Ekološku proizvodnju u Republici Hrvatskoj regulira Zakon o poljoprivredi na snazi od 1. siječnja 2019. godine te Uredbe Europske unije. Od dana 1. siječnja 2021. godine primjenjivat će se nova Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. godine o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.
Ekološka je proizvodnja sveobuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodne metode koje su prikladne s obzirom na to da neki potrošači prednost daju proizvodima proizvedenim uz primjenu prirodnih tvari i procesa. Prema tome, ekološka proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu, pri čemu s jedne strane opskrbljuje specifično tržište odgovarajući na potražnju potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge strane osigurava javna dobra koja doprinose zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju (Uredba EU-a br. 834/2007).
Eko proizvodnja je u zadnjih nekoliko godina doživjela veliki procvat te su danas uobičajeni i široko dostupni eko proizvodi.
Ekološku proizvodnju u Republici Hrvatskoj regulira Zakon o poljoprivredi na snazi od 1. siječnja 2019. godine te Uredbe Europske unije. Odredbe trenutno važećih Uredbi EU-a koje se odnose na ekološku proizvodnju i označavanje ekoloških proizvoda, i to Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007, Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1235/2008 preuzete su u Zakon o poljoprivredi, ali su i neposredno primjenjive u RH.
Od dana 1. siječnja 2021. godine primjenjivat će se nova Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. godine o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.
Još uvijek aktualna Uredba br. 834/2007 primjenjuje se na proizvode poljoprivrednog podrijetla, uključujući proizvode akvakulture, u slučajevima u kojim se ti proizvodi stavljaju na tržište ili su namijenjeni za stavljanje na tržište, a to su:
- sirovi ili neprerađeni poljoprivredni proizvodi;
- prerađeni poljoprivredni proizvodi namijenjeni da se koriste kao hrana;
- hrana za životinje;
- vegetativni reprodukcijski materijal i sjeme za uzgoj.
Uredba se primjenjuje na sve subjekte koji u bilo kojoj fazi proizvodnje, pripreme i distribucije sudjeluju u aktivnostima vezanim uz prethodno navedene proizvode.
UPISNIK SUBJEKATA U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI
Kako bi uopće mogli započeti s ekološkom proizvodnjom, preradom, stavljanjem na tržište, uvozom i izvozom ekoloških proizvoda kao subjekti u ekološkoj proizvodnji potrebno je da se fizička ili pravna osoba upiše u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.
Popis subjekata u ekološkoj poljoprivredi dostupan je u online verziji na stranicama Ministarstva poljoprivrede RH s obzirom na to da je riječ o javnom registru.
U upisnik će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju upisati subjekte na temelju podnesenog zahtjeva te će nakon ispitivanja ispunjavanja uvjeta o upisu donijeti rješenje u upravnom postupku, što znači da je protiv istog moguće podnijeti žalbu.
KONTROLNI SUSTAV EKOLOŠKE PROIZVODNJE
Nakon upisa u upisnik i dalje je predviđena kontrola kroz jasno postavljeni kontrolni sustav u kojem postoje kontrolna tijela ovlaštena od strane Ministarstva poljoprivrede RH za obavljanje poslova kontrole u ekološkoj proizvodnji. Kontrolni sustav znači da će se ispitivati pretpostavke propisane Zakonom i Uredbama EU-a. Primjerice, ekološka proizvodnja znači da subjektima koji su proizvođači nije dopušteno u proizvodnji koristiti GMO odnosno da neće biti moguće kao ekološki proizvod označiti proizvod koji sadrži GMO-e, koji se sastoji od GMO-a ili koji je proizveden od GMO-a. Također, u ekološkoj proizvodnji nije dopušteno koristiti niti ionizirajuće zračenje za obradu ekološke hrane.
Osim toga, da bi subjekt koji se bavi ekološkom proizvodnjom mogao stavljati na tržište ekološke proizvode potrebno je da ima izdane potvrdnice/certifikate za ekološke proizvode koje izdaje kontrolno tijelo.
Moguće je da subjekti koji su jednom upisani u upisnik budu iz istog i brisani, također na temelju rješenja Agencije, a u povodu zahtjeva kontrolnog tijela ili poljoprivredne inspekcije ako bi se utvrdilo da subjekt više ne ispunjava propisane uvjete. Ako bi došlo do brisanja subjekta iz upisnika zbog prestanka ispunjavanja uvjeta ili ponavljanja prekršaja, subjekt može ponovno podnijeti zahtjev za upis u upisnik tek po proteku godine dana od izvršnosti rješenja kojim je brisan.
UVOZ EKOLOŠKIH PROIZVODA IZ TREĆIH ZEMALJA
S obzirom na to da proizvodnja ekološke hrane na području Europske unije još uvijek ne zadovoljava potražnju takvih proizvoda, velika se količina ekološke hrane uvozi iz trećih zemalja.
U slučaju da subjekt ne proizvodi neposredno ekološke proizvode, već ih uvozi iz trećih zemalja, također je potrebno da zadovolji pravila vezana za uvoz i stavljanje na tržište ekoloških proizvoda iz trećih zemalja koja su uređena odredbama Uredbi EU-a i Zakonom o poljoprivredi.
Ekološki proizvodi uvezeni u EU bit će stavljeni na tržište EU-a kao ekološki ako su proizvedeni u skladu s pravilima proizvodnje i podliježu sustavu kontrola koji su u skladu ili ekvivalentni onima koji su utvrđeni u zakonodavstvu EU-a. Osim toga, za proizvode koji se uvoze u skladu s ekvivalentnim sustavom nadležno tijelo ili priznato kontrolno tijelo ili ustanova predmetne treće zemlje trebali bi izdati certifikat, uzimajući u obzir međunarodne standarde.
NOVA UREDBA BR. 2018/848
Europski parlament i Vijeće EU-a usvojilo je novu Uredbu o ekološkoj proizvodnji navodeći da je dosadašnje iskustvo stečeno primjenom Uredbe (EZ) br. 834/2007 pokazalo kako je potrebno pojasniti na koje se proizvode primjenjuje Uredba na način da bi trebala obuhvaćati proizvode poljoprivrednog podrijetla, uključujući proizvode akvakulture i pčelarstva. Osim toga, trebala bi obuhvaćati i prerađene poljoprivredne proizvode namijenjene za hranu ili hranu za životinje jer je stavljanje takvih proizvoda na tržište kao ekoloških proizvoda važan način plasmana poljoprivrednih proizvoda i osigurava informiranje potrošača o ekološkoj prirodi poljoprivrednih proizvoda od kojih su prerađeni.
Isto tako, pokazala se potreba da bi u područje primjene trebalo uključiti morsku sol i druge soli koje se upotrebljavaju kao hrana ili hrana za životinje jer se mogu proizvoditi primjenom prirodnih tehnika proizvodnje i jer se njihovom proizvodnjom doprinosi razvoju ruralnih područja pa time spada u ciljeve Uredbe.
Također je istaknuto kako se na temelju dosadašnjeg iskustva pokazalo u odnosu na uvoz ekoloških proizvoda u Uniju na potrebu za revidiranjem tih aranžmana kako bi bili sigurni da uvezeni ekološki proizvodi udovoljavaju istim strogim standardima kako to propisuje EU, a da s druge strane i ekološki proizvodi EU-a budu lakše dostupni međunarodnom tržištu. EU smatra kako bi svakako trebalo zadržati mogućnost pristupa ekoloških proizvoda tržištu Unije i kada takvi proizvodi ne udovoljavaju pravilima Unije o ekološkoj proizvodnji, ali dolaze iz trećih zemalja čiji su sustavi ekološke proizvodnje i sustavi kontrola priznati kao ekvivalentni onima u Uniji. Međutim, priznavanje ekvivalentnosti trećih zemalja trebalo bi se dodjeljivati jedino međunarodnim sporazumima između Unije i tih trećih zemalja, kojima bi se ekvivalentnost uzajamno priznala i Uniji.
Nova Uredba br. 2018/848 u cijelosti stupa na snagu 1. 1. 2021. godine.
