Dionicama tvrtke trguje se na Zagrebačkoj burzi od 2003. godine u kotaciji Redovito tržište. Budući da je trgovanje povremeno, modalitet trgovine je za niskolikvidne dionice pa se transakcije zaključuju u određeno vrijeme tijekom trgovinskog dana.
Povijest današnjega Kutjeva započela je prije otkrića Amerike: godine 1232. cisterciti su u Kutjevu osnovali samostan Honesta Vallis de Gotho. Pretpostavlja se da je u to doba nastao vinski podrum koji i danas čuva kutjevačka vina. Zbog osmanskih prodiranja cisterciti su napustili to područje oko 1526., a upravljanje nad vlastelinstvom preuzeli su prvo Osmanlije, zatim plemić Ivan Josip Babić (1686.–1691.), a potom isusovci (1699.–1773.). Daljnje okolnosti dovele su do toga da je Kutjevo na dražbi kupila karlovačka plemićka obitelj, Zdenko i Greta Turković, koji su nastavili izgradnju kutjevačkog imanja koje je tijekom njihove uprave doživjelo najveći procvat. Posebna pozornost polagala se razvoju vinogradarstva, a uzgoj vinove loze bio je zasnovan na tada najnovijim znanstvenim spoznajama (postavljeni su temelji vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj). Razvoj Kutjeva zaustavljen je tijekom I. svjetskog rata i u međuraću, a II. svjetski rat i novo političko okruženje označili su kraj dotadašnjeg ustrojstva kutjevačkoga vlastelinstva i novo razdoblje tijekom kojega je Kutjevo djelovalo kao društveno poljoprivredno dobro, od 1963. pod nazivom – Poljoprivredno-prehrambeni kombinat Kutjevo (PPK Kutjevo). Tada je izgrađen vlastiti pogon za preradbu sjemena, što je tvrtki omogućilo suradnju s etabliranim zapadnoeuropskim sjemenskim poduzećima, a posjedovalo je 14.628 ha zemljišta, od kojih je obradivo bilo 12.614 ha (oranice, vinogradi, voćnjaci, livade), farmu za tov junadi (2.600 komada u turnusu) i pilića (65.000 komada u turnusu), silose kapaciteta 40.000 t, 10.000 t i 2.000 t, sušaru žitarica (kapaciteta 1.500 t na dan), pogone za doradbu sjemenske robe (30 t na sat), mješaonicu stočne hrane, pogon za doradbu duhana s linijama za fermentiranje i ižiljavanje te sušaru duhana (800 t na godinu), mlin za pšenicu (100 t na dan), pekaru (20 t kruha na dan), klaonicu (35 t za osam sati), vinski podrum (110.000 hl) i linije za punjenje vina (6.000 boca na sat) i sokova (3.000 boca na sat).
NOVO RAZDOBLJE
Godine 1991. poduzeće je zapošljavalo 2.003 radnika. Vlasničkom pretvorbom 1993. poduzeće je nastavilo djelovati kao dioničko društvo. Tijekom 1990-ih osnovalo je nekoliko vlasnički povezanih društava – Dvorac Kutjevo (1993.), Kutjevo Kooperativa (1997.) i Kutjevački podrum (1998). Većinski udio u poduzeću 2003. steklo je poljoprivredno dobro Božjakovina. Od tada je, uz znatne promjene u proizvodnome i prodajnom sektoru, unaprijeđena i promocija vina i ostalih proizvoda visoke i vrhunske kvalitete. Proizvodnja je danas organizirana u tri sektora – vinogradarski (proizvodna jedinica Vinogradarstvo i vinarstvo), biljni (proizvodne jedinice Ratarstvo, Sjemenarstvo, Kooperacija i Požežanka) i stočarski (proizvodna jedinica Stočarstvo). Poduzeće danas dorađuje sjeme pšenice, zobi, ječma, pšenoraži i sjemenskoga kukuruza te uzgaja konoplju i mentu. Uz to, uzgaja i stočnu hranu za stočarske farme Kula i Škomić na kojima uzgoji oko 2.000 junadi na godinu (za PIK Vrbovec plus i Ravlić d.o.o. ili izvozi u Libanon). Proizvodi arhivska vina, linije vina de Gotho, Maximo, Rosé Premium, linije vrhunskih i kvalitetnih vina, ekološka vina Brič i Đakovačka vina. Vinarija na 400 ha proizvede od 4,5 do 5 milijuna litara vina na godinu (80% graševina, 15% crno, zatim rose, pjenušac, desertna slatka i specijalna vina). Posjeduje najbogatiju vinsku arhivu u Hrvatskoj (više od 65.000 butelja).
ZAMAŠNJAK RAZVOJA
Vina ove kompanije izvoze se u 20 zemalja svijeta. Najvažnija od njih su BiH, zatim tržišta njemačkog govornog područja – Njemačka, Austrija i Švicarska, a slijede Crna Gora, Srbija, Švedska, Poljska, Velika Britanija, Kanada, SAD, Kina, Finska, Japan, Češka, Izrael, Rumunjska, Slovačka, Bugarska, Slovenija, Brazil, Ukrajina, Belgija, Nizozemska i Nigerija.
Kutjevo d.d. je dobro iskoristilo prilike u Programu ruralnog razvoja RH 2014.-2020. kao izvoru financiranja. Prijava projekta na natječaj za provedbu Podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” – provedba tipa operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” sektor biljne proizvodnje, ulaganja u sektor vinogradarstva, sufinancirano spomenutim sredstvima Programa, bila je racionalna odluka. Naime, tadašnje stanje poljoprivredne mehanizacije tvrtke, potreba za primjenom novih tehničko-tehnoloških rješenja u obradi vinograda i proizvodnji grožđa, optimalizacija troškova proizvodnje, potreba za pravodobnim obavljanjem pojedinih agrotehničkih zahvata u proizvodnji, smanjivanje negativnog utjecaja na okoliš, zatim odlazak mlađe populacije na rad u inozemstvo i drugi trendovi dovodili su u pitanje osiguravanje dovoljnog broja radnika za obavljanje sezonskih poslova u vinogradima, pogotovo što se tiče berbe grožđa.
Vrijednost projekta iznosila je 4.502.364,11 kuna. Intenzitet potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj iznosio je 50%, tako da je Kutjevo d.d. ostvarilo potporu u iznosu od 2.223.750 kuna, a što je bio i maksimalno mogući iznos potpore po jednom projektu, odnosno subjektu. Sredstva su uložena u poljoprivrednu mehanizaciju nužnu za primarnu obradu vinograda, uzgoj i zaštitu vinove loze, berbu i transport grožđa te opremu za utovar i istovar repromaterijala u vinogradarskoj proizvodnji. Potpora iz Programa značajno je ubrzala i olakšala nabavu predmetne opreme i mehanizacije, a pozitivni učinci realizacije projekta došli su do izražaja odmah na početku njegove primjene u vinogradarskoj proizvodnji u vidu smanjenja troškova berbe grožđa zbog korištenja novog samohodnog berača grožđa, kao i brži transport ubranoga grožđa iz vinograda do preradbenih kapaciteta, tj. do vinskog podruma.
RECENTNO POSLOVANJE
Kutjevo d.d. pripada skupini velikih poduzetnika, a tip vlasništva je mješovito s pretežno privatnim kapitalom (više od 50%). Pretežita djelatnost tvrtke je Uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja (Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo). Prema javno dostupnim podacima, broj zaposlenih prema satima rada u 2022. godini je 529, što je smanjenje od 8,64% u odnosu na 2021. godinu. Ukupni prihodi u 2022. godini iznosili su 50,73 milijuna eura, što je povećanje od 11,82% u odnosu na prethodnu godinu. U 2022. godini tvrtka je ostvarila neto dobit od 2,84 milijuna eura, što je smanjenje od 5,23% u odnosu na prethodnu godinu.
Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBIT u 2022. godini iznosio je 4,28 milijuna eura, a u području djelatnosti 324,95 milijuna eura. Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBITDA u 2022. godini iznosio je 6,61 milijuna eura, a u području djelatnosti 578,35 milijuna eura. Po ukupnom prihodu Kutjevo je bilo na 11. mjestu, po zaposlenicima na 6. mjestu i na 13. mjestu po dobiti razdoblja od ukupno 3.944 subjekta u području svoje pretežite djelatnosti.
Poslovnu 2023. godinu tvrtka je, prema konsolidiranom izvješću, završila s dobiti od 945 tisuća eura, pri čemu su ukupni prihodi bili manji za 5 milijuna eura, a ukupni rashodi veći za milijun eura u odnosu na prethodnu godinu. Društvo se zasad nije izjasnilo o mogućoj isplati dividende.
VLASNICI I DIONICA
Većinski vlasnik kompanije je Božjakovina d.d. (84,38% dionica), kojoj je glavna djelatnost, kao i Kutjevu, uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja. Većinski vlasnik Božjakovine je poduzetnik Enver Moralić.
Dionicama tvrtke trguje se na Zagrebačkoj burzi od 2003. godine u kotaciji Redovito tržište. Budući da je trgovanje povremeno, modalitet trgovine je za niskolikvidne dionice pa se transakcije zaključuju u određeno vrijeme tijekom trgovinskog dana. Uvrštena količina dionica je 5.726.429, a trenutačna tržišna kapitalizacija je oko 28,6 milijuna eura. U trenutku predaje teksta zadnja burzovna cijena bila je 5,00 eura po dionici. Tvrtka posljednjih godina isplaćuje dividendu, a zadnja je isplaćena u prosincu prošle godine u bruto iznosu od 0,15 eura po dionici.
