Prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura. S aspekta poslodavca ulaganje u zaštitu na radu i briga o zdravlju radnika neupitno je ulaganje koje se višestruko vraća.
Da je zdravlje najvažniji društveni i ekonomski resurs ne treba posebno naglašavati. Ovo je tema kojoj se u razvijenim zemljama Europe već desetljećima poklanja zaslužena pažnja, a gospodarsko blagostanje tih nacija najbolji je dokaz da su takve prakse ekonomski itekako isplative. Zdravlje radnika nije samo individualno pitanje, već opći interes od kojeg profitiraju i poslodavci i naposljetku država. Pa tako i naša država obilježava Nacionalni dan zaštite na radu 28. travnja i to još od 2007. godine, a kakvi su trendovi u ovom području upitali smo stručnjake Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
NEKA STRUKA GOVORI
Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radu HZJZ-a u svom odgovoru navodi kako je svrha obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu podizanje svijesti o važnosti unaprjeđenja zaštite na radu, smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te sprječavanja nastanka invalidnosti radnika. Obilježavanjem ovog dana naglašava se važnost osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojima svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se čuva njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo. Iz HZJZ-a navode kako u ostvarenju ovog cilja svoj doprinos moraju dati svi dionici u sustavu, od tijela javnih vlasti, socijalnih partnera, poslodavaca, znanstveno-istraživačkih institucija, osiguravatelja pa sve do samih radnika koji trebaju ukazivati na nepravilnosti u radnom okruženju.
Kroz podršku poslodavca i kolega radnici mogu lakše razviti zdrave navike i tako poboljšati svoje zdravlje
Dinka Nakić, dr. med. specijalist epidemiologije, voditeljica Odjela za koordinaciju aktivnosti promicanja i očuvanja cjeloživotnog zdravlja koji djeluje u sklopu Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u, naglašava kako radno mjesto predstavlja važno okruženje za poticanje zdravih navika, ne samo zbog toga što radnici na svom radnom mjestu provode prosječno trećinu dana, već i zato što u radnom okruženju kroz podršku poslodavca i kolega radnici mogu lakše razviti zdrave navike i tako poboljšati svoje zdravlje. “Prepoznavanje važnosti promicanja zdravlja na radnom mjestu i podrška nadređenih za implementaciju programa promicanja zdravlja je ključna, budući da postoje snažni dokazi koji pokazuju da tamo gdje radna okruženja podržavaju svoje radnike u izgradnji zdravih navika i u očuvanju zdravlja, to ima višestruke učinke: povećava se dobrobit, zadovoljstvo i produktivnost radnika, povećava se njihova zdravstvena svijest, smanjuju se troškovi za tvrtku i zajednicu općenito kroz smanjene stope bolovanja i odlaske u prijevremenu mirovinu te apsentizam. Porast kroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti, zajedno sa starenjem stanovništva, ukazuje na to da promicanje zdravlja nikad nije bilo važnije. Ovo je važno kako bismo što duže očuvali zdravlje radnika, a time i njihovu produktivnost i zadovoljstvo”, upozorava dr. Nakić.
POSLJEDICE PANDEMIJE
Njezina kolegica iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, Barbara Raguž Pečur, mag. psych., osvrnula se na pitanje kako je pandemija koronavirusa utjecala na zdravlje radnika u Hrvatskoj. Ona podsjeća kako su pandemija COVID-19 i popratne restriktivne protu-pandemijske mjere imale utjecaj na mentalno zdravlje radnika. “Tijekom pandemije rad na daljinu je za radnike donio brojne izazove u pogledu organizacije radnog vremena, ravnoteže između posla i obitelji, zdravlja i fizičkog radnog okruženja”, istaknula je ova stručnjakinja. Prema preliminarnim rezultatima istraživačkog projekta “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone”, koje je proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tijekom pandemije porastao je doživljaj opće nesigurnosti posla. Osobe zaposlene u privatnom/poslovnom sektoru osjećale su veći stupanj neizvjesnosti vezane uz mogućnost gubitka posla u odnosu na osobe zaposlene u javnom/državnom sektoru. S druge strane, radnici u privatnom/poslovnom sektoru iskazali su značajno veći stupanj optimizma u pogledu budućnosti u odnosu na zaposlenike javnog/državnog sektora. Najveću radnu preopterećenost iskazuju osobe koje su cijelo vrijeme radile od kuće (online) te osobe koje su zbog pandemije promijenile raspored odlazaka na posao. “Također, ovo je istraživanje potvrdilo kako nijedan faktor nije tako snažna odrednica radne i opće dobrobiti kao socioekonomski status te da su manje obrazovani i niže plaćeni radnici izloženi većim pritiscima na poslu, iskazuju u većoj mjeri narušeno mentalno zdravlje i trebaju biti ciljana populacija za psihosocijalne intervencije”, upozorava Raguž Pečur.
Manje obrazovani i niže plaćeni radnici izloženi su većim pritiscima na poslu
Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), podsjeća kako je još prije pandemije oko 84 milijuna osoba u EU-u imalo problema s mentalnim zdravljem. Polovica radnika u EU-u smatra stres uobičajenim na svojem radnom mjestu, a stres pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana. “Mišljenja smo kako je zaštita na radu važna i HUP već dulji niz godina zagovara snažno promicanje visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu u Hrvatskoj, poboljšanje prevencije nesreća i bolesti na radu te se zalažemo za pristup da je ulaganje u sigurnost i zaštitu zdravlja na radu profitabilna investicija, a ne dodatni ‘namet’ i trošak. Šire gledano, odgovoran pristup sigurnosti i zdravlju na radu poboljšava održivost zdravstvenog i mirovinskoga sustava i pomaže u rješavanju dugoročnih učinaka starenja stanovništva i nedostatka radne snage”, naglašava Ribičić.
Ona dodaje da praćenjem troškova vezanih uz ozljede na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom poslodavci mogu ostvariti uvid u ekonomski interes za ulaganja u sprječavanje takvih događaja. “Oni poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji su i održiviji, a prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura. Zaključno, s aspekta poslodavca, ulaganje u zaštitu na radu i briga o zdravlju radnika neupitno je ulaganje koje se višestruko vraća”, poručuje Ribičić.
ZDRAVO I ODRŽIVO
U udruzi poslodavaca također ističu da je dobar sustav sigurnosti i zaštite zdravlja na radu važan prije svega radi ljudskog faktora tj. radi zaštite života i zdravlja radnika, ali isto tako dobro postavljena zaštita na radu je i način na koji poduzeća postaju uspješnija i održivija. “Ono što se u zadnje vrijeme pokazuje kao najveći izazov i na razini EU-a je da se više pozornosti usmjeri i na bolesti povezane s radom, kao što su rak, bolesti krvožilnog sustava, mišićno-koštani poremećaji i bolesti povezane sa psihosocijalnim rizicima, koje su najsmrtonosnije i najčešći su uzrok bolovanja u EU-u”, upozorava Ribičić te dodaje kako HUP svakodnevno komunicira i pomaže savjetima s područja zaštite na radu svojim članovima i da u sklopu HUP-a djeluje i Koordinacija tvrtki koje se bave zaštitom na radu. “Više je nego očito da je potrebno i dalje, zajedno s kolegama iz sindikata, ustrajno raditi na jačanju razvoja kulture sigurnosti i zdravlja na radu. U tom kontekstu zalažemo se za osmišljavanje i provedbu ciljanih kampanja na nacionalnoj razini u cilju poticanja prevencije, a također i uvođenju obrazovnih sadržaja o sigurnosti i zdravlju na radu u vertikalu odgojno-obrazovnog sustava”, poručuje Ribičić.
Još prije pandemije oko 84 milijuna osoba u EU-u imalo je problema s mentalnim zdravljem
Ona dodaje kako u zadnje vrijeme članovi često prijavljuju probleme s osposobljavanjem radnika za rad na siguran način, što je jedna od osnovnih obveza poslodavca, a promatrano u kontekstu sve većeg broja stranih radnika koji ne poznaju hrvatski jezik, ne govore niti engleski pa je komunikacija otežana. “I tu se pronalaze rješenja. S tim u vezi, uskoro će se održati sjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, gdje HUP ima svoje predstavnike, a ista će biti posvećena radu stranih radnika, poglavito onih iz dalekih zemalja i poteškoća s njihovim osposobljavanjem za rad na siguran način zbog nepoznavanja hrvatskog i engleskog jezika. Prema nama dostupnim informacijama, resorno ministarstvo već radi na pripremi vodiča o hrvatskom zakonodavstvu u području rada i zaštite na radu, koji bi se objavio na materinjem jeziku stranih radnika iz država iz kojih je najveći priljev radne snage (Nepal, Filipini i dr.) te bi na taj način radnici bili informirani o svojim pravima”, istaknula je Ribičić.
Ulaganje u sigurnost i zaštitu zdravlja na radu profitabilna je investicija, a ne dodatni “namet” i trošak
HUP u komunikaciji sa sindikatima također nastoji potaknuti promjene ka odgovornijem ponašanju radnika za pridržavanje uputa i sredstava zaštite te brige za svoje zdravlje, a zalaže se i za kontinuiranu primjenu edukativnih aktivnosti u radnoj okolini, budući da jednokratno “osposobljavanje za rad na siguran način” nije dovoljno i ne dovodi do prevencije i smanjivanja ozljeda na radu.
TVRTKA PRIJATELJ ZDRAVLJA
U sklopu projekta HZJZ-a Živjeti zdravo osmišljen je IV. element – Zdravlje i radno mjesto i unutar njega modul Tvrtka prijatelj zdravlja koji je usmjeren organizacijama i zaposlenicima te potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju zaposlenika te očuvanju okoliša. Implementacijom ovog modula, kroz suradnju zavoda za javno zdravstvo i radnih organizacija, radno mjesto postaje glavno mjesto promicanja dugoročnih promjena ponašanja usmjerenih unaprjeđenju zdravlja te se postiže višestruka korist za zaposlenike, poslodavce i širu zajednicu.
Certifikat Tvrtka prijatelj zdravlja u travnju ove godine uručen je Jamnici pa smo poslali upit na ovu tvrtku kao primjer iz sektora proizvodnje. Iz Jamnice su rekli kako su u procesu dobivanja oznake Tvrtka prijatelj zdravlja morali zadovoljiti niz kriterija.
Naime, tim stručnjaka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo obavlja nadzorni audit i provodi ocjenjivanje radnog okruženja u sedam područja: prehrana, promicanje tjelesne aktivnosti, zaštita zdravlja radnika na radnom mjestu, zabrana pušenja duhanskih proizvoda, zabrana pijenja alkoholnih pića, uređenje okoliša i zaštite zdravlja radnika.
Uz zadovoljenje svih tih važnih kriterija, iz Jamnice ističu kako svojim zaposlenicima osiguravaju besplatne sistematske i specijalističke preglede, provode edukativne aktivnosti o zdravlju, važnosti konzumiranja vode i zdravim prehrambenim navikama, organiziraju radionice o važnosti mentalnog zdravlja i o izazovima roditeljstva te druge aktivnosti.
“Briga o zaposlenicima i njihovom zdravlju jedan je od prioriteta Jamnice i to već godinama dokazujemo različitim inicijativama, akcijama i osiguranim pogodnostima. Drago nam je da je naše napore prepoznao i HZJZ koji certifikatom Tvrtka prijatelj zdravlja svake godine bira najbolje ocijenjeno radno okruženje i drago nam je da je i Jamnica sada i formalno dio kruga kompanija koje brinu o sigurnosti svojih zaposlenika u skladu s najvišim standardima”, poručuju iz ove tvrtke.
PROIZVODNA PERSPEKTIVA
U Jamnici ističu kako puno rade na unapređenju sigurnosti na radnom mjestu. Tako su, primjerice, zaposlenicima koji rade u punionicama na linijama sa staklenom ambalažom osigurali dioptrijske zaštitne naočale napravljene po mjeri. Nadalje, u skladištima su označeni transportni i pješački putevi, postavljene su zaštitne ograde, dodatno su implementirani uređaji koji svjetlosnim znakovima upozoravaju pješake na blizinu viličara, a za vanjske posjetitelje napravili su letak sa sigurnosnim pravilima kojih se treba pridržavati kada dolaze u pogon ili logističko-distributivni centar. Osim toga, vozačima dostavnih vozila osigurano je dodatno osposobljavanje za pružanje prve pomoći, a na ulaze u proizvodne pogone Jamnice i Jane postavljeni su uređaji koji broje dane bez ozljede na radu za što u tvrtki kažu da je dodatan iskorak u podizanju svijesti zaposlenika o važnosti poštivanja sigurnosnih pravila.
Polovica radnika u EU-u smatra stres uobičajenim na svojem radnom mjestu
“Iako se radi na osvještavanju o važnosti brige o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu, zaposlenici ipak još uvijek nisu u potpunosti svjesni svoje uloge i činjenice da je zapravo svatko od nas odgovoran za svoju sigurnost. Drugi izazov je iskrena komunikacija u procjenjivanje rizika na radnom mjestu u sinergiji ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu i zaposlenika. Zbog toga nam je jedan od glavnih fokusa unaprjeđivanje kulture rada primjenom načela i pravila zaštite na radu, kao i osiguranje dodatnih materijalnih i interpersonalnih pretpostavki za siguran i zdrav rad”, ističu iz Jamnice.
TRGOVAČKA PERSPEKTIVA
Kao predstavnika trgovačkog sektora odabrali smo Lidl iz kojega su nam odgovorili da je upravljanje ovim segmentom poslovanja zadatak Sektora sigurnosti poslovanja koji u suradnji sa Sektorom ljudskih resursa provodi aktivnosti i mjere s naglaskom na prevenciju i zdrav život. Uzimajući u obzir specifične zahtjeve rada u prodaji i skladištu, iz Lidla navode da svaki novi zaposlenik dobiva edukativnu brošuru “Pravilnim kretanjem do zdravlja”. “Tu smo inicijativu pokrenuli 2014. godine kako bismo zaposlenike upoznali s pravilnim izvođenjem kretnji na radnom mjestu i u svakodnevnom životu, a sve s ciljem prevencije bolova u leđima. Također, u našim se trgovinama nalaze edukativni plakati i letci koji podsjećaju kako pravilno podizati i nositi teret. Edukativni materijali, koji uključuju i spomenutu brošuru ‘Pravilnim kretanjem do zdravlja’, dostupni su na Intranetu i internoj aplikaciji”, ističu iz Lidla.
Osim toga, zaposlenici ovog trgovca ostvaruju popuste na određene zdravstvene usluge s nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova s kojima je dogovorena suradnja. U Lidlu kažu i da redovito prate i ažuriraju zakonske izmjene – kako u tehničkom dijelu koji se odnosi na opremu i uređaje, tako i u dijelu koji se referira na radne procese. “Edukacija zaposlenika iz područja zaštite na radu provodi se odmah po zapošljavanju te se završava u zakonskom roku od najviše 60 dana. Tijekom perioda provođenja edukacije novi zaposlenik radi pod nadzorom iskusnog djelatnika, dok su ponavljajuća školovanja i osvježavanja znanja zbog podizanja svijesti o bitnim elementima sigurnosti na radnom mjestu uvedena za sve zaposlenike, kao i edukacija o ispravnom izvođenju radnih operacija za područje rada naših logističko distributivnih centara i trgovina”, navode iz Lidla.
Trendovi modernog života i rada ukazuju na to da promicanje zdravlja nikad nije bilo važnije
Uz kontinuirani rast plaća, zaposlenicima se nude i nenovčane pogodnosti koje uključuju širok spektar mogućnosti kao što su dodatni slobodni dani, psihološka podrška u teškim životnim situacijama, sufinanciranje dodatnog visokog obrazovanja, prigodni znakove pažnje u obliku poklona (božićni pokloni, pokloni za djecu, pokloni za prvi dan škole, pokloni povodom početka poslovne godine), job rotation itd. “Osim kontinuiranog ulaganja u edukacije, treninge, stručna usavršavanja te programe stipendiranja, Lidl svojim zaposlenicima omogućava i daljnji razvoj karijere, sukladno potrebama poslovanja. Širenjem svoje maloprodajne mreže Lidl kontinuirano otvara nova radna mjesta, a tijekom sezone zaposli oko 400 novih zaposlenika za koje se, sukladno poslovnim potrebama, nakon odrađene sezone otvara mogućnost stalnog zaposlenja”, poručuju iz ovog trgovca.
