Hrvatska će uvijek imati ekskluzivitet prva testirati sve što planiramo s Trilleniumom, dok će konačan test zasigurno biti probijanje na tržište SAD-a
Od otvaranja prvog trgovačkog centra u Hrvatskoj prošlo je 17 godina, godina u kojima su novi trgovački centri, mallovi ili slično nazvani prostori koji na jednom mjestu prezentiraju ponudu različitih robnih marki, postali dio naše svakodnevice. Početkom sljedeće godine očekuje nas otvorenje još jednog. On će obuhvaćati prostor od 180 000 virtualnih kvadrata, u njemu će se nalaziti 82 dućana, zabavni park, kafići i sobe za sastanke. Vrata ovog centra bit će otvorena svim potrošačima, posjetiteljima, ali ne i svim proizvođačima. Za ulazak u spomenuti centar bit će vam dovoljan samo jedan klik miša. Naime, riječ je o prvom 3D trgovačkom centru u svijetu, Trilleniumu, koji bi na internetu za posjetitelje u Hrvatskoj trebao zaživjeti početkom 2010. godine. Idejni pokretač i financijer projekta Trillenium je Hrvoje Prpić, u javnosti poznat kao osnivač HGspota, u koji se nakon godina izbivanja i vratio. Prpić smatra kako je Hrvatska odlično testno područje za razvoj Trilleniuma, koji bi svoju pravu vrijednost i snagu trebao dobiti kroz sljedećih 5 do 10 godina. Projekt je od početne faze i razvijanja koncepta web shopa, prošao fazu shopping malla, a sada se ideja proširila i na razvoj socijalne mreže i zabave.
Koje su prednosti Trilleniuma u usporedbi s trgovački centrima koji su relativno nedavno zaživjeli u Hrvatskoj i danas su postali mjesto za kupovinu ali i druženje?
Trgovački centri prepuni su vikendom, ali im je promet slabiji preko tjedna. Ljudima se nakon što dođu kući s posla baš i ne ide do trgovačkog centra, ali će rado otići do računala ili pogledati tv. To su naši očekivani posjetitelji. Na njima je izbor, nešto kupiti u Trilleniumu ili samo popričati s nekim ili oboje. Tu mi vidimo svoju prednost. Mi ćemo biti možda manje posjećeni za vikend, ali ćemo preko tjedna sigurno biti posjećeniji od trgovačkih centara. Naša je najveća prednost što sve možete kupiti na jednom mjestu i tako više neće biti potrebe „lunjati“ po raznoraznim trgovinama. Prednost je i društvena komponenta, jer ćemo unutar Trilleniuma imati i chat i interni mail. Ljudi idu u šoping centre, ali idu i na Facebook. Trillenium će sve to imati na jednom mjestu.
Trillenium ima 82 dućana, koliko ih je dosada zakupljeno i koji će sve proizvođači biti zastupljeni ?
Počinjemo s Konzumom i Mercatorom, od dućana prehrambenih artikala, te nekim manjim dućanima tehničke robe i dječjih artikala. Dosada smo prodali sve što smo htjeli. U Trilleniumu želimo još i velike centre kao što su Bauhaus, Baumax. Naš je cilj imati takve tvrtke, ali oni imaju po 20 000 proizvoda i više pa ih je zasada komplicirano ubaciti u ovaj sustav. Komplicirano stoga što se svaki proizvod koji ćete moći kupiti u Trilleniumu, treba skenirati, a mi želimo da se proizvod može skenirati u roku od 5 sekundi. Sada razvijamo koncept, nešto pout pokretnog studija u kojem će npr. student moći jednostavno skenirati proizvode. Nakon što završi ova početna faza Trilleniuma, testna, planiramo obuhvatiti oko 100 000 proizvoda, pa je jako važno razviti jednostavan i brz postupak skeniranja proizvoda koji će svaki proizvođač prezentirati na svojim policama.
Koliko je ovaj način prodaje zanimljiv proizvođačima u Hrvatskoj i kako će biti reguliran njihov ulazak u Trillenium?
Cijene zakupa kreću se od 1200 do 4500 kn mjesečno i ovise o veličini dućana. Puno veći problem je da li je tvrtka koja želi biti u Trilleniumu na listi onih koje mi želimo, jer ne može svatko ući u Trillenium. U virtualnom shopping centru bit će samo one tvrtke koje mi pozovemo. Mi želimo imati elitne dućane, tj. one dućane koji zajedno čine barem 50% tržišta. Otprilike želimo 3 dućana iz jedne djelatnosti i to one koji su lideri u svom polju. Iako su nam se mnogi javljali, neke smo nažalost morali odbiti jer se držimo našeg koncepta u kojem mi pozivamo. Naime, unaprijed je određen broj dućana. Iznimka će biti sa dućanima odjeće i obuće koji će se s vremenom razvijati i koncept će se mijenjati na način da će od ta 82 dućana 6 biti određeno za odjeću i obuću ali će unutra njih biti zastupljeno nekoliko marki, po principu podjele polica, ali i zajedničke blagajne. Tako da će unutar jednog dućana s odjećom ili obućom moći biti i do 40-ak butika.
Kada će zaživjeti prodaja odjećom i obućom u Trilleniumu?
Ona nam postaje zanimljiva u drugoj fazi koju bi trebali uvesti kroz sljedeće 2 do 3 godine. Kod kupovine odjeće svaki će kupac moći unijeti svoje mjere, a najveći problem nam je zasada tehničke prirode. Problem kako se ponaša tekstil u stvarnosti i kako ga kopirati za 3D tehnologiju. Drugi su problem i računala, da li su kod prosječnog potrošača dovoljno jaka da podnesu zahtjevnost ovog problema. To bi trebali riješiti u sljedeće tri godine, a dotada ćete odjeću u Trilleniumu moći vidjeti na lutki.
Na koji je način regulirano plaćanje i dostava robe u Trilleniumu?
Moći će se plaćati karticom i pouzećem. Imamo dogovor s nekoliko distribucijskih tvrtki koje ćemo ponuditi zakupcima ili će oni uzeti neku svoju. Postojat će kurirske službe koje će dostavljati robu ili u roku jednog dana ili nekoliko dana. S Tisak Medijom dogovorili smo dostavljanje robe koju kupac preko Trillenuima naruči do njemu najbližeg kioska. Kada ono što je naručio i stigne, kupac dobiva sms poruku i podiže ju na tom mjestu. Neke će se dostave plaćati, što će naravno ovisiti o hitnosti pošiljke, udaljenosti ili ukupnoj vrijednosti paketa koji vam se dostavlja. No to će sve biti definirano kako koji zakupac, proizvođač želi. Zasada će pak samo postojati zagrebački Trillenium. No, skoro planiramo i centre u Osijeku, Splitu i Rijeci, pa će i dostava biti jednostavnija.
Koja će ograničenja za posjetitelje postojati u Trilleniumu?
Biti će ograničenja za maloljetnike koji neće moći ući u sex shopove ili u specijalizirane shopove s alkoholom, niti kupovati cigarete. Mi ćemo s vremenom kontrolirati podatke ljudi koji ulaze u Trillenium. Imat ćemo podatke registriranih korisnika, onih koji su preko Trilleniuma primili robu, kao što je OIB. Želimo biti sigurni da je to baš ta osoba za koju se izdaje, jer danas ime i prezime nisu više jedinstveni podatak. Ne želimo time kontrolirati kupce, već umanjiti mogućnost postojanja nekoliko računa. A i registrirani kupci imati će posebne pogodnosti.
Hoće li tvrtke unutar Trilleniuma imati uvid u podatke kupaca i kako će se moći zaštiti osobni podaci?
Zaštita podataka jako je važna. Unutar sustava nitko neće moći dobiti privatne podatke, svi će biti anonimni. No, zakupci, proizvođači moći će raditi istraživanja tržišta na svojim kupcima. Imat će podatke o starosnoj dobi, spolu, o tome što preferiraju, ali to je više zbog marketinških razloga. Mi svi volimo marketing, ali ne volimo da nas bombardiraju sa svim i svačim, nego samo sa onim što nas zanima. I zato ćemo u Trilleniumu reklamne poruke prilagoditi da potrošačima budu zanimljive i svatko će moći odlučiti želi li iste dobivati.
Kako će se financirati reklamiranje proizvoda koji se mogu naći unutar Trilleniuma?
Svi zakupci će dio svog prometa stavljati u reklamni fond, a proizvodi unutar Trilleniuma će se reklamirati na internetu, putem letaka i u dnevnim novinama. Uz 100 000 proizvoda koliko ih planiramo imati, mi možemo izdati katalog koji će biti svakome zanimljiv, od domaćice, djece, poslovnih ljudi. Ponuda će biti zanimljiva bilo kojoj starosnoj skupini jer to je ponuda čitave Hrvatske. Sve što se može naći u Hrvatskoj moći ćete naći i u Trilleniumu.
Šetnja virtualnim trgovački centrom biti će poput one iz stvarnog centra. Do koje mjere će posjetitelji moći kreirati svoj virtualni ‘ja’ i hoće li postojati i virtualni prodavači?
Postojati će dva tipa korisnika, gost i registrirani korisnik. Registrirani korisnik moći će uz odabir izgleda, dužine kose i ostalog za svog lika i mijenjati njegovu odjeću i to za bodove ostvarene kupnjom u određenom dućanu. Tako će vam kad kupite odjevni predmet, proizvođač, zakupac pokloniti i majicu za vašeg lika, avatara. Po vanjskom izgledu moći će se prepoznati veći potrošči, pa će tako onaj tko više troši u Trilleniumu hodati u Botticelli cipelama, a manji potrošač npr. u Starkama. Besplatan će svima biti prijevoz i to Segwayom koji će biti postavljeni u cijelom Trilleniumu i moći ćete se na njima voziti i razgledavati dućane. Postojat će prodavači u svakom dućan u radnom vremenu kako određeni zakupac za svoj dućan odredi. Moći ćete s njima razgovarati i pitati ih što god želite, tekstualno. U Trilleniumu nećete biti sami, uz prodavača, moći ćete vidjeti i ostale korisnike koji su tada u centru. S njima ćete u kafiću moći razgovarati u privatnom chatu. Sljedeće ćemo godine raditi na razvoju audio i video segmenta Trilleniuma, a dok on ne zaživi komunikacija će biti preko chata i maila.
Što nas očekuje u Trilleniumu u budućnosti ?
S vremenom ćemo razviti hologramsku projekciju proizvoda jer je hologram stvar budućnosti. Takva tehnologija već postoji samo što je danas preskupa, no s vremenom će postati dostupna svakome pa će tako biti integralni dio Trilleniuma u budućnosti. Prema našim očekivanjima Trillenium bi trebao doživjeti svoju potpunu fazu kroz 5 do 10 godina jer to je projekt budućnosti ne samo zbog svog koncepta već i zbog tehnologije koja je potrebna za njegov rad.
Kroz godine u Trilleniumu će ući i neke usluge, kao što je odlazak u banku i slično. Hrvatska će uvijek imati ekskluzivitet prva testirati sve što planiramo s Trilleniumom, dok će konačan test zasigurno biti probijanje na tržište SAD-a. 2011. godine planiramo ulazak na kanadsko tržište u Toronto, koji bi nam bio i priprema Trilleniuma za SAD, jer je kanadsko tržište dosta slično američkom.
Pokrenuli ste Trillenium, vratili ste se u HGspot kojeg ste osnovali a koji je svojevremeno ostvarivao prihode od čak milijardu kuna godišnje dok danas grca u dugovima i čije su police potpuno prazne. I jedan i drugi projekt planirate napustiti kad ih ‘postavite na noge’. Isplati li vam se takvo ulaganje?
Ako sa Trilleniumom uspijemo napraviti sve što planiramo, sigurno će se isplatit. Dosad je u njga uloženo milijun eura i jš neko vrijeme neće donositi zaradu. Naime, ovo je dugoročni projekt, nije nešto što se radi od danas do sutra, to je projekt za budućnost, a HGspot je izazov. Poznajem područje pa mi neće biti problem tvrtku vratiti na staru poziciju. Naravno to se ipak neće moći vratiti na poziciju na kojoj je nekad bila, jer krediti su ogromni, dug je velik, da nema zagrebačke banke koja stoji iza toga, tvrtka bi propala jer ekonomski nije moguće održavati tako veliki dug. Sada trenutačno istražujemo kuda je novac nestao, jedino što znamo je da je bilo puno zaposlenih, više nego što tvrtka može održavati. Na zaposlene je godišnje otpadalo 12 milijuna kuna što je stvarno puno. Promet je pao, bilo je grešaka u širenju, jer se širio na mjesta koja su nam bila preskupa. Puno je tu bilo problema, što sve vidjet ćemo.
Nakon što Trillenium zaživi, nakon što se HGspot oporavi, Hrvoje Prpić prepušta ih u ruke Tomice Radoševića i Gorana Češnovara. Obojica su potekla iz HGspota, Radošević je direktor Trilleniuma, a Češnovar predsjednik Uprave HGspota. Prpić dodaje kako će samo nadgledati rad tih projekata. On pak planira jedan sasvim novi projekt koji će se razvijati paralelno s Trilleniumom. Ako je pak vjerovati njegovim dosadašnjim poslovnim uspjesima, Trillenium očekuje svijetla budućnost.
Razgovarala: Antonija Vrčić
