Predstavnici veletržnica i tržnica zapadnog Balkana jučer su u Beogradu potpisali deklaraciju o umrežavanju. Na ovakav korak su se odlučili jer kao pojedinci za Europsku uniju ne postoje i jer tek udruženi u regionalne asocijacije mogu konkurirati za pretpristupne fondove EU, piše beogradska Politika.
Zbog gotovo identičnog tržišta i poslovnog ambijenta, sličnih zakona i jednake vanjskotrgovinske razmjene, veletržnice i tržnice u udruživanju vide interes za standardizaciju poslovanja i provođenje regulatorne reforme propisa usklađene s europskom praksom.
Samo u posljednjih pet godina uvoz je utrostručen zbog dolaska stranih trgovačkih lanaca. Pošto svaka tržnica ima neke svoje specifičnosti, “ovo područje ne može se u potpunosti standardizirati”, kazao je Dragan Pušara, direktor beogradskih tržnica.
Poslovanje tržnica i veletržnica Srbija pokušava urediti kroz zakone o trgovini i komunalnim djelatnostima. Hrvatska je to pokušala kroz zakon o tržnicama, ali je naišla na žestoki otpor supermarketa, koji su lobirali protiv ovog zakona.
Zemlje bivše Jugoslavije trebaju uspostaviti jedinstven zakon o tržnicama koji bi zaštitio individualne proizvođače i pospješivao ruralni razvoj, smatra Božo Granić, predsjednik Udruga hrvatskih tržnica.
Dodaje da zakone treba na neki način nametnuti hipermarketima da domaći proizvodi u njihovim trgovinama budu zastupljeni bar 70 posto.
Da je u borbi sa hipermarketima, koji uglavnom uvoze, neophodno zaštititi domaću proizvodnju, potvrđuje i Santo Katalin, direktorica veletržnice u Szegedinu. Ona navodi da je ulaskom Mađarske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta za inozemne trgovačke lance domaća proizvodnja otišla u drugi plan. (Politika)
