Opravak koji je započeo u 2015. godini nastavio se i u prvoj polovici godine predvođen dominantno domaćom potražnjom.
Pritom osobna potrošnja podršku pronalazi u nastavku pada cijena, stabilizaciji tržišta rada i solidnim pokazateljima u turizmu.
Ohrabruju i pozitivni pomaci u povlačenju sredstava iz EU fondova te konačno početak pozitivne stope rasta u građevinarstvu. S druge strane, pozitivan učinak izvoza roba i usluga umanjen je rastom uvoza upozoravajući na nužnost jačanja konkurentnosti s ciljem smanjenja razmjerno visoke ovisnosti o uvozu.
Kretanja u gospodarstvima najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, visokofrekventni pokazatelji s početka drugog tromjesečja u Hrvatskoj kao i očekivanja za treće tromjesečje sugeriraju da bi rast u cijeloj 2016. godini mogao biti i viši od trenutačno predviđenih 1,5 posto.
Za razliku od pretkriznog razdoblja, rast se odvija uz nastavak procesa razduživanja i veću usmjerenost na inozemna tržišta. Niska razina potražnje za kreditima uz istodobni rast depozita umanjuje potrebu za inozemnim izvorima financiranja banaka. Na toj osnovi smanjuje se i bruto inozemni dug, što uz višak na tekućem računu platne bilance (i četvrtu godinu zaredom) umanjuje vanjsku ranjivost Hrvatske.
Pozitivni trendovi uvelike su bili zasjenjeni političkim razmiricama koje su za posljedicu imale raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora za rujan. Unatoč kratkoročno pozitivnom utjecaju na obuzdavanje državne potrošnje, ostaje činjenica da nestabilno političko okruženje stvara negativnu percepciju kod ulagača i rejting agencija.
Štoviše, takva situacija odgađa stvaranje nužnih preduvjeta za održiv i viši rast, a vrijeme u dugotrajnoj recesiji ionako nije iskorišteno za bitnije strukturne promjene. Odgađanje svibanjskog izdanja međunarodne obveznice denominirane u eurima zbog nastale političke nestabilnosti prvi je znak koliko financijska tržišta mogu biti osjetljiva.
Za sada Hrvatskoj ide u prilog nastavak primjene nekonvencionalnih mjera monetarne politike od strane Europske središnje banke, a njihovo produljenje izglednije je i zbog odluke Velike Britanije o napuštanju Europske unije. Štoviše, utjecaj referenduma bit će vidljiv i u vjerojatnoj srpanjskoj odluci FOMC-a da odgodi podizanje referentne kamatne stope. Okruženje visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa pogoduje zadržavaju atraktivnosti hrvatskog duga. Ipak komparativa usporedba premije rizika jasno upućuje na veće troškove Hrvatske i izgubljene prilike koje će plaćati buduće generacije.
U međuvremenu monetarna politika Hrvatske narodne banke zadržava svoj ekspanzivni karakter održavanjem visoke likvidnosti, čemu pogoduje i razdoblje izostanka inflacije. Visoka likvidnost domaćeg tržišta osobito pogoduje državi, koja je drugim ovogodišnjim kunskim izdanjem ukupno do sada samo na primarnom tržištu prikupila 10 milijardi kuna. Naposljetku, stabilnost tečaja ostaje neupitan prioritet središnje banke s obzirom na još uvijek visok stupanj euroizacije, to jest valutnog rizika kojem su izloženi svi sektori gospodarstva. (RBAanalize)
