Iako je Srbija nadmašila očekivanja za 2023. i zadržala snažnu poziciju u regiji JIE u pogledu izvoza, ne smijemo zanemariti izazove koji proizlaze iz njezinog statusa izvan Europske unije. Rizik od prekida u lancu opskrbe u razvijenim ekonomijama predstavlja ozbiljnu prijetnju, s obzirom na snažnu ovisnost gospodarstva Srbije o izvozu.
Iako je post-pandemijski rast završen, globalna trgovina se oporavlja te je prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda predviđen rast od 3,5% u 2024. Za europske zemlje poput Srbije ključno je da iskoriste potencijalnu gospodarsku vrijednost tog rasta. Srbija se ističe kao ključno trgovačko središte na Balkanu, zahvaljujući svojoj strateškoj geografskoj lokaciji, visoko kvalificiranoj radnoj snazi i kontinuiranom poboljšanju logističke infrastrukture. To dokazuje i priljev stranih direktnih investicija u kojem Srbija predvodi države jugoistočne Europe (JIE). Iskorištavanjem statusa kandidata za članstvo u EU, Srbija uživa u preferencijalnim trgovinskim sporazumima, stvarajući atraktivnu okolinu za poslovanje.
Ekonomski pokazatelji sugeriraju da Srbija postaje ključni igrač u oblikovanju budućnosti regionalne ekonomske integracije
To dokazuju i brojke. U 2022. izvoz je činio 64% nacionalnog BDP-a Srbije, pozicionirajući je između Slovenije (94%) i Hrvatske (59%) u regiji JIE. Šire gledano, Srbija je iznad prosjeka EU-a u udjelu izvoza u BDP-u, nadmašujući čak 11 zemalja poput Austrije, Hrvatske i Njemačke. Ovi podaci naglašavaju vitalnu ulogu Srbije kao trgovinskog partnera u Europi te potvrđuju ekonomsku stabilnost i otvorenost Srbije prema globalnoj trgovini. Također, sugeriraju da Srbija postaje ključni igrač u oblikovanju budućnosti regionalne ekonomske integracije.
RAST I RIZIK
Takav fokus na vanjsku trgovinu donosi rast, ali istovremeno stvara i rizik zbog pojačane ovisnosti o uspjehu drugih ekonomija. Prema izvješću “OEC World – Export overview of Serbia”, Njemačka (13%), Bosna i Hercegovina (7%), Italija (7%), Mađarska (6%) i Rumunjska (4%) glavna su izvozna tržišta Srbije koja čine 37% ukupne izvozne vrijednosti. Značajan udio srpskog izvoza i dalje čini Rusija (4%). Važno je napomenuti da je udio izvoza u BDP-u u 2023. smanjen za 4 postotna poena u odnosu na 2022. zbog loše ekonomske situacije u Italiji i Njemačkoj te pritisaka EU-a za dodatne sankcije prema Rusiji (Izvor: Oxford Economics – Country Economic Forecast | Serbia; Narodna Banka Srbije).
S obzirom na to da su glavna izvozna dobra Srbije izolirana žica, bakrena ruda, električna energija, automobilske gume te električni motori, ne iznenađuje što je industrijska proizvodnja u Srbiji protekle godine zabilježila rast od 8,4%. Prema podacima Ministarstva financija Republike Srbije, najveći izvoznici u Srbiji su podružnice kineskih tvrtki Zijin Mining, Zijin Copper i HBIS Group, fokusirane na rudarstvo. Slijede ih autoindustrijske kompanije ZF Friedrichshafen, Leoni i Tigar Tyres. Među vodećim izvoznicima su i Boch (tehnologija), Henkel (roba široke potrošnje), Yura (kablovi), Naftna industrija Srbije i Hemofarm (farmaceutika).
OTPORNOST LANACA OPSKRBE
Globalni izazovi poput prekida u lancu opskrbe, geopolitičkih napetosti i rastućih cijena energije nastavljaju utjecati na države i poduzeća u 2024. godini. Napori su neophodni kako bi se osigurao nesmetan protok roba, zahtijevajući dijagnostiku rizika te praćenje i primjenu strategija ublažavanja. Integracija tih strategija u optimizaciju poslovanja jača otpornost lanaca opskrbe i postavljanje prilagođenih strategija za različita tržišta i poslovna okruženja.
U 2022. izvoz je činio 64% nacionalnog BDP-a Srbije, pozicionirajući je između Slovenije (94%) i Hrvatske (59%) u regiji JIE
Tvrtke se suočavaju s dodatnim izazovima u upravljanju dobavljačima i rizicima zbog financijskih poteškoća, rastućeg duga i sankcija. Efikasno upravljanje dobavljačima i diverzifikacija rizika ključni su za održavanje stabilnosti lanaca opskrbe. Osim prekida u lancu opskrbe, tvrtke se moraju prilagoditi digitalizaciji, automatizaciji, usklađivanju s ESG standardima i poboljšanju produktivnosti u svim poslovnim segmentima. Iako trendovi u globalnoj trgovini i upravljanju lancem opskrbe ukazuju na povećanu volatilnost, postoje brojni primjeri tvrtki koje se uspješno suočavaju s izazovima. U Kearneyu smo identificirali tri faktora koja potpomažu regenerativni rast izvoza, posebice u Srbiji.
1. ESG otvara vrata prema novim tržištima
Iako Srbija nije članica EU-a, njezine tvrtke aktivno prilagođavaju svoje poslovanje prema ESG standardima za izvoz u zemlje članice Unije. Primjerice, Njemačka, najveće izvozno tržište Srbije, uvela je Zakon o lancu nabave 2023., što zahtijeva razvijene interne procese za reagiranje na kršenja ljudskih prava ili ekoloških standarda. Kearney istraživanje ESG zrelosti kompanija u JIE regiji pokazuje da srpske tvrtke napreduju u implementaciji ESG standarda, pripremajući se za poslovanje na razvijenim tržištima. Primjerice, belgijska podružnica grupe Delhaize u Srbiji, vlasnik lanca dućana Maxi, kontinuirano unaprjeđuje ESG. Delhaize provodi konkretne inicijative za održivost, uključujući smanjenje CO2 emisija u proizvodnji mesa putem poboljšane formule stočne hrane te izgradnju održivog lanca opskrbe s lokalnim dobavljačima kojima pružaju reviziju edukativnog tipa sa setom mjera i podrške za poboljšanje.
2. Razvoj proizvoda i brendova kao temelj za razvoj međunarodnog poslovanja
Prepoznavanje tržišnih prilika i identifikacija potencijalnih uvoznika ključni su koraci za rast izvoza. No, razvoj čvrstih odnosa s kupcima i prilagodba proizvoda i brendova tržištu su također neophodni za uspješno upravljanje vrijednošću kupaca. Kompanija Nectar iz Srbije predstavlja primjer kako pametna strategija razvoja proizvoda vodi do međunarodnog uspjeha. Počevši kao mala tvrtka za preradu voća, Nectar je postao vodeći proizvođač voćnih sokova u JIE. Njihov uspjeh proizlazi iz stabilnih ulaganja u istraživanje i razvoj, omogućujući im inovacije i prilagodbe tržišnim promjenama. Kroz visokokvalitetni i raznoliki asortiman proizvoda, Nectar je osvojio povjerenje potrošača diljem svijeta, šireći poslovanje na više od 60 zemalja.
3. Optimizacija procesa kao ključ profitabilnog izvoza
Da bi se osiguralo profitabilno poslovanje, ključno je optimizirati procese proizvodnje proizvoda i isporuke usluga. Stalno poboljšavanje sposobnosti (kao što su industrijski procesi, produktivnost radnika i učinkovitost usluga) i raspoloživih kapaciteta (koji premašuju prosječnu domaću potražnju) je od izuzetne važnosti. Odličan primjer je Frikom, proizvođač sladoleda i smrznute hrane, koji je nakon preuzimanja od strane Nomad Foodsa značajno poboljšao procese proizvodnje i nabave preuzimanjem najboljih praksi jedne od najvećih kompanija na svijetu po pitanju smrznute hrane. Optimizacija procesa, u kombinaciji sa snažnim partnerskim odnosima Nomad Foods Grupe, Frikomu je otvorila vrata globalnog tržišta, ali i dala veći kredibilitet kod dobavljača, osiguravajući održiviji lanac opskrbe.
KLJUČNI IZAZOVI
Iako je Srbija nadmašila očekivanja za 2023. i zadržala snažnu poziciju u regiji JIE u pogledu izvoza, ne smijemo zanemariti izazove koji proizlaze iz njezinog statusa izvan Europske unije. Rizik od prekida u lancu opskrbe u razvijenim ekonomijama predstavlja ozbiljnu prijetnju, s obzirom na snažnu ovisnost gospodarstva Srbije o izvozu. Nadalje, opća geopolitička nestabilnost u regiji, uključujući i politički rizik zbog snažnih veza s Rusijom, dodatno doprinose složenosti situacije, posebice imajući na umu da je BiH drugo najveće izvozno tržište za Srbiju. Stoga je važno da Srbija, zajedno s ostalim zemljama u regiji, pažljivo prati situaciju i proaktivno se priprema za moguće poremećaje u lancima opskrbe, kao i ekonomske promjene na ključnim izvoznim tržištima.
