Dugotrajna suša koja se u Slavoniji nastavlja i u ranu jesen najveću je štetu učinila na kukuruzu, na kojem su prinosi manji i do 30 posto, a upitan je i početak jesenske sjetve pojedinih kultura, rekao je Luka Lešić iz poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije.
U kolovozu je na području te županije u prosjeku palo tek 3,8 litara kiše po metru četvornome, a u rujnu 15 litara, što nije dovoljna količina oborina potrebna poljoprivredi u to doba godine, rekao je Lešić.
Po njegovim riječima, osim što je suša smanjila prinos i ranih i kasnih kultura, poput kukuruza, upitan je i početak jesenske sjetve, poglavito uljane repice, čija bi sjetva trebala prva početi.
Za sjetvu pšenice još nije kasno, rekao je, ističući da se vrijeme bez oborina ne može unedogled nastaviti te da bi se pšenica trebala posijati. No, dodao je, upitna je sjetva uljane repice te će površine zasijane tom kulturom, kako je ocijenio, zacijelo morati biti manje od predviđenih.
Zbog velikih šteta na poljoprivrednim kulturama i višegodišnjim nasadima koje su nastale kao posljedica smanjene količine oborina, župan vukovarsko-srijemski Božo Galić proglasio je prošlog vikenda elementarnu nepogodu za cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju.
U obrazloženju odluke navodi se kako je uspoređujući podatke Radarskog centra Gradišta, koji je u sastavu Državnoga hidrometeorološkog zavoda, za prvih osam mjeseci u 2011. godini s 20-godišnjim prosjekom vidljivo da je palo 185 litara manje od prosjeka za to razdoblje.
Osim nedostatka oborina, razlog za smanjeni prinos i proglašenje elementarne nepogode jest i njihov loš raspored tijekom vegetacije te ih nije bilo u razdoblju kad su bile najpotrebnije (cvatnja i nalijevanje zrna i ploda). (H)
