Kako su podaci o kretanju industrijske proizvodnje, trgovine na malo i robnom izvozu najavljivali, u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu ostvaren je rast BDP-a na godišnjoj razini od 0,3%.
Premda je takav podatak dobra vijest za hrvatsko gospodarstvo, u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju kako je nedovoljan za razmišljanja o promjenama u trendovima te je u najvećoj mjeri omogućen vrlo niskom razinom dosadašnje gospodarske aktivnosti.
Naime, unatoč blagom rastu, realna vrijednost BDP-a je bila približno 9,8% manja nego u zadnjem kvartalu 2008. godine. Objavljena struktura BDP-a pokazuje da je BDP povećan pod utjecajem povećanog izvoza roba i usluga. To je utjecalo na pozitivne trendove u kretanju prerađivačke industrije.
Pored industrije povećana je i bruto dodana vrijednost u trgovini. Poveznice s povećanjem prometa u trgovini teško je pronaći jer su plaće ostale na razini prethodne godine, odnosno povećane su približno neznatnih 0,3%, prosječan broj ukupno zaposlenih je u zadnjem kvartalu na godišnjoj razini smanjen za 1,4%, a nastavljeno je i kreditno razduživanje stanovništva.
Tako je jedan od odgovora koji se nameću da zbog navikavanja na dugoročno prisustvo krize dolazi do blagog oporavka sklonosti potrošnji.
Unatoč pozitivnom ostvarenju u zadnjem kvartalu, Hrvatska je prema trendovima u gospodarstvu i dalje među najneuspješnijim članicama EU. Primjerice, tijekom recentne gospodarske krize, duži neprekidni trend pada BDP-a po kvartalima ostvarili su jedino Grčka i Cipar.
Nakon rasta u zadnjem kvartalu, pad hrvatskog BDP-a za cijelu godinu je usporen na 0,4%, po čemu se Hrvatska našla u grupi od četiri zemlje u kojima je i u cijeloj 2014. zabilježen pad BDP-a (Italija, Cipar, Finska i Hrvatska). Zbog takvih kretanja je realna razina BDP-a bila približno 12% niža nego u pretkriznoj 2008. godini.
Očekivanja za ovu godinu su uglavnom blago pozitivna, u rasponu od 0,2% do 0,5%, što predstavlja nizak rast u relaciji s ostalim članicama EU.
Prema prognozama Europske komisije, rast bi trebao iznositi 0,2%, a među drugim članicama najmanji se očekuje kod Cipra (0,4%) i Italije (0,6%), dok bi prosjek za EU trebao iznositi 1,7%.
HGK za 2015. godinu očekuje realan rast BDP-a do 0,5%, pri čemu bi se taj rast trebao temeljiti na blagom oporavku osobne potrošnje te daljnjem rastu izvoza roba i usluga.
Kako bi se to postiglo, potrebno je i zaustavljanje izrazito nepovoljnih trendova u kretanju investicija, djelomično i kroz korištenje sredstava iz fondova EU.
“Unatoč blagom rastu BDP-a u zadnjem kvartalu, 2014. je završena kao šesta recesijska godina za redom. U 2015. godini ipak očekujemo vrlo blagi gospodarski rast, do 0,5%, što bi Hrvatsku i svrstavalo među najslabije rastuća gospodarstva u EU. Uz tako nisku očekivanu stopu gospodarskog rasta, Hrvatskoj bi trebalo preko 25 godina za dosezanje razine gospodarske aktivnosti iz pretkrizne 2008. godine”, zaključuje direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
