Druga polovina prosinca, a posebno vrijeme oko Božića i Nove godine, tradicionalno su rezervirani za obilnije gozbe, mnoštvo slatkiša i poklona najmilijima. Doba je to kad barem na kratko trebamo zaboraviti svakodnevicu i bezbrižno uživati u ozračju blagdana.
Čini se jednostavno, ali je zapravo prilično teško jednoznačno odgovoriti na pitanje zašto vrijeme adventa, prosinac općenito, a posebno vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana zovemo najljepšim dobom godine. To je razdoblje s jedna strane izvrsna prilika za druženje s posebnim osobama koje ne stignemo posjećivati i ugošćavati tijekom godine te im tako pokazati ljubav i poštovanje koje za njih osjećamo. Zatim je to i vrijeme rezervirano za uža obiteljska okupljanja oko bogatog blagdanskog stola, ali i za vježbanje vještine pečenja brojnih vrsta kolača s najmlađim članovima obitelji. Ni u kojem slučaju ne treba smetnuti s uma ni kako upravo u ovo doba godine i najmanjim poklonjenim sitnicama nekom možemo uljepšati svakodnevicu, a u ovo vrijeme obilja posebno mjesto zauzima briga za druge ili volontiranje u nekoj od brojnih udruga koje brinu za najosjetljivije članove našeg društva.
Svakako, najmanje što svatko od nas može učiniti jest prilikom kupnje božićnih poklona ili delicija koje će se naći na blagdanskom stolu obratiti pozornost na porijeklo proizvoda i u moru opcija prednost ipak možda dati domaćem proizvodu, podupirući time ne samo potrošnju, kao jednu od bitnih sastavnica domaćeg gospodarstva, već i hrvatske gospodarstvenike. Na to uostalom i ove godine apeliraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori svojom tradicionalnom kampanjom “Kupujmo hrvatsko”.
Iz HGK predviđaju kako će ovogodišnja blagdanska potrošnja za desetak posto porasti u odnosu na lanjske brojke
“Ono na što mi iz Hrvatske gospodarske komore želimo ukazati jest da je u očekivanju nadolazećih blagdana važno potaknuti potrošače da kada god mogu biraju domaće proizvode, ali i trgovce da na tržištu RH ponude što više hrvatskih kvalitetnih proizvoda. Potrošnja u prosincu, mjesecu darivanja i obiteljskih blagdana, može biti dobra prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo”, ističu iz HGK-ova Sektora trgovine podsjećajući kako naši trgovački lanci tradicionalno već u studenom svoj prodajni asortiman prilagođavaju blagdanima pa je tako bilo i ove godine.
Kako su blagdani vrijeme u kojem manje gledamo stanje na bankovnom računu, a više si nastojimo ugoditi, naravno svatko u okviru svojih mogućnosti, iz HGK predviđaju kako će ovogodišnja blagdanska potrošnja za desetak posto porasti u odnosu na lanjske brojke. “Podaci Porezne uprave za 2022. godinu pokazuju da je u prosincu prošle godine izdano pet posto više računa te potrošeno 21 posto više novca nego godinu prije, pri čemu su građani za prošlogodišnje božićne i novogodišnje blagdane potrošili 21,24 milijarde kuna”, podaci su koje navode iz Komore iz kojih bi se dalo zaključiti kako bi ovogodišnja potrošnja mogla premašiti 23 milijarde kuna što je, preračunato u novu službenu valutu, impresivnih tri milijarde eura. Dosadašnja je praksa pokazala kako se najveći dio potrošnje odnosi na drugu polovinu prosinca, ali prigodna potrošačka groznica trese nas već od “crnog petka” koji i u našim krajevima uzima sve veći zamah.
SLIČNA KRETANJA
Prognoze o porastu blagdanske potrošnje u HGK, između ostalog, temelje i na podacima o prometu ostvarenom na “crni petak”, taj svojevrsni “blagdan potrošača”. A dio optimističnih očekivanja ima se zahvaliti i pozitivnim ovogodišnjim kretanjima u maloprodaji općenito. “Promet u trgovini na malo početkom 2023. godine je usporio, no u drugoj polovici godine dolazi do rasta u odnosu na prošlu godinu. U listopadu je tako promet u trgovini na malo porastao sedmi mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to po najvišoj stopi u posljednje dvije godine. Na mjesečnoj razini bilježi rast od 1,1 posto, a na godišnjoj, odnosno u odnosu na lanjski listopad porastao je 6,5 posto”, podsjećaju u HGK dodajući kako je u prvih deset mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno porastao za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te, a pritom uvažavajući aktualna makroekonomska kretanja, slična kretanja nagovješćuju i za sljedeću godinu.
Dosadašnja je praksa pokazala kako se najveći dio potrošnje odnosi na drugu polovinu prosinca
Nešto detaljniji od našeg sektorskog udruženja trgovaca pri HGK u svojim predviđanjima blagdanske potrošnje bili su u američkoj National retail federation (NRF), najvećem tamošnjem udruženju trgovaca. Kažu kako tijekom studenog i prosinca očekuju porast potrošnje na rekordne razine i to za tri do četiri posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno na između 957,3 i 966,6 milijardi dolara. Čelnog čovjeka ovog trgovačkog udruženja, Matthewa Shaya, ne čudi da se iznosi blagdanske potrošnje vraćaju na pretpandemijske razine jer su, prema njegovom mišljenju, financije američkih građana u dobroj formi te i dalje mogu poticati njihove potrošačke navike.
Online kupovina jedna je od najvećih promjena koja se dogodila u navikama potrošača, a i ove godine se očekuje kako će upravo internet shopping i sve druge vrste kupovine izvan trgovina porasti između sedam i devet posto na 273,7 ili čak 278,8 milijardi dolara. Prošle je godine ona iznosila 255,8 milijardi. Kako bi udovoljili svim zahtjevima potrošača, trgovci će u SAD-u zaposliti između 345.000 i 450.000 sezonskih radnika.
SMRZNUTO JE DOBRO
S ovu stranu Atlantica, u Ujedinjenom Kraljevstvu, a pokazala su to istraživanja konzultantskih kuća Deloitte i PwC, trećina građana planira potrošiti manje za ovogodišnje blagdane nego u prošloj godini. Deloitte je dodatno ipak utvrdio i da više ispitanika planira potrošiti veće iznose u razdoblju od listopada do prosinca nego lani, navodeći da je njihov udio porastao s 19 na 26 posto. Mnogi građani izjasnili su se kako planiraju rasporediti potrošnju na cijelo tromjesečje, a njih 32 posto navelo je da će većinu darova kupiti u studenom, maksimalno koristeći promocije Crnog petka i Cyber ponedjeljka. Najveći britanski trgovac na malo, Tesco, optimističan je u vezi prognoza za božićno razdoblje, a Sainsbury’s i Marks & Spencer planiraju zaposliti više sezonskih radnika za blagdansku sezonu nego lani.
Na našem dijelu kontinenta za ono na što bi kupci mogli potrošiti novac pobrinuli su se naši proizvođači, a među njima i oni koji su odgovorili na naša prigodna blagdanska pitanja.
Iz proizvođača sladoleda i ostale smrznute hrane, tvrtke Ledo, poručuju kako su među njihovim proizvodima apsolutni hit svakog Božića Ledo mješavina za francusku salatu, Ledo grašak i Ledo bakalar. “To su proizvodi koji se uklapaju u klasične blagdanske navike koje nalažu da je nezamislivo okupiti se oko stola bez bakalara ili francuske salate. Bit će također zanimljivo vidjeti hoće li naši novi proizvodi u ribljem segmentu, kao što su Panirane kozice u hrskavoj panadi, novi Riblji štapići od 100 posto fileta bijele ribe te riblji 100 posto filet, znatiželjnije potrošače privući da u dane kad ne jedu meso isprobaju nešto novo”, kazuju u Ledu dodajući kako se od ostalih proizvoda, tradicionalno, traži i Ledo Šlag, jer je ovo vrijeme pripreme kolača, dok su za one koji nemaju vremena za pripremu kolača ili traže nešto brzo, a jednostavno i fino, uvijek dostupne Ledo savijače.
Porijeklo božićnog drvca
Moderno božićno drvce, odnosno ukrašavanje kakvo danas poznajemo, potječe iz srednje Europe i baltičkih država, posebno iz područja današnje Estonije, Njemačke i Latvije iz razdoblja renesanse. Njegovo podrijetlo iz 16. stoljeća ponekad se povezuje s protestantskim kršćanskim reformatorom Martinom Lutherom za kojeg se kaže da je prvi dodao upaljene svijeće na zimzeleno drvo.
Prvi tragovi govore kako su božićno drvce koristili njemački luterani u 16. stoljeću, sa zapisima koji pokazuju da je božićno drvce postavljeno u katedrali u Strasbourgu 1539. godine pod vodstvom protestantskog reformatora Martina Bucera. Moravski su pak kršćani na ta drvca stavljali upaljene svijeće. Najraniji poznati točno datirani prikaz božićnog drvca nalazi se na kamenoj skulpturi privatne kuće u Turckheimu, u pokrajini Alsace u današnjoj Francuskoj, a na njemu je istaknuta godina 1576.
Običaj ukrašavanja drvca za Božić razvijen je također u srednjoj Europi i baltičkim državama, gdje su protestantski kršćani donosili ukrašena drvca u svoje domove. Drvce se tradicionalno ukrašavalo “ružama od šarenog papira, jabukama, napolitankama, šljokicama i slatkišima”.
U zapadnoj kršćanskoj tradiciji božićna drvca se ukrašavaju, ovisno o zemlji, na prvi dan adventa ili na Badnjak, a običaji nalažu da se uklanjaju na blagdan Bogojavljenja ili Tri kralja koji pada na 6. siječnja. Nerijetko se drži da je drvce treba ostati okićeno do Svijećnice koja se slavi 2. veljače.
Ove godine Ledo je odlučio dodatno razveseliti potrošače, odnosno posjetitelje zagrebačkog Adventa, postavivši uz klizalište Ledeni park na Trgu kralja Tomislava #ledoexperinece zonu u kojoj mogu na vlastitoj koži iskusiti temperaturu od minus 22 Celzijeva stupnja. “Upravo je to temperatura na kojoj se čuva vrhunska kvaliteta naših proizvoda pa stoga i ovim iskustvom ‘minus režima’ koji omogućava brzo zamrzavanje proizvoda, a čime se čuvaju svježina i nutritivne vrijednosti namirnica, nastojimo približiti svijet zamrznute hrane našim potrošačima”, dodaju iz ove tvrtke pojašnjavajući kako je posjetiteljima zapravo omogućen ulazak u kamion s ledenom komorom koji inače prevozi Ledo smrznute proizvode.
NIŠTA BEZ MASLINOVOG
Priprema ribe, ali i mnogih drugih blagdanskih delicija, nezamisliva je bez maslinovog ulja, a za njegovu dostupnost brine se tvrtka Orgula koja, osim što prerađuje i prodaje maslinovo ulje, proizvodi i aromatizirane morske soli te razne balzamske octe od pažljivo odabranih vinskih sorti. “Prema NielsenIQ-om panelu maloprodaje naša su ekstradjevičanska maslinova ulja već četiri godine zaredom najprodavanija na domaćem tržištu, a ovu godinu posebno su obilježili noviteti. U sklopu nove, premium linije proizvoda Grand Selection, nedavno smo tako u Dubaiju na Private Label Middle East sajmu predstavili dva nova proizvoda, a to su vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje s i bez jestivih listića zlata, oba proizvoda u posebnoj boci s vrhunski dizajniranom etiketom”, ističu u ovoj splitskoj tvrtki. Dodaju kako su netom prije Dubaija u Splitu predstavili i Junior BIO ekstra djevičansko maslinovo ulje što je popraćeno posebnom komunikacijskom kampanjom i društveno odgovornim projektom. “Orgula Junior BIO ekstra djevičansko maslinovo ulje namijenjeno je djeci svih uzrasta, a njegova je posebnost etiketa s QR kodom koji vodi na specijalizirani web čime se promiče uravnotežena prehrana i razvoj kroz igru”, pojašnjavaju u Orguli.
Iz tvrtke poručuju kako su, unatoč izazovnoj situaciji koja je ove godine obilježila tržište maslinovog ulja, uspjeli ostvariti sve planove te pritom pojašnjavaju kako je upravo cijena maslinovog ulja na europskoj, ali i globalnoj razini, jedna od najaktualnijih tema ove jeseni. “Posljedice klimatskih promjena uzrokovanih globalnim zatopljenjem sve su očitije, a takvi uvjeti otežavaju uzgoj hrane. Primjerice, maslinovo ulje je na tržištu sirovina, konkretno na Mediteranu, u odnosu na lani poskupjelo za više od 100 posto. Drugi veliki izazov na globalnom tržištu su suše koje za posljedicu imaju smanjeni prinos maslina i u konačnici dostupnih količina ulja. Zbog svega navedenoga su cijene maslinovog ulja na policama također rasle, ali po manjoj stopi nego sirovina”, navode iz Orgule dodajući kako su oni ipak, maksimalno iskoristivši sve svoje resurse, uspjeli osigurati usporeniji rast cijena ulja u trgovinama i kupcima dostupnim učinili kvalitetno maslinovo ulje po pristupačnoj cijeni.
U zapadnoj kršćanskoj tradiciji božićna drvca se ukrašavaju na prvi dan adventa ili na Badnjak
Uz dobro maslinovo ulje odlično se slažu razne vrste sireva pa tako iz domaće tvrtke Zdenka poručuju kako iz njihovog asortimana u predblagdansko i blagdansko vrijeme kupci više traže topljene sireve raznih okusa, Bilogorski tvrdi sir te maslac zahvaljujući čemu tvrtka svake godine u prosincu bilježi blago povećanje prodaje uspoređuju li se rezultati tog mjeseca s ostatkom godine.
Na blagdanskom stolu uvijek se mora naći i pregršt slastica pri čemu se mnoge od njih nerijetko prave uz dodatak džemova i pekmeza. Tvrtka Nutrifit koja, uz vlastiti brend Farmer’s Tree, za velike trgovačke lance proizvodi njihove privatne robne marke, tijekom prosinca bilježi porast potražnje. A velike nade polažu i u rezultate vlastitog brenda koji će se na policama naći tijekom prosinca.
I iz ovih nekoliko odgovora domaćih proizvođača jasno je kako delicija na stolovima neće nedostajati, a svatko od nas će se, sukladno svojim mogućnostima pobrinuti da slavlja i obilježavanja blagdana prođu što svečanije i ugodnije. Svjesni kako nas svakodnevno sustižu vijesti o nepovoljnim kretanjima cijena barem si u doba Božića i proslave dočeka nove godine moramo dati oduška i potrošiti koji euro više, jer svakako će biti još vremena za štednju i pažljivo trošenje.
