Obnova pritoka u Širokom Ritu (Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, Srbija, 2015. – 2017.): 53 hektara močvarnog područja obnovljeno je u Širokom Ritu. U drugoj polovici 20. stoljeća nastojanja da se regulira Dunav spriječila su redovitu poplavu pritoka kod Širokog Rita i dovela do postupnog sušenja i siltacije tog područja. Proširenje i produbljivanje postojećeg opskrbnog kanala i lagano čišćenje jezera dalo je tom području mogućnost da ispuni svoju primarnu ekološku funkciju kao područja uzgoja i mrijestilišta za ptice močvarice, ribe i vodozemce te odmorišta za ptice selice.
• Obnova močvara Gârla Mare/Vrata (Zeleni koridor donjeg Dunava, Rumunjska, 2014. – 2021.): obnovljeno je 620 hektara močvara u dunavskoj poplavnoj nizini. Poplava masivnih močvara u Gârla Mareu i Vratima na jugu Rumunjske unaprijedit će se modifikacijom vodovodnog kanala, ustavama i čišćenjem toka, čime će se povećati poplavni kapacitet za 5,2 milijuna m3 (procjena). Kako bi se zaštitili aktivni ribnjaci od poplava, ojačani su nasipi.
• Obnova močvara Persina i Kalimok (Zeleni koridor donjeg Dunava, Bugarska, 2017. – 2020.): poboljšana je vodoopskrba na 3700 hektara poplavnog močvarnog područja Dunava. 3.700 hektara močvara na otoku Persina na Dunavu i u blizini Kalimoka na kopnu imalo je koristi od poboljšanja ustava, koje su omogućile bolju regulaciju vode na tim dvjema lokacijama. Mjere već donose koristi u smislu povećane proizvodnje ribe i poboljšanog staništa za rijetke vrste uključujući Dalmatinske pelikane.
• RIBLJI PROLAZ izgrađen na Rusenskom Lomu (Zeleni koridor donjeg Dunava, Bugarska, 2013. – 2017.): 120 riječnih kilometara ponovno je spojeno uklanjanjem barijera i izgradnjom prolaza za ribu. Brojne brane i druge izgrađene prepreke u Bugarskoj nisu imale ili su imale neadekvatne prolaze za ribu, čime se ograničava prirodno slobodno kretanje riba. Ovim pionirskim projektom uklonjene su barijere i izgrađena je nova propusnica za ribu na rijeci Rusenski Lom kako bi se testirala i promicala dobra praksa u projektiranju i izgradnji ribljih prolaza u Bugarskoj.

“Ako postoji jedna ključna lekcija koju smo naučili u proteklih osam godina, na razini cijelog sliva i kroz pojedinačne projekte, to je snaga partnerstva – da zajedničkim radom možemo postići više nego kada radimo sami”, izjavio je Andreas Beckmann, regionalni glavni direktor, WWF središnje i istočne Europe.

Put do 2030.
Močvare nude korisna rješenja utemeljena na prirodi jer se u njima odvija niz vitalnih ekoloških funkcija kao što su smanjenje rizika od poplava ili suše; regulacija klime; hranilišta, odmorišta i gnjezdilišta ptica; staništa divljih životinja. Osim navedenog nude i sredstva za život zajednicama putem ribolova, proizvodnje biomase, ispaše ili pružanja prostora za ekoturizam. Samo čuvanjem i obnovom naših rijeka, jezera i močvara možemo se nadati da ćemo osigurati vodu za sve – ljude i prirodu.

Povodom Dana Dunava, svijet se treba obvezati na Novi dogovor za prirodu (eng. New Deal for Nature) koji štiti močvare. Katastrofalno smanjenje slatkovodnih vrsta najjasniji je pokazatelj štete koju činimo močvarama svijeta – našim sustavima za održavanje života. Ako svi – vlade, korporacije, financijske institucije, nevladine organizacije i zajednice – ne poduzmemo ozbiljne i neposredne globalne akcije kako bismo zaustavili neprestanu zloupotrebu i uništavanje bitnih močvarnih ekosustava, nemamo izgleda za ispunjavanje UN-ovih Ciljeva održivog razvoja, a budućnost planeta bit će prepuna rizika i nesigurnosti.

Pozadina
Partnerstvo za Dunav koji živi jedinstveno je međusektorsko partnerstvo koje je okupilo WWF-CEE, Zakladu Coca-Cola i Sustav Coca-Cola, kao i Međunarodnu komisiju za zaštitu Dunava (ICPDR) za promicanje očuvanja i obnove močvara dunavskog sliva. Cilj Partnerstva za Dunav koji živi jest promicati obnovu rijeka i močvara diljem Dunava – ne samo djelovanjem samog partnerstva, već i izvan njega. U tom duhu nadamo se da će lekcije i preporuke koje smo prikupili koristiti daljnjim naporima za obnovu rijeka i močvara, u korist ljudi i prirode. Uz potporu 4,4 milijuna dolara (3,73 milijuna eura) iz Zaklade Coca-Cola, osmogodišnje partnerstvo pokušalo je obnoviti ključne močvare, rijeke i poplavne nizine uz rijeku Dunav i njene pritoke, s ciljem povećanja kapaciteta rijeke za ekvivalent od 4.800 olimpijskih bazena (12 milijuna m3) te obnove područja površine 7.422 nogometna igrališta (54 km2) do 2021. godine.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!