Strategija poljoprivrede i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu ključni su za snažan zaokret u poljoprivredi, ocjenjuje se u analizi konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030., koja za cilj ima povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna godišnje, te prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se ukupno raspoloživo državno poljoprivredno zemljište stavilo u funkciju poljoprivredne proizvodnje, dva su ključna dokumenta koje je prošli tjedan usvojila Vlada, podsjećaju iz Smartera.

Ti dokumenti, kako ističu, bi trebali biti temelj za podizanje produktivnosti i povećanje konkurentnosti te usmjerenosti prema snažnom zaokretu u poljoprivredi.

“Očekujemo da će se kroz Strateške planove, koji se izrađuju sukladno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, a koji bi trebali biti izrađeni do kraja godine, uspostaviti i detaljniji planovi kojima će se sve aktivnosti bolje definirati, odnosno da će 2022. biti godina u kojoj će krenuti značajne i brže promjene i investicije u poljoprivredi”, poručili su iz Smartera.

Smatraju kako su ciljevi postavljeni ambiciozno, ali ih je realno moguće ostvariti te kako se u potpunosti podudaraju s ciljevima koje je Smarter predložio još 2019 godine.

“Ostvariti vrijednost poljoprivredne proizvodnje do 2030. od 30 milijardi kuna, sa zadanim ciljanim vrijednostima u prolaznim godinama, predstavljaju kvalitetnu podlogu za daljnje razvijanje Strateškog plana ZPP te donošenje drugih provedbenih zakona i uredbi. Dijelove strategije bilo bi dobro prilagoditi lakšem razumijevanju korisnika u poljoprivrednom sektoru”, naglasili su iz Smartera.

Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta nužno
Vezano uz izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu ističu kako pozdravljaju odluku da se državno poljoprivredno zemljište daje u zakup putem javnog natječaja na rok između 15 i 25 godina, ovisno o vrsti proizvodnje i investicija, odnosno ulaganjima koja su predviđena gospodarskim planovima potencijalnih posjednika.

“Zakon o poljoprivrednom zemljištu je jedan od najznačajnijih zakona koji je temelj za rješavanja brojnih strukturnih dugogodišnjih problema hrvatske poljoprivrede”, navode iz Smartera dodajući kako je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta nužno za razvoj produktivnosti poljoprivredne proizvodnje.

Iz Smartera iznose i podatke kako Hrvatska raspolaže sa 1.563.000 hektara (ha) poljoprivrednog zemljišta.

Procjenjuje se da je državnog zemljišta gotovo 740.000 hektara, a slobodnog državnog zemljišta za raspolaganje oko 400.000 hektara.

Prije ulaska u EU prosječna veličina posjeda bila je oko 5,6 ha, a zadnjih godina ona narasla na 11,6 ha.

No poljoprivredni posjedi su i dalje znatno manji nego što je u drugim zemljama EU, gdje je prosjek 16,6 ha, dok većina razvijenih zemljama ima prosječne posjede iznad 50 ha, navodi se u analizi.

U Smarteru dobrom ocjenjuju zakonske izmjene koje prednost kod natječaja daju poljoprivrednicima koji su do sada koristili zemljište, te koji su u mirnom posjedu zemljišta na temelju valjane pravne osnove, kao i odredba o potrebi dodatnog vrednovanja za one proizvođače kod kojih udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30 posto ukupnih prihoda ili primitaka.

To je veliki pozitivni iskorak u ovom zakonskom rješenju, ističu iz Smartera napominjući kako je na taj način dana prednost kvalitetnim proizvođačima koji i sada koriste zemljište, drže se propisanih uvjeta iz natječaja te najveći dio svojih prihoda ostvaruju od poljoprivredne proizvodnje, a ne od potpora.

“Ministarstvo poljoprivrede je pokazalo trajno opredjeljenje da se zakonima moraju poduprijeti poljoprivredni proizvođači koji proizvode, odnosno stav da su poljoprivrednici ponajprije sudionici na tržištu, a ne socijalna kategorija” naglašavaju iz Smartera. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!