Trećina hrvatskih tvrtki bavi se trgovinom u kojoj radi gotovo 274.000 ljudi. Nastavlja se povećanje udjela velikih trgovina, dok je malih trgovina sve manje
Trgovina je vrlo značajan dio hrvatskog gospodarstva, što potvrđuju i podaci o njenim osnovnim pokazateljima.
U distributivnoj trgovini posluje 35 posto gospodarskih subjekata, a zaposleno je oko 18 posto ukupnog broja zaposlenih. U 2008. ostvaren je promet od 302,36 milijardi kuna, od čega su trgovačka društva ostvarila 287,29 milijardi kuna prometa, a obrtnici još 15,07 milijardi.
Rast velikih maloprodajnih prodavaonica
U strukturi ukupno ostvarenog prometa distributivne trgovine dominantnu poziciju ima trgovina na veliko i posredovanje sa 40,85 posto udjela. U trgovini na malo ostvaruje se 31,57 posto prometa, a u trgovini motornim vozilima i motociklima 12,53 posto ukupnog prometa. U netrgovinskim je djelatnostima ostvareno 15,05 posto ukupnoga prometa.
Prema statističkim podacima, u prošloj godini radilo je ukupno 48.980 prodavaonica, među kojima su 27.322 prodavaonice u vlasništvu trgovačkih društava, dok je 21.658 prodavaonica u vlasništvu obrtnika. U zadnjih desetak godina hrvatsku trgovinu obilježava sve intenzivnija gradnja velikih maloprodajnih objekata. Veliki trgovački centri, specijalizirane prodavaonice, supermarketi i hipermarketi niču na sve strane, i prema procjenama Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, u tom razdoblju izgrađeno je više od dva milijuna četvornih metara prodajnih prostora, i to samo onih s prodajnom površinom iznad 1000 četvornih metara. Najveći broj novoizgrađenih maloprodajnih objekata izgrađen je na područjima u ili nedaleko od velikih hrvatskih gradova, u Zagrebu i njegovoj okolici te u blizini Splita, Rijeke i Osijeka.
Potkraj prošle godine u distributivnoj je trgovini bilo je zaposleno 273.825 radnika. U trgovačkim društvima zaposlen je bio 227.441, a obrtnici su zapošljavali 46.384 radnika.
Promatrajući po djelatnostima, najveći je broj zaposlenih radio u trgovini na malo – 46,1 posto zaposlenih, potom slijedi trgovina na veliko s udjelom od 29,95 posto zaposlenih, te trgovina motornim vozilima i motociklima s udjelom od 7,6 posto, dok je u netrgovinskim djelatnostima radilo 16,35 posto zaposlenih.
No hrvatsku trgovinu, statistički gledano, još uvijek obilježava usitnjenost budući da dominiraju prodavaonice manje od 100 četvornih metara, čija je budućnost upitna.
Međutim, prema analizi agencije za istraživanje tržišta GfK, prodaja robe široke potrošnje najvećim dijelom ipak se ostvaruje u velikim trgovinama, te 15 velikih trgovačkih lanaca ostvaruje oko 72 posto prometa. Najveći igrači na tržištu su Konzum, Kaufland, Billa, Mercator i Plodine, a kod malih privatnih trgovaca i dalje se pokazuje tendencija pada njihovog udjela.
Trgovci manje osjetili krizu
Prema statističkim podacima, udio 10 vodećih trgovaca početkom desetljeća iznosio je oko 16,6 posto tržišta, da bi u u 2007. narastao na 62,7 posto, a sada je sigurno i veći od dvije trećine tržišta. I po tim brojkama hrvatsko maloprodajno tržište sve je sličnije onima u drugim tranzicijskim i zapadnim zemljama.
Iako je svjetska gospodarska kriza Hrvatsku pogodila potkraj prošle godine, trgovci to ipak nisu osjetili kao industrija.
Naime, iz statistika ali i rezultata poslovanja trgovačkih društava, posebice onih velikih koja su u prošloj godini opet ostvarila rast prometa i dobiti, proizlazi kako ih je kriza ipak mimoišla. Promet je tijekom prošle godine rastao gotovo cijele godine, posebice ljeti, da bi u rujnu došlo do očekivanog pada. Stagnacija tijekom jeseni i zime ponovno je prekinuta značajnijim rastom početkom ove godine.
Ukidanje rada nedjeljom smanjilo je tjedni fond radnih sati na 72 sata, što je za 14,3 posto manje nego u prošloj godini.
Troškovi najma prostora ostaju na istoj razini, pa je za očekivati kako će posao izgubiti više od 15.000 radnika, procjenjuju trgovci. U ovoj godini moglo bi doći i do smanjenja rasta distributivne trgovine zbog očekivanog usporavanja rasta plaća i porasta nezaposlenosti. Ukupno bismo trebali, prema procjenama analitičara u ovoj godini, trošiti manje nego u prošloj, no hoće li to biti tako – pokazat će statistike. (Krešimir Sočković, privredni.hr)
| RIJEČ TRGOVACA Ne očekuje se negativno poslovanje Čisti prihodi od prodaje Mercator Grupe u 2008. godini iznosili su 2,7 milijardi eura i premašili prihode u 2007. godini za 10,8 posto. U Hrvatskoj je Mercator prošle godine ostvario 361 milijun eura čistih prihoda od prodaje, što je rast od 13 posto, čime su u Merkatoru iznimno zadovoljni. Metro Cash&Carry Hrvatska je i u prošloj godini ostvario ukupni promet od 2,42 milijarde kuna, što je za sedam posto više nego u 2007. Promet u eurima porastao je za devet posto, a i broj zaposlenih za četiri posto.Rezultati ostvareni u 2008. su odlični kad se u obzir uzme cjelokupno financijsko stanje na tržištu i najbolji su od početka poslovanja tvrtke u Hrvatskoj, kaže direktor marketinga Igor Kotaran. Dodao je kako su određene promjene u strukturi prometa vidljive, ali osim općeg ekonomskog stanja postoje i drugi faktori, kao što su neradne nedjelje, koje utječu na promet, tako da je još uvijek prerano govoriti o utjecaju krize. “Trenutačno smo vrlo zadovoljni poslovnim rezultatima s obzirom na okruženje te očekujemo da će se takav trend nastaviti i do kraja godine”, ističe Kotaran. |
