U organizaciji dnevnog lista Poslovni dnevnik danas je u prostorijama zagrebačkog restorana Bon Appetit održan okrugli stol “Voće i povrće”.
Okrugli stol je održan u sklopu cjelogodišnjeg projekta “Snaga hrvatske hrane”, a ovom prilikom govorilo se o načinima povećanja proizvodnje, zaprekama udruživanja u zadruge i proizvođačke organizacije, potporama države, izvozu i drugim aktualnim temama u ovom segmentu poljoprivredne proizvodnje.
Unatoč prirodnim predispozicijama koje Hrvatska ima za proizvodnju voća i povrća premalo proizvodimo i znatno uvozimo, upozorili su stručnjaci s današnjeg skupa.
“Svjesni smo da je proizvodnja nedostatna i da bi taj uvoz trebali kompenzirati dodatnom proizvodnjom i izvozom”, rekao je Dražen Miloloža iz Udruženja poljoprivrede i prateće industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Domaća proizvodnja voća i povrća se odvija na zemljištu površine 27 tisuća hektara, a dobro smo iskoristili samo proizvodnju jabuka, mandarina i jagoda dok ostalih kultura ne proizvodimo dovoljno za podmirenje potreba domaćeg tržišta.
Slijedom toga ne čudi ni uvoz voća koji iznosi oko 130 tisuća tona godišnje. Dobar primjer proizvodnje kod povrća samo je kupus koji proizvodimo dovoljno da pokrije 90 posto domaćih potreba. Kod voća je pohvalna proizvodnja mandarina koja je i do tri puta veća od domaćih potreba pa ovo voće izvozimo.
Razlog nesrazmjera uvoza i izvoza je i neorganiziranost domaćih proizvođača te njihovo samostalno djelovanje umjesto udruživanja u zadruge što bi uveliko pomoglo domaćim proizvođačima pri otkupu i prodaji voća i povrća, rečeno je na okruglom stolu.
“Kada se proizvođači udruže u zadruge i dobiju lokalnu i regionalnu potporu lakše će biti postići suradnju”, izjavio je Miljenko Rakić, načelnik uprave za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Ministarstvu poljoprivrede.
Uz to, domaći proizvođači mogu pravilno skladištiti samo 50 posto voća u hladnjačama, što čini dodatan problem jer voćari nemaju dovoljno novca za investiciju u takav projekt.
“Promjene se mogu napraviti brzo i kvalitetno, ali mi plačemo za investitorima. Dodatno situaciju otežava i to što takvu investiciju ne može napraviti onaj tko nema voćnjak”, objašnjava Antun Plivelić, vlasnik tvrtke Gomolava.
Domaći voćari i povrćari problem vide i u nedostatku dugoročne strategije kojom bi se moglo vidjeti gdje na tržištu ima prostora i s čime bi se mogli nadmetati.
Problem uzgoju predstavlja i neriješeno pitanje navodnjavanja te nemogućnost postizanja dogovora između gospodarstava i logističke potpore države, slažu se sudionici okruglog stola. Sve ovo je uzrok nedostatne proizvodnje, a time i konkurentnosti na domaćem, ali i europskom tržištu.
S obzirom na neiskorišteni potencijal koji imamo mogli bi godišnje izvoziti voća u vrijednosti većoj od 350 milijuna američkih dolara, ali nekih ozbiljnijih promjena po tom pitanju nema. No, ukoliko dođe do bolje organizacije i uspješnije suradnje potencijal za razvoj i uspjeh ovog sektora je zajamčen.
