Štete u maloprodaji mogu se godišnje popeti do vrtoglavih iznosa, a kao najbolju prevenciju stručnjaci savjetuju kombinaciju tehničke i fizičke zaštite.
Trgovine mješovitom robom, ali ne samo one, često su na meti kradljivaca. Pa iako su trgovci uglavnom suzdržani u iznošenju podataka o točnim razmjerima šteta, odnosno udjelima gubitaka zbog krađa u ukupnom prometu, procjene američkog udruženja trgovaca NRF govore kako se prosječan gubitak kreće oko 2,13 posto prihoda. Domaći stručnjaci smatraju kako je na našem tržištu u posljednjih godinu ili dvije došlo do daljnjeg porasta zastupljenosti kriminalnih radnji u sektoru trgovine na malo.
Prvi i najočitiji problem kad su u pitanju krađe jest neminovni financijski gubitak. Ali uz njega stručnjaci upozoravaju da česte krađe negativno utječu na ugled trgovine i pojedinog trgovca jer se kupci u tim prostorima osjećaju manje sigurnima i nelagodno im je. Neki od osnovnih savjeta za sprječavanje krađa stoga su održavanje reda i preglednosti trgovine jer je u takvim okolnostima prodavačima jednostavnije pratiti svakog kupca i procijeniti njegove namjere.
Stručnjaci smatraju kako je na našem tržištu zadnjih godina došlo do daljnjeg porasta zastupljenosti kriminalnih radnji u maloprodaji
Korisno je uz to naučiti i neke od najuobičajenijih taktika kradljivaca. Prije svega, zaposlenici u trgovini trebali bi biti svjesni da lopovi često nose preveliku odjeću kako bi sakrili ukradene predmete, jedan od njih nastoji omesti djelatnike stvarajući drugome tako priliku za krađu, a neki se služe i mnogobrojnim višekratnim vrećicama za jednostavniji bijeg. Prva linija obrane od krađe svakako su pouzdani zaposlenici u trgovini i stoga je ulaganje u njihovu obuku ključno u prevenciji ovako izazvanih gubitaka. Nije stoga naodmet ponoviti neke osnovne pojmove koje je sažeo Željko Cvrtila, savjetnik za poslovnu i privatnu sigurnost.
KAZNENE KVALIFIKACIJE
Najprije treba razlikovati sitno djelo krađe uz koji se veže i pojam produljeno kazneno djelo te tešku krađu koju karakteriziraju posebno teške okolnosti. “Sitno djelo krađe podrazumijeva otuđenje stvari u vrijednosti do 130 eura odnosno nekada do 1.000 kuna i događa se relativno često jer policija ova kaznena djela ne proganja po službenoj dužnosti već je svaki trgovac dužan podići privatnu tužbu”, podsjeća Cvrtila dodajući kako zbog relativno niske štete policija često takve krađe niti ne evidentira. Dodatni je problem što trgovci nerado poduzimaju progon, a lopovi su toga itekako svjesni, na to ciljaju i tu okolnost koriste odnosno kradu predmete male vrijednosti kako ne bi bilo uvjeta za daljnje policijsko postupanje. Ipak, Cvrtila savjetuje da u ovakvim slučajevima itekako ima smisla pozvati policiju i pokrenuti postupak u privatnoj tužbi jer ako se utvrdi da je isti počinitelj izveo više kaznenih radnji na nekom manjem prostoru u određenom razdoblju, te kad se zbroje te sitne krađe koje ne prelaze vrijednost 130 eura, policija odnosno državno odvjetništvo ipak imaju uvjete za pokretanje progona po službenoj dužnosti.
“Nažalost, problem je što policija ne vodi uvijek evidenciju ovakvih sitnih krađa pa je teže spojiti ih u jedno produljeno kazneno djelo”, napominje Cvrtila podsjećajući da trgovački lanci i uz minimalne krađe mogu dnevno pretrpjeti i do 1.000 eura štete, a godišnje se ona može popeti i do pola milijuna eura.
KRAĐA UOBIČAJENA POJAVA
Dolazimo do teške krađe koja podrazumijeva savladavanje prepreke obijanjem, provaljivanjem ili nekim drugim nasilnim načinom te ulazak u vitrinu, sobu ili blagajnu kako bi se došlo do željene stvari. Ako lopov kao metu uzme stvar koja se nalazi neposredno uz osobu govorimo o provalnoj krađi na osobito drzak i opasan način. Obje navedene kvalifikacije znače da je riječ o teškoj krađi i ako je takav događaj u pitanju uvijek se pokreće postupak po službenoj dužnosti. Kazna je pak ovisna o stupnju krivnje svakog pojedinog počinitelja.
Naš stručnjak za sigurnost navodi kako je lopove moguće prepoznati po nizu specifičnih ponašanja odnosno po govoru tijela. “Oni su nervozni, gledaju ispod očiju, besciljno šetaju, traže kamere i gdje će ostaviti stvari, odvraćaju pažnju trgovcima te prevrću proizvode u potrazi za barkodovima”, otkriva Cvrtila dodajući da od pomagala često koriste razne neutralizacije zaštite.
Domaći trgovački lanci i uz minimalne krađe mogu pretrpjeti štetu koja se godišnje može popeti i do pola milijuna eura
Krađu kao uobičajenu pojavu u sektoru maloprodaje potvrđuje i Robert Pažitka, predsjednik Uprave tvrtke Pro alarm, koja se već godinama bavi raznim tehnologijama zaštite. “Provale i krađe događaju se u skladištima, trgovinama, ali i pri transportu. Međutim, jedan od najvećih izazova u FMCG sektoru postaju lanci opskrbe zbog svakodnevnih kaotičnih događanja u svijetu”, pojašnjava Pažitka savjetujući kako je zaštitu poslovanja u sektoru nužno proširiti na sve poslovne procese. Kao jedno od rješenja nameće se inteligentni video nadzor koji prepoznaje sumnjiva ponašanja i krađu. Posebno su ovi sustavi primjenjivi u maloprodajnim trgovinama jer se mogu montirati na postojeći video nadzorni sustav koji tako, uz pomoć umjetne inteligencije, svaku kameru pretvara u zaštitara.
NAJBOLJA KOMBINACIJA
Pažitka dodaje kako je u posljednje vrijeme aktualan i još jedan trend prijevara koji uzrokuje dodatne štete svim sudionicima u sektoru robe široke potrošnje. “Posebno u industriji vina sve češće vidimo falsificiranje originalnih proizvoda, što donosi velike štete prvenstveno proizvođačima, ali i trgovcima. Ovakve su radnje najzastupljenije u zemljama koje su veliki proizvođači vina, a uz materijalnu štetu uzrokuju i rušenje ugleda renomiranih proizvođača”, upozorava Pažitka. Industrija zaštite ovakvim je zlonamjernim radnjama doskočila RFID oznakama u etiketama koje omogućavaju praćenje proizvoda od proizvodnog pogona kroz distribuciju do trgovine i krajnjeg potrošača, a praksu označavanja proizvođači sve češće primjenjuju i na druge kritične proizvode. “U zemljama regije, ali i šire, više se ulaže u zaštitu od krađe u trgovinama jer su politike tvrtki drugačije. U Hrvatskoj još uvijek troškove ukradene robe snosi dobavljač ili se manjak naplaćuje zaposlenicima”, navodi Pažitka izrazivši ipak vjeru da će FMCG sektor u Hrvatskoj slijediti trendove i više ulagati u zaštitu poslovanja.
Veća ulaganja u zaštitu savjetuje i Željko Cvrtila uz napomenu kako izdvajanja za prevenciju nipošto ne treba smatrati troškom. “Najbolja kombinacija kojom svaka trgovina i trgovac mogu osigurati nesmetano poslovanje jest kombinacija tjelesne i tehničke zaštite pri čemu zaštitar ili neki drugi djelatnik fizički lovi počinitelja na kojeg je signalizirala nadzorna kamera”, navodi Cvrtila zaključujući kako u cijelom procesu važnu ulogu igraju i pouzdani te educirani zaposlenici.
