Rast indeksa ne ukazuje na povratak optimizma, već na prihvaćanje realnosti i ”suživota” s krizom te prilagodbu novim uvjetima življenja
Najnovije mjerenje indeksa povjerenja potrošača u Hrvatskoj, koje je provela agencija AC Nielsen, ukazuje na blagi porast vrijednosti indeksa s 48 na početku godine na 58 bodova u rujnu 2010. godine.
Iako se na prvi pogled radi o pozitivnom pomaku, i dalje se ubrajamo među najpesimističnije stanovnike Europe, zaključuju iz Nielsena. Naime, lošiji rezultat od nas imaju samo Grci, Rumunji, Mađari i Portugalci.
Čak 73 posto hrvatskih potrošača ne vjeruje da ćemo izaći iz gospodarske krize u idućih godinu dana, a najveće su im brige egzistencijalne naravi, vezane uz kućni proračun: rastući režijski troškovi, sigurnost zaposlenja i dugovi. Iza toga slijede briga za ravnotežu između privatnog i poslovnog života, zdravlje i ekonomija.
Hrvati su jednako kao na početku godine pesimistični po pitanju situacije na tržištu rada u idućih godinu dana (89% je ocjenjuje lošom ili ne baš dobrom), i osobnom financijskom situacijom (62% misli da će biti loša ili ne baš dobra) te i dalje velika većina (81%) ne vjeruje da je sada dobro vrijeme za kupovinu stvari koje bi željeli ili trebali.
Rast indeksa ne ukazuje na povratak optimizma, već na prihvaćanje realnosti i ”suživota” s krizom te prilagodbu novim uvjetima življenja. U prilog tome govori i da je 79 posto ispitanika izjavilo da je u odnosu na prošlu godinu promijenilo navike kako bi uštedjeli na troškovima kućanstva.
Ukupno 31 posto Hrvata (EU prosjek je 19%) tvrdi da im nakon podmirivanja osnovnih egzistencijalnih potreba ne ostane ništa novca, što je bolji rezultat od početka godine kad je isto tvrdilo 41 posto ispitanika. No, indikativno je da se veći postotak ispitanika izjašnjava da troši preostali novac za otplatu dugova i štednju.
Zadnji podaci o kontinuiranom rastu nezaposlenosti, negativnim stopama rasta u 2010. godini, te upozorenjima koje Hrvatska prima od međunarodnih institucija o potrebi zaokreta u gospodarskoj politici i nužnim brzim reformama zasigurno ne ulijevaju povjerenje prosječnom hrvatskom stanovniku niti predskazuju skoru promjenu raspoloženja hrvatskih građana prema potrošnji. Prvi ispit bit će svakako razina potrošnje u nadolazećim blagdanskom razdoblju, zaključuje se u istraživanju.
Za razliku od Hrvatske, globalni indeks povjerenja potrošača zabilježio je pad u trećem kvartalu 2010. s 93 na 90, nakon dva tromjesečja uzastopnog rasta. Nada potrošača u gospodarski oporavak jenjava kako godina odmiče te je krhkost i nestabilnost globalne ekonomije sve očitija. Indeks je pao u 20 od 53 svjetska tržišta.
Nielsenovo globalno istraživanje o povjerenju potrošača provedeno je od 03. do 21. rujna 2010. na više od 27000 ispitanika u 53 zemlje Azije i Pacifika, Europe, Latinske Amerike, Sjeverne Amerike i Bliskog istoka.
Indeks povjerenja potrošača izvodi se iz njihove ocjene tržišta rada, osobne financijske situacije i spremnosti na potrošnju. Uzorak je reprezentativan po dobi i spolu te predstavlja populaciju korisnika interneta na svakom od tržišta. Uzorak za Hrvatsku je 502 ispitanika.
