Najnoviji podaci o kretanju u dvije proizvodnje – proizvodnji mlijeka i mesa u 2019. godini, govore da do promjene negativnog trenda nije došlo. Otkup svježeg sirovog mlijeka u 2019. godini pao je za 7 posto u odnosu na 2018., te iznosio svega 380.014 tona, a istovremeno je Hrvatska potrošila mliječnih proizvoda u ukupnom ekvivalentu od 590.000 tona mlijeka. Uvoz svih grupa mliječnih proizvoda bio je veći za 5 posto u 2019., u odnosu na 2018. godinu, dok je istovremeno došlo do pada izvoza svih grupa mliječnih proizvoda za ukupno 4 posto. Po prvi puta pao je izvoz svih fermenata od čak 12 posto te svih vrsta sireva za 13 posto, kaže se u analizi konzultantske kuće Smarter.
Dodaju kako je rezultat ovih kretanja pad samodostatnosti u sektoru mlijeka na samo 48 posto potreba.

I u tovnom govedarstvu, odnosno sektoru proizvodnje mesa, trendovi su slični. U Hrvatskoj je došlo do povećanja proizvodnje utovljenih goveda, no nažalost, na osnovi povećanja uvoza teladi, odnosno junadi, težine veće od 300 kg, namijenjene tovu. Tako je uvoz teladi rastao po stopi od 9 posto i dostigao brojku od 132.000 komada, a uvoz junadi za tov narastao je na 13.000 komada, što je povećanje od čak 36 posto, u odnosu na 2018. godinu.

Ukupan uvoz goveđeg i telećeg mesa u istom je razdoblju povećan za 10 posto. Sve ove brojke imale su kao rezultat pad ukupne pokrivenosti uvoza izvozom na razinu od 42 posto. Problem je još izraženiji ako se promatra vremenski niz od 2012. godine na ovamo, gdje je vidljivo da uvoz raste daleko brže od izvoza, te tako do pozitivne promjene u njihovom odnosu ne dolazi. Naprotiv, sve je veća ovisnost Hrvatske o uvozu telećeg i goveđeg mesa, te mlijeka, zaključak je stručnjaka Smartera.

Situacija u proizvodnji mesa i mlijeka, dvije grane poljoprivrede koje su već dugo vremena u dubokoj krizi, pokazuje kontinuirani pad proizvodnje, te trajni, masovni izlazak iz proizvodnje velikog dijela poljoprivrednih proizvođača. Najteža posljedica ovoga trenda je činjenica da zbog velikog multiplikacijskog efekta koji stočarska proizvodnja ima na ukupno gospodarsko stanje u ruralnim prostorima, dolazi do pražnjenja ruralnih krajeva i njihove trajne devastacije, što za posljedicu ima demografsku katastrofu.

“Postojeća zdravstvena kriza, koja se već prelijeva u ekonomsku krizu, pokazala je da prevelika ovisnost o uvozu hrane, u okolnostima krize, može dovesti do destabilizacije snabdijevanja stanovništva, odnosno do krajnje sigurnosne ugroze, što je paradoksalno za zemlju kao što je Hrvatska, koja ima sve prirodne potencijale za proizvodnju, kako mesa, tako i mlijeka. Danas smo svjedoci da se na dnevnoj razini raspravlja i objavljuju zahtjevi za povećanjem domaće poljoprivredne proizvodnje, jer je, izgleda, hrvatskoj javnosti, kako općoj, tako i političkoj, trebala korona-kriza kako bi osvijestili činjenicu da je Hrvatska u podmirenju potreba vlastitog stanovništva za hranom, u velikoj mjeri ovisna o uvozu, jer je njena proizvodnja hrane nedostatna. To je ujedno i glavni naglasak iz analize ova dva sektora.”

Hitna strategija zaokreta
Smarter je već u nekoliko navrata javno predlagao da Ministarstvo poljoprivrede izradi novu Strategiju poljoprivrede, koja će biti Strategija zaokreta u poljoprivrednoj proizvodnji i čiji će ciljevi biti vezani prvenstveno uz podizanje samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Ovo je poglavito važno za Sektore proizvodnje mesa i mlijeka, budući da se radi o sektorima s najvećom dodanom vrijednosti u poljoprivredi.

Ministarstvo poljoprivrede u više je navrata javno iskazivalo da je cilj podizanje dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, što je sukladno cilju koji u poljoprivrednoj politici ističe i EU. Prema našem mišljenju, za ostvarenje toga cilja, nema boljeg načina od unapređenja stočarske proizvodnje. A da bi se on ostvario, potrebno ga je prethodno kvalitativno i kvantitativno definirati, te oko toga postići opći društveni konsenzus.

U Strategiji koju su izradili stručnjaci Smartera, predlaže se da se kao cilj u proizvodnji mlijeka postavi samodostatnost od 80 posto. Iz ovog ambicioznog cilja, proizašla je i prva dugoročna mjera, a koja zahtijeva povećanje broja krava, ali i podizanje proizvodnosti u proizvodnji mlijeka, po kravi, kaže se, među ostalim, u analizi Smartera.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!