Pojedine hranjive tvari iz orašastih plodova djeluju zajednički u zaštiti zdravlja, posebice srca i krvožilnog sustava te osiguravaju dug osjećaj sitosti i stalnu razinu glukoze u krvi
Svježi, prženi ili prepečeni, orašasti su plodovi jedan od najboljih obroka koji ljudskom organizmu osiguravaju mnoštvo potrebitih tvari za normalno funkcioniranje.
Blagotvorni a praktični, čak i šačica ovih plodova dovoljna je da se organizam osvježi, pa upravo zbog toga nema izgovora zašto si ne bismo priuštili ovo ukusno i zdravo gastronomsko iskustvo kadgod smo u prilici.
U mnoštvu orašastih plodova svatko će zasigurno pronaći barem ponešto za sebe.
U SVAKO DOBA DANA
Orašastim plodovima nazivamo mesnatu jezgru voća koje ima tvrdu ljusku. U ovoj skupini namirnica nalaze se orasi, bademi, lješnjaci, indijski oraščići, pistacija, makadamija, brazilski, pekan i kokosov orah, pinjoli, kikiriki te kesten.
Njih je, kažu nutricionisti, najbolje konzumirati kao dio doručka, nasjeckane ili samljevene i pomiješane sa žitaricama i/ili voćem, za ručak ili večeru posute po salati, kuhanom povrću ili mesu, a mogu poslužiti i kao izvrstan međuobrok u bilo koje doba dana.
“Nije loše pojesti par oraha prije spavanja jer sadrže značajnu količinu melanina i triptofana koji će omogućiti mirniji san”, kaže nam Dubravka Novotni, docentica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.
Ne treba niti zanemariti da su orašasti plodovi koncentrirani izvor energije pa u okviru uravnotežene prehrane Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje svakodnevno konzumirati 30 grama oraha za očuvanje zdravlja krvnih žila.
Ipak, nije svaki orašasti plod isti, niti po okusu, niti po sastavu, pa je tako konzumacija brazilskih oraha, radi barija i radija u njegovu sastavu koji mogu biti štetni i kancerogeni, ograničena na 10 komada tjedno.
BLAGODATI ZA ORGANIZAM
Pojedine hranjive tvari iz orašastih plodova djeluju zajednički u zaštiti zdravlja, posebice srca i krvožilnog sustava te osiguravaju dug osjećaj sitosti i stalnu razinu glukoze u krvi.
Tako je ova skupina namirnica izvrstan odabir ako se susrećete s misaonim ili fizičkim naporima jer je odličan izvor energije.
“Energija iz oraščića uglavnom dolazi iz masti koje čine 50 do 60 posto ploda, proteini čine 15 do 20, a ugljikohidrati od 10 do 15 posto sastava ovih namirnica”, objašnjava Novotni dodajući kako razni orašasti plodovi imaju različite omjere udjela masti, proteina te ostalih hranjivih tvari koje su zastupljene u manjim količinama.
Tako je od oraščića najmasniji australski orah, odnosno makadamija, čiji udjel masti iznosi visokih 73 posto, a sa samo jedan posto manje slijedi brazilski orah, dok najviše proteina ima u kikirikiju (26 posto) i bademu (19 posto).
“Orašasti plodovi, izuzev kokosovog oraha, u sebi sadrže ‘dobre’ masti u kojima prevladavaju nezasićene masne kiseline, a posebice se ističu omega-3 masne kiseline s protuupalnim djelovanjem. Te zdrave masti iz orašastih plodova štite od pojave bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa, iznenadne smrti i djeluju na smanjenje razine kolesterola u krvi”, navodi Novotni.
Orasi pak imaju jedinstven sastav masti u odnosu na ostale orašaste plodove. Kod njih prevladavaju polinezasićene masti s visokim udjelom omega-3 alfa-linolenske kiseline koje preventivno djeluju protiv proširenja krvnih žila.
S druge strane, u kokosovom orahu prevladavaju zasićene masti čiji unos treba ograničiti na sedam do deset posto ukupnog unosa energije jer mogu povećati rizik od srčanih bolesti.
Novotni kaže kako se po sastavu, od raznih oraha, najviše izdvaja kesten u kojem prevladavaju škrob i šećeri sa 75 posto udjela, a masti i proteini s po 2,5 posto.
Upravo radi toga što su bitan izvor proteina koji su neophodni u svakodnevnoj prehrani kako bi tijelo raslo i ostalo zdravo, orašasti plodovi su važni i u vegetarijanskoj prehrani.
Osim toga, bademi i lješnjaci su dobar izvor prehrambenih vlakana koji daju dugotrajan osjećaj sitosti, osiguravaju zdravlje probavnog sustava i pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine.
Važan su i izvor mineralnih tvari, osobito kalija, magnezija, kalcija, željeza, bakra te kroma koji su nužni u svakodnevnoj prehrani jer imaju razne fiziološke i metaboličke funkcije.
“Od vitamina pak orašasti plodovi najviše imaju tiamina, riboflavina i niacina koji pomažu u opskrbi tijela energijom te vitamina E koji je bitan za rad živčanog i reproduktivnog sustava i štiti stanice od oksidacije. Uz to, oni sadrže fitokemikalije kao što su fitosteroli, skvaleni i polifenoli koji su biološki aktivni spojevi povezani sa smanjenim rizikom pojave glavnih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih i karcinoma”, dodaje Novotni.
ALERGIJSKE REAKCIJE
Ipak, uz sve prednosti, orašasti plodovi imaju i svoje nedostatke koji se doduše najčešće odnose na one ljude koji imaju zdravstvenih problema ili osjetljiviji organizam.
Tako bi osobe s već postojećim i netretiranim bubrežnim i žučnim kamencima trebale izbjegavati orašaste plodove jer ih većina sadrži oksalate koji se, ako se nakupljaju u tjelesnim tekućinama, mogu kristalizirati i uzrokovati zdravstvene tegobe.
Oksalata najmanje imaju pržene pistacije i kesteni, a najviše ih je kod badema, brazilskih oraha i pinjola. S druge strane, orašasti plodovi mogu uzrokovati alergijsku reakciju kod osjetljivih ljudi, od čega je najčešća reakcija na kikiriki.
Takve alergije se uglavnom javljaju kod djece, ali mogu trajati tijekom cijelog života, što znači da takve osobe ne smiju konzumirati ni orašaste plodove niti proizvode koji ih sadrže. Kikiriki je pak specifičan po tome što raste na zemlji pa je podložan plijesni.
Nju proizvodi otrovan aflatoksin koji je kancerogen i povezan s negativnim posljedicama na zdravlje. Upravo zbog toga je zakonski određena maksimalna količina aflatoksina koja se smije nalaziti u kikirikiju i ostalim proizvodima.
Uz to, kikiriki se mora termički obraditi prije konzumacije (najčešće pečenjem ili prženjem) kako bi se uništila tvar koja sprječava iskorištavanje proteina u našem tijelu, a na umu treba imati i da zasoljeni i zaslađeni oraščići mogu više štetiti nego koristiti ljudskom zdravlju.
SKLADIŠTENJE PLODOVA
No, da bi iz sastava ovih namirnica dobili ono najbolje i maksimalno iskoristili njihov rok trajanja važno ih je upakirati na pravilan način. Tako orašasti plodovi u ljusci, osobito ako su još hermetički zapakirani, imaju najdulji rok trajnosti.
“Ukoliko se kupuju oljušteni orasi u rinfuzi, najbolje ih je kupovati na prometnim mjestima, gdje su svježi”, savjetuje Novotni i nadodaje kako je kod takve kupovine dobro pomirisati oraščiće.
Ako imaju oštar i gorak miris, a ne sladak i ugodan, znači da je došlo po pojave ranketljivosti, odnosno užeglosti. Stručnjaci napominju i kako je nezapakirane orašaste plodove najbolje čuvati u hermetički zatvorenim posudama na suhom i tamnom mjestu, a ukoliko se drže na hladnom, produžit će im se trajnost.
Na hladnom, suhom i tamnom mjestu, orašasti plodovi se mogu čuvati do šest mjeseci, a u zamrzivaču i do godine dana.
Od zapakiranih orašastih plodova pak najbolje su zaštićeni oni u vakumiranoj neprozirnoj ambalaži koja štiti od zraka i svjetlosti.
Najboljima se smatraju sirovi oraščići, no oni koji preferiraju pržene orašaste plodove trebali bi odabrati one koji su priređeni bez dodatka ulja, takozvanim suhim prženjem.
Od već pripremljenih orašastih plodova najpopularniji proizvodi, pogotovo među mlađom populacijom, su maslaci od kikirikija, oraha i lješnjaka.
Najčešće ih se jede kao namaz na kruhu, a prikladni su i za starije osobe kojima je otežano žvakanje. Takvi proizvodi su hranjivi, no imaju kratak rok trajanja, od oko tjedan dana nakon otvaranja.
MANJAK DOMAĆIH PROIZVOĐAČA
U Hrvatskoj se zbog uvjeta podneblja od orašastih plodova mogu uzgajati orasi, lješnjaci i bademi, no praksa pokazuje kako nemamo dovoljan broj domaćih proizvođača pa je uvoz drastično veći od izvoza.
To potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima je ukupna vrijednost izvoza kokosovog oraha, brazilskih oraha i indijskih oraščića (svježih ili suhih, neovisno jesu li oljušteni, oguljeni ili ne) te ostalih orašastih plodova (svježih ili suhih, neovisno jesu li oljušteni, oguljeni ili ne u čijoj skupini se nalaze badem, orah, lješnjak, kesten, pistacije te makadamski, kola, areka i ostali orasi) u 2013. godini iznosila 4.990.575 kuna.
Za istu skupinu orašastih plodova uvoz je mnogostruko, čak 26 puta veći te je iznosio 131.505.377 kuna, od čega je gotovo 80 milijuna kuna vrijednosti uvoza došlo iz zemalja Europske unije kamo je otišla i većina izvoza ovih proizvoda, i to 3.640.395 kuna.
Prema tome, više od 70 posto uvoza dolazi iz EU zemalja, što znači da u Hrvatskoj postoje klimatski i drugi uvjeti za proizvodnju tih kultura.
Ako je suditi prema privremenim podacima DZS-a za prvu polovicu 2014. godine, kada je iz Hrvatske izvezeno orašastih plodova iz spomenute skupine u vrijednosti od 3.933.995 kuna, a uvezeno 47.014.561 kunu, situacija je ipak nešto bolja nego u prethodnoj godini jer se može očekivati rast izvoza uz istodobni pad uvoza.
Jedan od razloga takvih kretanja otkrivaju nam iz tvrtke Infinitiv, distributera i uvoznika prehrambenih proizvoda koji u svom portfelju ima i orašaste plodove, navodeći kako se u Hrvatskoj osjeti smanjenje potražnje za ovim proizvodima.
Podaci posljednje Ankete o potrošnji kućanstva iz 2011. godine DZS-a pokazuju da je prosječna potrošnja sušenog voća, jestivih sjemenki i oraha po glavi stanovnika iznosila 164 kune, a u tu skupinu DZS ubraja suhe šljive i smokve, grožđice, suho bobičasto voće, orahe, lješnjake, bademe, kikiriki te sjemenke suncokreta, bundeve, sezam i slično.
Razlog ovoj maloj potrošnji i smanjenoj potražnji na našem tržištu potencijalno leži u cijeni ovih namirnica koje su značajno porasle, naročito kod lješnjaka i badema.
“Poteškoće u našem radu znaju stvarati klimatske promjene jer je primjerice u Turskoj lješnjak nastradao od mraza pa je proizvodnja drastično smanjena. Zato je došlo i do 100 postotnog povećanja cijena. S druge strane, susrećemo se i s problemima u kvaliteti robe jer je, zbog suše u Kaliforniji, badem sve sitniji”, ističe Violeta Jurić Pajić, direktorica tvrtke Infinitiv.
Ipak, ne možemo reći kako hrvatsko tržište nije dobro pokriveno orašastim plodovima, ali nam svakako nedostaje lješnjaka i kvalitetnog badema te oraha, posebice iz domaće proizvodnje, a to potvrđuje i ovaj distributer.
“Osjeti se nedostatak domaćih proizvođača lješnjaka, oraha i badema kojih gotovo pa da i nema”, kaže Jurić Pajić.
Možda bi upravo oni mogli okrenuti trendove u robnoj razmjeni u malo pozitivnijem smjeru, ali i doprinijeti kvaliteti ovih proizvoda na domaćem tržištu.
PAD POTRAŽNJE
Kako nam je potrošnja po glavi stanovnika za orašastim plodovima relativno mala, za očekivati je da su ovi proizvodi najtraženiji u blagdansko vrijeme.
To nam potvrđuju i iz trgovačkog lanca Kaufland navodeći kako se osjeti porast potražnje u prosincu, posebice pred Božić te u ožujku i travnju, odnosno u uskršnje vrijeme kada se pripremaju tradicionalne slastice čiji su neizostavan dio orašasti plodovi.
“Najpopularniji orašasti plodovi u kategoriji za pripremu kolača svakako su orah jezgra, badem jezgra i lješnjak jezgra, ali tu svakako treba navesti i kategoriju grickalica, odnosno kikiriki, pistacije te indijski oraščić”, naglašava Dubravko Kušec, rukovoditelj Odjela marketinga u Kauflandu.
Ipak, i trgovci u Hrvatskoj priznaju kako se u zadnjih nekoliko godina na tržištu osjeti mali pad prodaje ove kategorije, prije svega uzrokovan porastom cijena na svjetskom tržištu koje su imale i direktan utjecaj na porast maloprodajnih cijena kod nas. No, trgovci ipak napominju kako je, s obzirom na rast cijena, kategorija orašastih proizvoda još uvijek dosta stabilna.
