Današnji svijet kao globalno međunarodno tržište gdje vlada zakon ponude i potražnje, s alociranom proizvodnjom dijelova potrebnih za izradu proizvoda, direktno je ovisan o pomorskom prijevozu te sigurnom i redovitom lancu opskrbe. Međutim, globalni transportni lanac osjetljiv je i na najmanje promjene. Svijet će se morati naviknuti da će u narednim godinama biti nestašica dok se ne uvedu i implementiraju nova rješenja u lance opskrbe kao i da će dolaziti do porasta cijena.

Lanac opskrbe u proteklih je nekoliko godina došao u fokus gospodarskih tokova. Prvo brexit pa potom i pandemija covida-19 stavili su opskrbne lance pod povećalo pa se tako dogodilo da i zaglavljeni brod u Sueskom kanalu danima nije silazio s udarnih vijesti na svjetskoj medijskoj sceni. Upravo su ovi poremećaji otkrili u kojoj je mjeri lanac globalne opskrbe osjetljiv i fragilan, a efekt koji to posljedično ima na sve druge djelatnosti najjasnije je ukazao na stratešku važnost prilagodbe i transformacije globalnog opskrbnog lanca.

Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za logistiku predviđa kako će u novom normalnom svijetu lanci opskrbe proći nevjerojatnu transformaciju kako bi postali otporniji. Profesor supply chain strategije Richard Wilding s britanskog Sveučilišta Cranfield predviđa nevjerojatan scenarij za industriju koja je tijekom pandemije održavala svijet na životu i spajala ljude više nego ikad prije. Analizom ključnih utjecaja COVID-19 na lanac opskrbe nudi nekoliko zaključaka vezanih za strategiju i aktivnosti postavljanja lanaca opskrbe budućnosti. Na temelju analize situacija s kojima se ova važna industrija susreće tijekom pandemije, rad opisuje najvjerojatniji scenarij prelaska logističke industrije na potpuno nove norme. “Kako se diljem svijeta ublažavaju ograničenja a ekonomija doživljava oporavak, polako dolazi vrijeme za prve osvrte na otpornost globalnih lanaca opskrbe. Važno je da kao eksperti logistike analiziramo izazove i iskustva svih industrija tijekom krize i vizualiziramo otpornost supply chaina u vremenima koja dolaze”, kaže Katja Busch iz DHL-a koji je zajedno s Wildingom proveo ovo istraživanje i objavio ga u white paperu.

Potpuna zatvaranja mnogih dijelova svijeta i stroga, restriktivna regulacija rezultirali su negativnim utjecajem na tvornice i distribucijske centre. To će u budućnosti za posljedicu imati preraspodjelu lokacija kad su u pitanju proizvodnja, skladištenje, multisourcing, te povratak proizvodnje u matične zemlje ili u neposrednu blizinu. Novo normalno bit će obilježeno prioritetom da se poslovanje učini što otpornijim.

“Snimke u medijima bile su uistinu apokaliptične; i prije no što je uveden lockdown, police supermarketa brojnih zemalja zjapile su prazne. Tjestenina, toaletni papir, riža, analgetici, konzervirana rajčica, brašno – sve je prodano u hipu”, kazao je Wilding. “Tvornice i distribucija tendiraju ka zakašnjeloj reakciji kad su u pitanju ekstremne fluktuacije na polju potražnje. Okidač za maničnu kupovinu više nije bio lockdown, već su ljudi kupovali jer su vidjeli druge kako kupuju. Kao i u svakoj drugoj krizi, prednosti, ali i nedostaci postaju još vidljiviji. Tada je najvažnije učiti iz nesvakidašnjih situacija i poboljšati poslovanje. Ako funkcionirate na isti način kao što ste funkcionirali prije pandemije, to je znak da nešto radite pogrešno”, poručuje.

I na kraju, zaključuje se u istraživanju, konfiguriranje radnih mjesta u postcovid svijetu morat će se uskladiti sa smjernicama za socijalno distanciranje i sanitarne uvjete, što će imati velik utjecaj na logističko poslovanje, posebice u skladištima i uredima. Osim fokusa na povećanje otpornosti kao na glavni zadatak logističke industrije, tvrtke će trebati intenzivno raditi i na smanjenju disrupcije procesa uzrokovanih radom na daljinu. Kako bi podržali velik broj radnika u radu od kuće, informacijski će sustavi trebati biti još robusniji i imati sposobnost podržavanja raštrkane radne snage koja mora imati pristup podatkovnim sustavima. Dobra strana ove priče je što će takvo “novo normalno” sa sobom povući i intenzivniju digitalizaciju te automatizaciju poslovanja.

HRVATSKA KARIKA
Predrag Tutić, direktor CW CBS International Hrvatska, tvrtke specijalizirane za komercijalne nekretnine, navodi kako je logistika izašla kao pobjednik nakon izbijanja pandemije koja je ukazala na rizike i sve poremećaje koji se mogu dogoditi u globalnom lancu opskrbe učinivši logistički sektor otpornijim na vanjske utjecaje. On pritom naglašava kako je procvat online prodaje dodatno istaknuo važnost i nezamjenjivost logistike za neometano funkcioniranje lanaca opskrbe.

Kada je riječ o skladišnim kapacitetima u Hrvatskoj, Tutić ističe da u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji raspolažemo s ukupno oko 1,1 milijuna kvadrata logističkih prostora. “Međutim, oko 60% prostora u vlasništvu je tvrtki koje u njima obavljaju svoje djelatnosti logistike, proizvodnje i slično, što ostavlja mali udio kapaciteta na tržištu koji su dostupni za zakup. Slijedom toga, stopa slobodnih prvoklasnih skladišnih prostora u logističkim centrima vrlo je niska i iznosi oko 2%, što ne čudi s obzirom na to da u proteklih deset godina nismo imali značajniji interes domaćih investitora niti ulaganja u logistički sektor”, naglašava Tutić.

Prema podacima CW CBS-a, u ovom trenutku u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji gradi se ukupno 180.000 četvornih metara novih skladišnih kapaciteta od kojih će samo 15% biti slobodni za tržište, dok su ostali kapaciteti već popunjeni i grade se za već poznate korisnike. Najveća koncentracija novih projekata je u poslovnom parku Meridian 16 pored Velike Gorice, gdje se u ovom trenutku gradi 110.000 četvornih metara novih prvoklasnih prostora. Pojedinačno gledano, radi se o projektima logističkog centra koji razvija Log Expert One ukupne površine 68.000 kvadrata, Eurospin na 29.000 kvadrata te cargo-partner na 12.000 kvadrata. “Uz to, vidimo vrlo veliki interes investitora za ulaganjem u nove projekte na području Samobora i Svete Nedelje te prema Jastrebarskom gdje su najavljeni novi projekti koji su u fazi završavanja prostorne dokumentacije te početkom sljedeće godine očekujemo i njihovu gradnju”, ističe Tutić. Pored izgradnje novih projekata on ističe dvije vrlo značajne investicijske transakcije u logističkom sektoru i to sa sudjelovanjem mirovinskih fondova poput transakcije od 161 milijun kuna u kojoj je M7 Primo preuzeo logistički centar Alca u Svetoj Heleni te nedavnu transakciju od 325 milijuna kuna u kojoj su zajednički sudjelovali PBZ/CO i Erste Plavi te Croatia osiguranje u preuzimanju Poslovnog parka Zagreb smještenog u Svetoj Nedelji.

U najavi je gradnja dodatnih 150.000 četvornih metara logističkog prostora u Zagrebačkoj županiji za koje u tvrtki CW CBS očekuju da će “sigurno vrlo pozitivno utjecati na tržište i još više ohrabriti i domaće investitore da razmišljaju u ulaganju u logistički sektor koji je oduvijek bio veliki potencijal za Hrvatsku s obzirom na naš geografski položaj”. “S obzirom na to da je put od potencijala do realizacije projekta vrlo izazovan, potrebno je uložiti dodatne napore u privlačenju novih investicija u ovaj sektor u konkurenciji zemalja u okruženju. Također, pomoć investitorima kod razvoja i izgradnje lokalne infrastrukture, ubrzavanje procesa s razvojem prostorno planske dokumentacije te dodatnih pogodnosti u smislu prihvatljivih komunalnih davanja koje jedinice lokalne samouprave mogu ponuditi investitorima efikasni su mehanizmi u privlačenju novih investicija na koje bismo trebali biti fokusirani u narednom periodu te koji bi Hrvatsku dodatno pozicionirali u regiji kao odličan potencijal za ulaganje u ovaj izuzetno važan sektor”, poručuje Predrag Tutić.

POREMEĆAJI U PRIJEVOZU
Da su pandemija i klimatske promjene pokazale svijetu koliko je velika osjetljivost modernih lanaca opskrbe slaže se i Saša Subotić, viši stručni savjetnik u Sektoru za graditeljstvo i promet Hrvatske gospodarske komore (HGK). “Današnji svijet kao globalno međunarodno tržište gdje vlada zakon ponude i potražnje, s alociranom proizvodnjom dijelova potrebnih za izradu proizvoda, direktno je ovisan o pomorskom prijevozu i kontejnerima te sigurnom i redovitom lancu opskrbe, bez obzira je li to televizor, automobil, klima uređaj, čipovi, tekstil ili obuća pa sve do osnovnih materijala kao što su rude, drvo pa onda i do energenata te građevnog materijala i prehrambenih proizvoda. Potrošači su se još više tijekom pandemije navikli na online naručivanje i brzu dostavu od vrata do vrata, a da pritom nisu ni svjesni što je sve potrebno da bi se to dogodilo”, kaže Subotić.

On navodi kako je iz primjera jednostavnog transportnog lanca jasno koliko je taj lanac osjetljiv i na najmanje promjene. Naime, transport roba i sirovina najvažnija je karika međunarodne trgovine koja počinje prijevozom kontejnera s raznovrsnom robom brodom iz neke od azijskih zemalja gdje se nalazi najveća koncentracija proizvodnih pogona alociranih iz zemalja članica EU-a i SAD-a. Ovaj kontejner potom se iskrcava u kontejnerskom terminalu luke te se skladišti ili prekrcava dalje na vlak ili kamion koji ga dovoze do kopnenog logističkog centra, gdje se ta roba istovaruje i onda dalje upućuje na svoje odredište najčešće cestovnim putem do krajnjeg kupca. Subotić objašnjava kako je ovo najkraći opis transportnog lanca jer ovisno o robi tu se može nalaziti čitav niz drugih operacija kao što su vaganje, pakiranje i prepakiranje, skupljanje pošiljki za određenu destinaciju, itd.

On dalje obrazlaže kako je zbog pandemije došlo do zatvaranja i stavljanja čitavih luka kao i brodova u karantenu. Time se zaustavlja pomorski promet, što dovodi do poremećaja u lancu opskrbe jer proizvodi i materijali potrebni za proizvodnju drugih proizvoda ne dolaze na vrijeme. Dolazi do smanjenja pa i zaustavljanja proizvodnih pogona u EU i SAD-u. Primjer su proizvodnja čipova, koji su sastavni dio skoro svakog tehničkog proizvoda (automobila, mobitela, bijele tehnike, itd.). Drugi je problem što dolazi do dužeg putovanja brodovima pa posljedično i porasta cijena vozarina. Tako je npr. prijevoz rasutog tereta povećan 10 puta (s 2.000 USD na 22.000 USD), a prijevoz jednog kontejnera s 800-1.200 USD popeo se na 4.000 do 5.000 USD. Ove cijene i dalje rastu jer je došlo i do poremećaja uvoza/izvoza, više brodova ide iz Kine nego što u nju dolazi, veliki broj kontejnerskih brodova i kontejnera nalazi se u europskim i lukama SAD-a, što je dovelo do nestašice kontejnera u samoj Kini.

“Ubacimo li i klimatske promjene u ovu priču, svima postaje jasno da se globalni lanci opskrbe moraju jako brzo prilagoditi novonastalim uvjetima. Osim novih prijevoznih sredstava na alternativna goriva i izvore energije, vrlo je važno naglasiti i da infrastrukturu treba učiniti otpornijom, skladišta proizvodnih tvornica osnovnih i rezervnih dijelova za proizvodnju se povećavaju, utvrđuju se novi načini prijevoza (put svile – kopneni prijevoz), sama proizvodnja pojedinih komponenti i dijelova vraća se na europski i američki kontinent.

U Hrvatskoj je sve za sada prošlo jako dobro jer teretni prijevoz nije stao, a pojedini su dijelovi bilježili rast (naftovod, cestovni i željeznički). Kod proizvodne industrije zabilježeno je neznatno usporavanje, kod građana koji su naručivali pošiljke iz drugih zemalja one su kasnile od dva do 14 dana”, ističe Subotić. Prema njegovim riječima, s obzirom na pandemiju te prognozirani višestruki rast međunarodne trgovine u dekadama koje dolaze, a i budući da su se navike ljudi promijenile te se sve više kupuje online, glavni će problem biti vozači dostavnih vozila, tj. dostavljači. “Smatram da ovo neće riješiti samovozeća vozila, automatizacija i robotizacija kako se najavljuje već godinama. Ova rješenja zahtijevaju dobro razvijenu 5G komunikacijsku mrežu s velikim podatkovnim centrima za skladištenje i razmjenu informacija te masivnu prilagodbu kompletne prometne infrastrukture, za što treba vremena i jako visokih ulaganja. Optimistično je očekivati da bi to moglo zaživjeti poslije 2030. Svijet će se morati naviknuti da će u narednim godinama biti nestašica dok se ne uvedu i implementiraju nova rješenja u lance opskrbe (veće zalihe na skladištima, nove transportne rute te iznalaženje problema s praznim kontejnerima i sl.) kao i da će dolaziti do porasta cijena. Zbog svega toga će i tvrtke morati posvetiti veću pozornost na zadržavanje stručnih ljudi”, zaključuje Saša Subotić.

NOVI RAZVOJNI PROJEKTI
Kako na sve ove trendove reagiraju sami logističari doznali smo iz prve ruke od Petre Legin, voditeljice prodaje tvrtke Intereuropa. Osvrćući se na proteklo vrijeme prepuno različitih izazova, ona naglašava da zahtjevna razdoblja potencijalno otvaraju i nove prilike za rast i razvoj: “Konstantnim održavanjem visoke kvalitete usluge i prodajno orijentiranim ciljevima dosegli smo stabilan i prepoznat standard na tržištu. U novonastalim izazovnim situacijama uložili smo dodatne napore te usmjerili i prilagodili kompletne resurse novim potrebama tržišta. Intereuropa u Hrvatskoj ima visoki stupanj razvoja logističke infrastrukture, odnosno jedni smo od rijetkih logističara koji ima tako razgranatu mrežu logističkih centara/skladišta, kako u Hrvatskoj, tako i u regiji. Na taj način svojim klijentima i partnerima možemo ponuditi visokokvalitetnu uslugu, kompletna i brza rješenja, te povoljne uvjete poslovanja. Naša paleta logističkih usluga osim servisa cestovnih, pomorskih i zračnih prijevoza sadržava i kompletne skladišne i carinske usluge, čime možemo udovoljiti i najzahtjevnijim klijentima, odnosno ponuditi kompletna rješenja na najvišem nivou zahtjeva.”

Legin nadalje ističe kako se potrebe tržišta za kvalitetnim logističkim rješenjima konstantno povećavaju pa samim time i dinamika posla u ovom segmentu poslovanja raste iz godine u godinu. “Iz tog se razloga i mi logističari moramo orijentirati na postepeno povećanje vlastitih kapaciteta, ulaganja u nove projekte razvoja (terminali/distributivni centri/skladišta) kako bi zadovoljili sve veće potrebe tržišta”, naglašava Petra Legin.

PREHRAMBENI ASPEKT
I kompanije iz FMCG sektora itekako ulažu u razvoj svoje logističke infrastrukture kako bi ojačale sve karike lanca opskrbe. Velikim investicijama u razvoj lanca opskrbe može se pohvaliti PIK Vrbovec koji uz opskrbu vlastitih proizvoda pruža i uslugu logistike za cijeli asortiman prehrambenih proizvoda u hladnom režimu za kompanije unutar Fortenova grupe.

“Do pojave epidemije upravljanje opskrbom bilo je, u najvećoj mjeri, usmjereno ka optimizaciji, odnosno smanjenju troškova, no s COVID-19 krizom, sve više do izražaja dolazi fleksibilnost, dobavljivost robe, pravovremena isporuka i kvaliteta usluge. Proizvodnja i lanac opskrbe mesom kao strateškom sirovinom u PIK-u Vrbovec u potpunosti funkcionira i od početka epidemije nije dovedeno u pitanje. S obzirom na to da kompanija zadovoljava čak 40% potreba tržišta za crvenim mesom i mesnim prerađevinama u Hrvatskoj, u potpunosti je jasno koliko je važno bilo osigurati nesmetanu, a što je još važnije, sigurnu proizvodnju i distribuciju. To nam je, velikim dijelom, omogućila suradnja s domaćim kooperantima od kojih PIK od ukupne količine domaće stoke otkupi više od 50% svinja i više od 40% goveda koje plasira na domaća i na izvozna tržišta”, navode iz tvrtke.

Mišljenja su da se logistička infrastruktura u Hrvatskoj razvija, međutim ne onom dinamikom i brzinom koja bi zadovoljila potrebe. “Sezonski karakter prehrambenog sektora u Hrvatskoj otkriva raskorak između izvansezonskih potreba i kapaciteta te potreba u sezoni pa se, tim uzrokom, na investicije koje bi odgovorile potrebama gospodarski subjekti teže odlučuju. Uz to, valja naglasiti nedostatak modernog i tehnički kvalitetnog skladišnog prostora u Hrvatskoj koji bi na kvalitetan način odgovorio potrebama današnjeg vremena. Deficit skladišnog prostora evidentan je i u segmentu logističko-distributivnih centara, kao i, vrlo često, potpuni nedostatak sekundarnih skladišnih kapaciteta u objektima maloprodaje (trgovine) i HoReCa kanala, osobito na jadranskoj obali gdje se mahom nalaze objekti sezonskog karaktera”, upozoravaju iz ove tvrtke.

Sa svoje strane, PIK Vrbovec je i u ovoj pandemijskoj godini investirao u nove prostore i modernizaciju čak četiri regionalna skladišta kako bi unaprijedio hladni lanac, dostatne kapacitete i kvalitetu po IFS standardima. “U tijeku je i nabava 28 novih teretnih vozila. Također, u ovoj i idućoj godini planirana je zamjena i implementacija WMS sustava čime će se standardizirati sustav upravljanja na svim skladištima što će, u konačnici, rezultirati većom efikasnošću i mogućnošću rada zaposlenika u istom informatičkom okruženju na svim skladištima. U tijeku su i aktivnosti za implementaciju novog ERP-a, čime bi se uveo jedinstveni ERP standard u cijeloj Fortenova grupi”, navode iz PIK-a Vrbovec.

TRGOVAČKI LANAC OPSKRBE
U sklopu Fortenova grupe posluje i trgovački lanac Konzum pa smo u obradi teme željeli dobiti i perspektivu trgovca kako bismo dali cjelovit uvid u ovo poslovno područje. Iz Konzuma navode kako je većina modernih maloprodajnih lanaca ili već izgradila ili upravo rade na izgradnji vlastite logističke infrastrukture za centralno distribuiranje proizvoda prema svojim prodajnim mjestima. “Distributeri su također osuvremenili svoja skladišta, a neki su izgradili i nova. Proizvođači smanjuju i prepuštaju distribuciju specijaliziranim kompanijama ili rade direktno s maloprodajnim lancima. Skladištima se upravlja uz pomoć specijaliziranih programskih rješenja (WMS) koja brinu o rokovima, lokacijama, radnim nalozima i drugim operacijama, a transport optimiraju razna (TMS) rješenja koja skraćuju puteve, povećavaju popunjenost i vremensku iskorištenost vozila. Ovaj stupanj razvoja moderna su tržišta dosegla prije dvadesetak godina, a danas je to standard u Hrvatskoj.

Iz perspektive prehrambenog sektora danas nam nedostaju kapaciteti kojima bi popratili najnovije trendove potrošnje. Prvenstveno se to odnosi na rast duboko smrznutih proizvoda, gotovih jela i smrznutog pekarskog programa koji se dovršava na prodajnom mjestu”, naglašavaju iz ovog trgovačkog lanca.

Uz to, logistička infrastruktura koja podržava lance opskrbe prehrambenih trgovina zadnjih je godina dobila dodatno na važnosti i počela se mijenjati, čemu je doprinijelo nekoliko čimbenika. Prije svega, nedostatak radne snage i rast plaća sve aktere u lancu prisiljava na dodatne napore u traženju inovacija i strukturnih promjena u cilju povećanja efikasnosti rada. “Koronakriza je poremetila duge lance opskrbe, od sirovina do gotovih proizvoda pa tako svjedočimo rastu cijena i nedostatku roba zadnjih mjeseci. Osim kontrole troškova, kvalitetnog upravljanja zalihama, djelatnicima i ostalim resursima, bitno je prepoznati promjene i izazove koji nam se događaju te osigurati proizvode na vrijeme i količine koja su nam potrebne. Svakako treba pažnju usmjeriti i na promjene poslovnih procesa, pojednostavljenja rada, ali i asortimana, ulaganja u tehnološke inovacije, automatizaciju dijela skladišnih poslovanja, korištenje podataka te umjetne inteligencije u rješenjima u transportu, ali i u programima za predviđanje potražnje. Ključno je i ulaganje u znanje i kadrove. Lanac opskrbe koji odgovori na ove izazove može uvelike pridonijeti profitabilnosti, ali i održivosti poslovanja”, uvjereni su u Konzumu.

Ovom izvrsnom konstatacijom zaključili bismo ovogodišnji pregled trendova u lancu opskrbe. U pripremi ovih analiza uvijek se trudimo u najvećoj mogućoj mjeri dati riječ struci odnosno ljudima koji na svakodnevnoj razini prate sve aspekte nekog poslovnog područja, a na primjeru upravljanja lancem opskrbe brinu za sve pojedine karike pa čak i one najslabije. Teško je iz današnje perspektive govoriti tko je u svemu tome najslabija karika. Lanac je uistinu snažno nategnut te se nadamo kako neće doći do pucanja jer u tom slučaju posljedice ćemo osjetiti svi. Nadamo se ipak kako će fleksibilnost i prilagodljivost odnijeti prevagu na globalnoj razini.