Željeznice u zemljama jugoistočne Europe odigrale su važnu ulogu za putnički i robni prijevoz, no željeznička infrastruktura i prijevozne usluge u negativnoj su spirali od ranih devedesetih godina. Kako bi mogle uspješno ispuniti svoju ulogu za razvoj održive mobilnosti i prijevoza, e-mobilnosti i unutarnjih plovnih putova, u sklopu Dunavskoga strateškog projekta provedeno je pilot istraživanje s ciljem identifikacije nužnih koraka za poboljšanje željeznice – initCOSEERail, koje je predstavljeno u Hrvatskoj gospodarskoj komori na završnoj konferenciji ovoga međunarodnog istraživačkog projekta.
“U prošlosti su željeznice igrale veliku ulogu u SEE regiji, ali ona s vremenom opada. No željeznica može i mora postati osnova nove niskougljične strategije razvoja”, istaknuo je Borna Abramović s Fakulteta prometnih znanosti, ujedno i voditelj Grupacije za integrirani prijevoz putnika HGK.
Prva faza istraživanja uključivala je prikupljanje statističke i dokumentacijske osnove u razdoblju od 1985. do 2015. za putnički željeznički prijevoz, a druga je obuhvatila ekspertnu raspravu o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti putničkoga željezničkog prijevoza kako bi se utvrdile zakonitosti u procesima odlučivanja i provođenja prometnih politika u željezničkom putničkom prijevozu. Rezultati i zaključci koristit će se kao polazišna točka projekta COSEERail, kroz koji će se utvrditi potrebna poboljšanja kako bi se korisnicima ponudila veća kvaliteta usluge.
“Transport donosi bolji standard građanima i važan je za ravnomjeran razvoj svih članica EU. Automobili su trenutno dominantan način prijevoza, no putnici sve više prepoznaju alternativu u vidu javnoga prijevoza. U Hrvatskoj je željeznička infrastruktura zastarjela, ali stvari se mijenjaju. Korištenje željezničkoga prometa smanjuje troškove prijevoza i emisija CO2, zato željeznica ne smije biti budućnost, već sadašnjost transporta. Ne smijemo čekati, moramo željeznički promet učiniti bržim i sigurnijim, tako da postane integralni dio našega prijevoznog sustava”, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac, naglasivši važnost EU fondova za razvoj transportne infrastrukture.
Franc Žepič iz slovenskog Ministarstva infrastrukture ukratko je predstavio regiju kazavši kako je izazov prevladati sve razlike između država i implementirati iste standarde na razini cijele regije.
“InitCOSEERail je zapravo uvod u puno veći projekt koji će kombinirati prednosti željezničkoga prijevoza s drugim načinima transporta. Financiranje je problematično i zato mnogi od nas računaju na EU fondove. Na raspolaganju su nam velika sredstva, preko 30 milijardi eura za transport. Ključna je poruka da je novac tu i oni koji pripreme projekte će ga dobiti. Ova regija treba to financiranje i zato vas sve pozivam da radite na kvalitetnim projektima”, apelirao je Žepič.
Projektni menadžer iz EuroVienna Consultinga Martin Marek ukratko je predstavio Dunavski strateški projekt koji je podijeljen u 12 strateških područja od kojih je jedan i željeznica. “Dunavska regija je nadnacionalna i sve zemlje moraju raditi zajedno kako bi se razvijale. Gotovo 40 posto populacije živi relativno blizu jedne ili više granica, a razlike u standardu su velike. Iskorištavanje EU fondova nije na optimalnoj razini, zato ćemo mi kroz svoje inicijative nastojati informirati sve zainteresirane o raspoloživim sredstvima kako bi mogli aplicirati svoje projekte za sufinanciranje”, poručio je Marek.
Takeru Shibayama s Fakulteta tehnologije u Beču predstavio je ključne nalaze projekta initCOSEERail koji je za cilj imao analizirati postojeće stanje i predložiti optimalne procese za poboljšanje željezničke infrastrukture. “Željeli smo staviti naglasak na intermodalnost, odnosno kombiniranje željezničkoga s drugim načinima prijevoza”, pojasnio je Shibayama, uz napomenu da je sam projekt zamišljen kao uvod u puno opsežniji budući projekt COSEERail.
Partneri na projektu su Fakultet tehnologije u Beču, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, agencija LIR Evolution iz Bosne i Hercegovina i FIN Project iz Italije. Projekt u vrijednosti od 95.000 eura su financirali Europska unija i Grad Beč u okviru Dunavskoga strateškog projekta (DSPF).
