Prema najnovijim podacima DZS-a, godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena zabilježila je u svibnju nastavak pozitivnih stopa rasta. Uz mjesečni rast od 0,1% prosječna godišnja stopa inflacije zadržala se na travanjskih 2,1%, objavili su analitičari Raiffeisen banke.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do svibnja u odnosu na isto razdoblje 2020. potrošačke cijene su u prosjeku bile više 1,1%.
Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje na mjesečnoj razini, najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena na mjesečnoj razini imale su cijene Prijevoza (za 0,09%), a najveći doprinos padu indeksa imale su cijene Odjeće i obuće (za -0,02%).
Na godišnjoj razini, najveći generator rasta bile su cijene Prijevoza koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od 13,3%, a u svibnju su zabilježile godišnji rast od 11,4%. Pri tome, unutar kategorije Prijevoza najveći rast bilježe Goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (+26,2%) što je i očekivano obzirom na oporavak i rast cijena nafte na inozemnim tržištima. Slijede Alkoholna pića i duhan (+5,9% godišnje) te Rekreacija i kultura (1,9%) i Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,6%). S druge strane, ublažavanju rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini pridonio je ponajprije negativan doprinos u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića (-0,7%) te Odjeća i obuća (-1,6%).
Cijene dobara i usluga bez energije u svibnju su u odnosu na svibanj 2020. bile više za 0,6%, dok je kod prosječnih cijena bez energije i hrane zabilježen rast od 1,2%. Potrošačke cijene dobara u strukturi sudjeluju s ukupno 74,8%, a na godišnjoj razini tijekom travnja zabilježile su rast od 2,2%, dok su s druge strane cijene usluga zabilježile godišnji rast od 1,7%.
Pogledamo li indekse potrošačkih cijena koji su u svibnju označeni kao “nisko pouzdani” (broj imputiranih cijena veći od 50%) zbog COVID-19, udio imputiranih cijena predstavlja 0,8% strukture indeksa potrošačkih cijena te 0,7% imputiranih cijena u ukupnom broju cijena. Pri tome, udio pondera od 81,2% u imputiranom indeksu najizraženiji je kod kategorije Paket-aranžmani.
“Ovakva kretanja u skladu su s našim očekivanjima, a izraženiji inflatorni pritisci privremenog su karaktera. Uz učinak baznog razdoblja, gdje je upravo najznačajniji pad cijena u 2020. zabilježen tijekom ljetnjih mjeseci, rezultat je to većih cijena energije te rastuću domaću i inozemnu potražnju (turizam), ali i činjenicu da poremećaji na strani ponude na globalnim robnim tržištima na uspijevaju odgovoriti na nagli oporavak potražnje pa se dio globalnih kretanja prelijeva i na hrvatsko tržište. Potrošačka inflacija treba bi dosegnuti svoj vrhunac tijekom ljetnih mjeseci nakon čega bi godišnje stope rasta trebale blago usporiti te će inflacija i dalje ostati umjerena. Prosječni rast potrošačkih cijena prema našim očekivanjima i u nastavku godine ostat će na razinama oko i iznad 2% što predmnijeva prosječnu stopu inflacije od 1,8% za 2021. Jačanje inflatornih pritisaka prisutno je diljem EU-a, a procjena prosječne inflacije za euro područje od 1,6% u ovoj godini odražava slične trendove te potvrđuje usklađenost ciklusa Hrvatske s EU”, zaključuju analitičari RBA.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
