U prvoj polovici 2014. nije došlo do značajnih pomaka u korištenju kategorija smrznute hrane u odnosu na prijašnje periode, osim kod smrznutog povrća koje bilježi blagi porast
Već se duže vrijeme u medijima debatira o nutritivnoj kvaliteti smrznute hrane pri čemu proizvođači ulažu nemale napore u nastojanju da educiraju potrošače i uvjere ih u kvalitetu svojih smrznutih proizvoda.
Posebice se naglašava činjenica da se voće ili povrće bere u trenutku zrelosti te se onda vrlo brzo zamrzava na određenu temperaturu kako bi zadržalo što više važnih nutritivnih sastojaka.
Prema Pravilniku o brzo smrznutoj hrani, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, ako se kvalitetne namirnice dovoljno brzo zamrznu na temperaturu od –18°C ili nižu, možemo biti sigurni da su svi bitni sastojci hrane zadržani.
Možemo naići i na tvrdnje da je smrznuta hrana zbog navedenog postupka zamrzavanja ponekad i bolje kvalitete od one koju možemo naći na tržnicama jer je kod hrane na tržnici često predugo vremena prošlo od trenutka kad je namirnica ubrana do trenutka kad je došla na naš stol čime su izgubljeni vrijedni nutritivni sastojci.
Bez obzira što mislili o kvaliteti smrznute hrane, činjenica je da nam ova kategorija proizvoda uvelike olakšava i ubrzava pripremu jela, što u današnje vrijeme sve ubrzanijeg životnog tempa svima nama puno znači.
S druge strane, u škrinjama trgovačkih lanaca izbor gotovih jela sve je veći, a uz njih se tu mogu pronaći i razne vrste voća i povrća te ribe pa nam time proizvođači uvelike olakšavaju izbor.
RAZINA KONZUMACIJE
Osim podataka o prodaji, za uspješno vođenje svakog brenda, pa tako i smrznute hrane, važni su i marketinški pokazatelji uspjeha koji se kontinuirano prate u svrhu dobivanja slike “zdravlja” brenda i ranog uočavanja mogućih problema.
U okviru BRANDpuls istraživanja detaljno se prate marketinški pokazatelji za četiri kategorije smrznute hrane: smrznuto povrće, smrznuta riba i plodovi mora, smrznuta tijesta i slastice i smrznuta gotova jela, a podaci se analiziraju u pogledu sociodemografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika.
Prema podacima prikupljenima u prvoj polovici 2014., populacija Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine od smrznutih namirnica najčešće koristi povrće i ribu (oko 60% populacije), oko polovine populacije koristi smrznuta tijesta i slastice, dok smrznuta gotova jela konzumira samo četvrtina Hrvata.
U ovom periodu nije došlo do značajnih pomaka u korištenju kategorija smrznute hrane u odnosu na prijašnje periode, osim kod smrznutog povrća koje bilježi blagi porast.
Sve kategorije, osim smrznutih gotovih jela, su sezonalnog karaktera te se više koriste u zimskom periodu nego u ljetnom, naročito smrznuto povrće kod kojeg je ta razlika među periodima posebno izražena.
Možemo zaključiti da su Hrvati skloni konzumaciji smrznutih namirnica koje im omogućavaju da kroz cijelu godinu mogu u pripremi jela koristiti i one proizvode koji trenutno nisu dostupni na tržnicama, dok su ipak manje skloni konzumaciji samih smrznutih gotovih jela.
U ovoj kategoriji ne pratimo trend i zaostajemo u razini konzumacije za drugim europskim tržištima gdje ova kategorija kontinuirano raste.
PROFIL KORISNIKA
Profil korisnika kategorija smrznutih gotovih jela razlikuje se u odnosu na korisnike drugih kategorija smrznute hrane. Češće od prosjeka tu nalazimo nešto mlađu populaciju u dobi od 20-39 godina koja je češće od prosjeka zaposlena, te živi u Zagrebu i okolici, s osobnim prihodima većim od 6.000 kn.
Možemo reći da su ovoj kategoriji skloni potrošači urbanijeg životnog stila koje prvenstveno karakterizira nedostatak vremena za pripremu jela.
S druge strane, tipičan korisnik ostalih kategorija smrznute hrane je zapravo prosječna Hrvatica, u dobi od 30-59 godina, sa završenom srednjom školom, udana te živi u kućanstvima s ukupnim prihodima od 3.000-9.000 kn.
Uglavnom su to žene koje svakodnevno kuhaju za svoju obitelj pa prilikom pripreme odabiru i različite smrznute proizvode. Zanimljivo je da među kategorijama postoje različitosti u smislu regije pa tako potrošače smrznutog povrća i tijesta nalazimo češće od prosjeka u Zagrebu i okolici a potrošače smrznute ribe u Lici i Banovini.
Bitno je izdvojiti da samo oko četvrtine korisnika smrznutog povrća i smrznutog tijesta smatra da su smrznute varijante istog okusa kao i svježi proizvodi dok je taj postotak još niži kod druge dvije kategorije (smrznuta riba i gotova jela).
Također, udio onih koje misle da je kvaliteta smrznutog proizvoda manja od kvalitete svježeg proizvoda je oko 30% kod kategorija smrznutog povrća i tijesta dok taj udio raste kod gotovih jela na 40% a kod smrznute ribe na čak 50% korisnika.
S druge strane, čak 50% korisnika svih navedenih kategorija smatra da su smrznuti proizvodi jednostavniji za pripremu od svježih pa možemo zaključiti da je jednostavnost pripreme glavni kriterij upotrebe ovih kategorija.
LEDO UVJERLJIVI LIDER
Ponuda na tržištu smrznute hrane na našem tržištu vrlo je bogata te neprestano raste i razvija se. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine, (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu – BRANDscore – koji uspoređuje brendove različitih kategorija proizvoda i pokazatelj je snage brenda na tržištu.
Prema njemu, u svim kategorijama smrznutih proizvoda na hrvatskom tržištu Ledo je vodeći brend. U najčešće korištenoj kategoriji – smrznutom povrću, konkurencija Ledu su Podravka i Bonduelle, s tim da oba brenda imaju znatno manje korisnika i najčešćih korisnika u odnosu na vodeći.
Ova tri brenda snažno drže svoje pozicije i njihov rang ostaje nepromijenjen već godinama.
Kod kategorije smrznute ribe Ledo u Hrvatskoj nema ozbiljnijih konkurenata. Prvi konkurent mu je trgovačka marka K Plus (Konzum) koji znatno zaostaje za prvim brendom po svim pokazateljima.
Kod tijesta i slastica u Hrvatskoj se pojavljuje Tena kao drugi brend po snazi, a za njim Podravka, dok u kategoriji gotovih jela Ledo kao glavni brend prate Podravka i Cekin.
Prema podacima je vidljivo da su Hrvati već odavno prihvatili kategorije smrznutog povrća i ribe te ih uvrstili na svoju shopping listu ali kod smrznutih tijesta i gotovih jela još uvijek kaskamo za tržištima Europe na kojima prvenstveno kategorija smrznutih gotovih jela predvodi cijelu kategoriju smrznute hrane.
Taj trend je zasigurno vezan za ubrzani stil života. S obzirom da je u zadnjih nekoliko godina na našem tržištu napravljen velik iskorak od strane proizvođača u ovim kategorijama u smislu proširenja asortimana, možemo očekivati da će se stavovi potrošača prema njima mijenjati.