Osim općih postavki o transparentnom poslovanju, svrha postojanja ABC-a je da svim uključenim članovima omogući ostvarivanje koristi koja proizilazi iz zakupa oglasnog prostora.
Sustav ABC Hrvatska pokrenut je 2009. godine. Teško je odabrati težu godinu za pokretanje bilo čega u oglasnoj industriji, pogotovo u segmentu tiskanih medija. Istovremeni pad naklada i oglasnih budžeta bila je neugodna situacija s kojom nitko nije imao iskustva.
Devet godina nakon toga, članovi ABC-a postigli su da se na print i na odnos između oglašivača, agencija i izdavača gleda drugačije, s više povjerenja. Postojanje provjerenih podataka značajno je podiglo sigurnost pri investiranju u oglašavanje u tiskanim medijima. ABC Hrvatska danas revidira 48 izdanja (oko 80% prodanih naklada u RH). U članstvu ABC-a je i 15 oglašivača te osam vodećih agencija.
KAKO JE NASTAO ABC
Američka udruga oglašivača pokrenula je ABC sustav 1914. godine jer su im trebali provjereni podaci za zakup oglasnog prostora. U Europi je ABC pokrenut 1931. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu. Danas sustav funkcionira u 19 zemalja Europe, u SAD-u, Kanadi, Australiji, Japanu, Kini, Indiji, Argentini, Brazilu, Meksiku i drugim zemljama.
NAČIN RADA
Izdavači-članovi svaki mjesec izvještavaju o nakladama koje su otisnuli i prodali. Dobiveni podaci provjeravaju se revizijom u poslovnim knjigama izdavača jedan do dva puta godišnje, u zavisnosti od dinamike izlaženja. Nakon svake uspješno završene revizije izdavač dobiva certifikat. Oglašivači i agencije imaju pristup bazi podataka o nakladama izdanja koja se nalaze u članstvu, za kompletno razdoblje njihovog članstva, kao i svim izdanim certifikatima.
UPRAVLJANJE SUSTAVOM
Efikasnost i kredibilitet sustava, vezana je uz način donošenja odluka. Sve bitne odluke, od standarda izvještavanja, plana rada te rješavanja pritužbi, donosi Upravni odbor ABC Hrvatska koji čine predstavnici agencija, oglašivača i izdavača. Upravni se odbor sastaje dva puta godišnje i do sada je sve odluke donosio jednoglasno. Na čelo Upravnog odbora 2018. godine izabran je Boris Trupčević, s mandatom od dvije godine.
UPOTREBA PODATAKA
Revizijom dobiveni podatak je nedvosmisleno i neovisno potvrđen. Za razliku od istraživačkog podatka koji, u zavisnosti od odabrane metodologije i uzorka, ima veću ili manju standardnu grešku, revizijom potvrđen podatak je točan. Generička imena časopisa, kao čest uzrok značajnih odstupanja istraživačkih podataka, nemaju utjecaja na rezultat ABC revizije.
Treba napomenuti da kontrola naklade ne može supstituirati istraživanje jer nam ono daje podatke koji se kroz provjeru naklade ne mogu dobiti. Ispravno je koristiti ih kao komplementarne podatke.
KORIST ČLANOVA
Oglašivači, kao skupina čijim se novcem financira oglasni proces, imaju najviše koristi od uvida u provjerene podatke. Prva korist je selekcija na izdanja koja imaju provjerenu nakladu i koja žele s vama poslovati na transparentan način i ona koja to ne žele. Nadalje, tu je procjena isplativosti ulaganja u pojedino izdanje kroz korelaciju naklade, cijene i ostalih obilježja izdanja.
Agencije, pak, kao stručnjaci u svom poslu, imaju potreban podatak koji im omogućuje cjelovitu sliku za pojedino izdanje te argumente za svoja postupanja i prema oglašivačima i prema izdanjima.
Izdavači-članovi imaju prodajni alat uz koji su znatno bliže fer tržišnoj utakmici, tj. ono što prodaju ima neovisno potvrđenu kvantitetu. Osim revizije naklada novina i časopisa, kao prva stvarna samoregulacija, ABC Hrvatska u praksi pokazuje snagu takvog načina rada. Na uređenim tržištima većina medijskih mjerenja i istraživanja ustrojena je na sličan način. Svi korisnici podataka odlučuju koje podatke žele, na koji će se način oni prikupljati, tko će operativno provoditi mjerenje/istraživanje te kako će se dobiveni podaci koristiti.
