Ukupno 87% komadne prodaje proizvoda za njegu lica ostvaruje se kroz drogerije i tradicionalne formate velikih, srednjih i malih trgovina mješovitom robom, a svega 13% kroz moderne formate (hipermarketi i supermarketi).

Proizvodi za njegu lica namijenjeni su za vanjsku upotrebu na licu, vratu i dekolteu. Možemo ih naći u različitim oblicima kao što su npr. kreme, gelovi, ulja i sl.

Mogu biti kreme za dan, noć, hranjive, vlažne, protiv starenja, protiv bora itd. Ovdje također spadaju i serumi za lice, ampule za lice, vrat, dekolte te obojene kreme koje pored toniziranja i vlaže lice (npr. hidratantna obojena emulzija). Ovdje ne spadaju: maske, pilinzi, make-up removeri, sjenila i ruževi. Radi se isključivo o preparativnoj kozmetici.

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, ukupno kategorija njege lica bilježi rast komadne prodaje koja dolazi iz svih njezinih segmenata.

Najveći segment čine kreme za dnevnu njegu s 43%, slijede kreme bez posebne indikacije upotrebe s 28%, noćne kreme čine 17% te kombinirane za dan i noć 12% ukupne kategorije. Promatrajući aspekt mjesta prodaje, 87% ukupne komadne prodaje proizvoda za njegu lica ostvaruje se kroz drogerije i tradicionalne formate velikih, srednjih i malih trgovina mješovitom robom, a svega 13% kroz moderne formate (hipermarketi i supermarketi).

U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, promatrajući komadno, vodeća tri brenda zastupala su 44% komadne prodaje u cjelokupnoj kategoriji proizvoda za njegu lica. Abecednim redoslijedom oni su: Garnier, L’Oreal, Nivea.

Euromonitor International: Presjek trendova
Agencija Euromonitor International na svojim je internetskim stranicama u srpnju 2020. godine objavila pregled osnovnih trendova za kategoriju ljepote i osobne njege (Beauty and Personal Care).
Uvodno se pod međunaslovom “Utjecaj covida-19 na kategoriju ljepote i osobne njege” podvlači kako su ionako cjenovno osjetljivi hrvatski potrošači pokazali vrlo raširenu tendenciju da se priklone jeftinijim brendovima ili privatnim markama u uvjetima izbijanja covid-19 pandemije. Premium proizvodi iz segmenata poput dezodoransa, proizvoda za zaštitu od sunca te mirisi (parfemi) posebno su time pogođeni.
Prije izbijanja pandemije trendovi su imali dosta drugačije smjernice. Iako su cjenovno osjetljivi hrvatski potrošači i tada izuzetno cijenili privatne marke, ipak su pokazivali znakove da se njihove kupovne navike okreću prema skupljim proizvodima. Rast plaća doveo je do veće razine raspoloživog dohotka, što je rezultiralo time da su potrošači počeli birati brendove više kvalitete.
Trgovački lanci u analiziranom petogodišnjem periodu (2014. – 2019.) širili su svoj asortiman privatnih marki, dok su veliki utjecaj na kategoriju imali online prodaja te medijski influenceri. Pritom hrvatski potrošači iznimno cijene premium međunarodne brendove premda su cjenovno jako osjetljivi. Slijedom toga, čak su i veliki igrači kao što su L’Oreal i Beiersdorf potkraj analiziranog perioda morali investirati u klasično oglašavanje kako bi zadržali interes potrošača i spriječili gubitak svojih pozicija od strane jeftinijih brendova manjih proizvođača ili privatnih marki trgovaca.
U projekciji budućih trendova u Euromonitor Internationalu naglašavaju kako nije izvjesno očekivati brzi povratak interesa za skuplje proizvode u post-covid razdoblju u kojem se s druge strane pružaju velike prilike za razvoj privatnih marki na cjenovno osjetljivom hrvatskom tržištu.