Prema istraživanju “GfK Consumer Climate Europe and USA” u drugom kvartalu ove godine europska financijska kriza ponovno eskalira.
Procjena potrošača o budućnosti ekonomije, o njihovim osobnim primanjima i spremnosti na kupnju trajnih dobara ovisi o razvoju unutar svake od 12 zemalja i SAD-a, a često pokazuje loše raspoloženje stanovništva koje posebno prevladava u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji.
Zadnjih mjeseci u mnogim zemljama Europe eskalira bankarska i vraća se financijska kriza. Upravo stanje u Španjolskoj pokazuje koliko je sudbina neke zemlje usko vezana uz stanje u bankama.
Ipak, prema novim odlukama u EU, zemlje u krizi dobit će sada lakši pristup europskim fondovima spasa, ali eventualni stvarni učinci bit će vidljivi tek kroz nekoliko mjeseci.
SAD: Amerikanci se nadaju ekonomskom oporavku
Generalno gledano, Amerikanci su vidljivo pozitivnije orijentirani nego Europljani. Polažu nadu u daljnji oporavak tržišta rada u narednim mjesecima. Od kolovoza prošle godine indikator očekivanog ekonomskog oporavka raste od minus 3,9 poena na sadašnjih 21,2 poena. Ipak, mnogi građani SAD-a manje su pozitivni kada je u pitanju njihova osobna financijska pozicija.
Raspoloženje prema kupnji trajnih dobara je slabo (u prosjeku su na minus 7 poena). Budući da u međuvremenu nije došlo do rasta nadnica i plaća potrošači ponovno kupuju na kredit a stopa štednje je najniža od kraja 2007. godine. Tržište nekretnina polako raste, ali procjenjuje se da se neće normalizirati prije 2016. godine.
Bankarski sektor se, također, još uvijek nije oporavio od hipotekarne krize a mnoge velike banke nedavno su dobile niže rejtinge. S druge strane, financijska kriza u Europi utjecala je na loša burzovna kretanja u svijetu i općenito slabi povjerenje.
Stoga američki potrošači doista kontroliraju svoju potrošnju a prema mišljenju eksperata to će se i dalje nastaviti.
Stanje u Europi
Ekonomski optimizam kod Nijemaca smanjio se i to prvenstveno jer je u vrijeme ovog istraživanja došlo do velikih turbulencija u eurozoni. Nepoznanica su bili rezultati izbora u Grčkoj te spašavanje banaka u Španjolskoj. To pogoršanje međunarodne klime i posebno rasprava o jedinstvenoj valuti evidentno je imalo utjecaja i na dobre izglede za ekonomiju u Njemačkoj.
Javio se i problem izvoza na ključna europska tržišta a time i nestabilna poslovna kretanja. Međutim, rast zaposlenosti i vidljivo pozitivnija kretanja osobnih primanja/dohotka dali su pozitivne efekte. Tome je doprinio i pad inflacije (ispod 2%) jer su u svibnju cijene troškova života pale. Potrošači su osjetili da je njihova kupovna moć ojačala i nisu više orijentirani na štednju u bankama, već na potrošnju.
Eskaliranje financijske krize utjecalo je na gotovo sve zemlje u Europi. Nada se javlja jedino u Portugalu i Rumunjskoj. Ekonomski oporavak najmanje očekuju potrošači u Italiji (-60,2 poena) i Češkoj (-57,1 poen). Najveća vrijednost komponente ekonomskog oporavka zabilježena je u Francuskoj (-8,2 poena), Rumunjskoj (-2,6 poena) i dakako Njemačkoj (3,0 poena). Prosjek za EU je -35 poena, dok je isti indikator za SAD, kao što je već spomenuto, 21,2 poena.
Ekonomska očekivanja za Italiju imaju značajan pad (u ožujsku su iznosila -22,5 poena/u lipnju -60,2 poena). Ova je zemlja postala problem cijeloj Europi i njena duboka recesija nema izgleda za brzi oporavak. Potrošači odustaju od kupovina kao nikad te prodaja naglo pada.
Dodatno, vlada mora provoditi stroge mjere štednje, dok izvoz također značajno pada. Rejting agencije snizile su svoje ocjene. Tek će naredno razdoblje pokazati jesu li mjere donesene na lipanjskom EU samitu pomogle oporavku i vraćaju li povjerenje građana.
Ekonomska očekivanja u Austriji značajno se popravljaju. Stanovništvo ima povjerenja u vladine mjere. Austrijanci percipiraju vladin paket reformi kao konkretan put da se riješi dug i realizira dugotrajna financijska stabilnost zemlje.
Uslužne djelatnosti u zemlji i brojna srednje velika poduzeća prebrodila su rizike prošlih godina tako da su sada uspješni izvoznici i uspjeli su popuniti mnoge niše na globalnom tržištu.
Tako Austrija postaje jedna od najbogatijih nacija i može se pohvaliti s trećim najvećim ekonomskim učinkom u Europi. Na ovakvo čvrstim ekonomskim temeljem Austrija će vjerojatno preživjeti krizu u Europi s najmanjim negativnim učinkom.
Unatoč obnovi financijske krize u Europi ekonomska očekivanja u Rumunjskoj se oporavljaju. Dok je indikator za ekonomska očekivanja u ožujku iznosio -26,2 poena do lipnja se popeo na -2,6 poena. To je ujedno njegova najveća vrijednost od studenog 2008. godine (u lipnju 2010. iznosio je čak -71 poen).
Bez obzira na probleme ekonomija u Rumunjskoj ima neke znakove oporavka. U prošloj je godini rast BDP iznosio 2,5%. Prognoze za tekuću godinu su također pozitivne – između 1,5 i 2%.
Službeno registrirana nezaposlenost iznosi 7,7%. Sve je to ipak još uvijek na nesigurnom temelju i jako ovisi o ekonomskoj situaciji u eurozoni u kojoj se odvija 55% rumunjskog izvoza. Budući ekonomski razvoj ovisit će također o tome koliko će Rumunjska uspjeti oživjeti domaću potražnju.
U Portugalu su ekonomska očekivanja tek malo poboljšana, od -40,6 poena u ožujku na -37,7 poena u lipnju ove godine. Ipak, od rujna 2011. godine javlja se kontinuiran rast.
Vlada traži velika odricanja od građana, reže plaće u javnom sektoru i mirovine, ali i troškove u zdravstvu, obrazovanju i socijali. PDV je povećan na 23 posto. Zbog poreza na gorivo litra benzina stoji 1,78 eura (što je čak više nego u Njemačkoj).
Režu se i neki drugi troškovi (regres, božićnica) za javni sektor i umirovljenike, ukidaju se četiri nacionalna praznika u 2013. godini i još toga. No, do sada provedene reforme nisu još dale rezultata ali bar turizam pokazuje pozitivan trend. Stopa nezaposlenosti je na razini od 15%. Do pravog oporavka još je dugačak put.
Očekivanje dohotka
Premda na dosta niskoj razini u mnogim zemljama Europe potrošači u narednim mjesecima očekuju rast dohotka. Ovaj indikator je u dosta zemalja stabilan ili se čak malo popravio. Najniže vrijednosti su zabilježene u Portugalu (-33,7 poena), Grčkoj (-48,0 poena) i Italiji (-68,0 poena). Rast dohotka se očekuje kod Austrijanaca (-1,0 poen), Rumunja (1,6 poena) i Nijemaca (40,1 poen). Prosjek za EU iznosi -43 poena, a za SAD je taj indikator na 14,7 poena.
Nijemci dalje očekuju rast dohotka (u ožujku je taj indikator bio 34,3 poena a u lipnju je porastao na 40,1 poen). Premda je komponenta ekonomskih očekivanja nedavno nešto smanjena, zbog pada nezaposlenosti perspektive su ipak pozitivne. Sada je nezaposlenost na 6,6% što je najniža stopa od 1991. godine. U međuvremenu je pala i stopa inflacije (ispod 2%), a pale su i cijene benzina. Stoga potrošači osjećaju da im je opet porasla kupovna moć.
U Španjolskoj su stabilna, ali niska očekivanja komponente dohotka stanovništva. U ožujku je ovaj indikator iznosio -29,7 poena, u svibnju se popeo na čak -43 poena, dok u lipnju iznosi -32,9 poena.
Za Španjolce je najveći problem stopa nezaposlenosti koja sada iznosi 25 posto. Ta je stopa ujedno i najviša među industrijaliziranim zemljama svijeta. Još je teža spoznaja da čak 60% nezaposlenih (mladih i starijih) smatra da je gotovo nemoguće da u narednih 12 mjeseci nađu neki posao.
Kao rezultat velike nesigurnosti na financijskom tržištu deficit je svakim danom sve veći. Mjere Europske Komisije vjerojatno će tek u narednom razdoblju pokazati rezultate i sve to ima velike reperkusije na kupovnu moć stanovništva. Nezaposlenost i niska primanja imat će i dalje sve negativniji učinak na kupovnu moć španjolskih građana.
Potrošači u Češkoj nemaju pozitivna očekivanja za svoja primanja. Ovaj je indikator u svibnju bio na -42,7 poena da bi se u lipnju popravio na -24.5 poena. Jedan od razloga ovog oporavka je povećana sezonska zaposlenost.
Sada je stopa nezaposlenosti 6,7 posto, ali po isteku sezone predviđa se ponovni rast tog pokazatelja. U drugom kvartalu ove godine Češka ekonomija je opet u padu. Za 2012. godinu predviđa se rast od svega 0,2%, a vlada za 2013. planira rast PDV-a s 14% na 20%, odnosno 15% na 21%.
Inflacija u Češkoj trenutno iznosi 2,7%. U reformskim zahvatima predviđa se da u javnom sektoru smanji zaposlenost jer imaju višak od više tisuća službenika. Dakle, Česi ne očekuju nikakav pozitivan korak u kupovnoj moći stanovništva.
U Grčkoj su jako negativna očekivanja vezano uz dohodak stanovništva (u veljači je taj indikator iznosio -66,6 poena a u lipnju se nešto smanjio na -48 poena).
Sveukupno situacija u zemlji je ekstremno kritična. Nezaposlenost je iznad 22%, a mnogi, sada još uvijek zaposleni, nisu primili plaću već mjesecima. Ekonomija je u dubokoj recesiji i ne vidi se izlaz. Kupovna snaga je tek nešto malo popravljena zbog pada cijena hrane i elektronskih uređaja.
Spremnost na kupnju trajnih dobara u većini Europskih zemalja je relativno konstantna, ali na niskoj ili vrlo niskoj razini. U nekim zemljama predviđen je rast PDV-a u narednom razdoblju pa tamo dio potrošača smatra da je sada dobro vrijeme za kupnju.
No, veliki je raskorak između želje za kupovinom i stvarne mogućnosti kupnje. Stoga mnogi potrošači ipak ne mogu sada donijeti odluku o kupovini. Tako potrošači u Poljskoj, premda su uvjereni u pozitivna ekonomska kretanja u svojoj zemlji, strahuju od razvoja situacije u ostatku Europe, posebno Grčke, Španjolske i Italije, te se teško odlučuju na kupovinu trajnih dobara veće vrijednosti.
U Bugarskoj raste sklonost kupnji. Taj indikator je u ožujku iznosio -7,4 poena da bi se u lipnju popeo na 8,5 poena. Uz Austriju i Njemačku upravo Bugarska je jedina zemlja s pozitivnim kretanjem indikatora sklonosti kupnji.
U prošloj je godini Bugarska imala ekonomski rast od 2,2% a u prvom kvartalu ove godine rast iznosi 0,5%, što i nije tako loše u svijetlu tekuće financijske krize. Zbog stope nezaposlenosti od 12% bugarski su potrošači nesigurni, no ipak se nadaju polaganom ali pozitivnom kretanju potrošnje.
Istraživanje “GfK Consumer Climate MAXX survey” provodi se u EU svaki mjesec za potrebe Europske komisije.
