Cijene hrane ponovo su u siječnju pale na međunarodnim tržištima, pritisnute nižim cijenama žitarica, biljnih ulja i svinjetine, a dodatni uteg bio je i slabiji euro i niže cijene nafte, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.
Indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda koji izrađuje FAO pao je u siječnju na prosječnih 182,7 bodova, što znači da su njihove cijene pale 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Silazni trend traje od travnja prošle godine, uz kratak predah u listopadu kada su cijene ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjeseci, napominju u FAO-u.
Osim obilne opskrbe, u UN-ovoj agenciji među značajnim uzrocima pada cijena u prvom ovogodišnjem mjesecu izdvajaju i slabiji euro u odnosu na dolar i niže cijene nafte, koje smanjuju potražnju za sirovinama za proizvodnju biogoriva, poput sojinog ulja.
FAO-va košarica obuhvaća žitarice, mlijeko i mliječne proizvode, meso, biljna ulja i šećer.
Najviše su u siječnju pale cijene žitarica, za 3,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute 7-postotnim padom cijena pšenice, povezanim s obilnom opskrbom.
Značajnije su pale i cijene biljnih masnoća, za 2,9 posto u odnosu na prosinac, zbog obilne ponude sojina ulja i nižih cijena nafte koje su smanjile potražnju za biljnim uljima kao sirovinom za proizvodnju biogoriva.
Pale su i cijene mesa, za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, s obzirom na revidiranu vrijednost indeksa u prosincu. Uteg im je bio jači dolar, posebno u odnosu na euro, i obilna ponuda svinjetine u Europi.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda i šećera ostale su pak nepromijenjene u odnosu na kraj 2014., pri čemu su više cijene maslaca neutralizirale niže cijene sira i mlijeka u prahu. Kada je u pitanju šećer, neizvjesnost uoči žetve šećerne trske u Brazilu neutralizirala su očekivanja obilne opskrbe iz ostalih velikih proizvođača,
Najviše su u 12-mjesečnom razdoblju do kraja siječnja porasle cijene mesa, za 6,6 posto dok su najveći pad zabilježile cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za čak 35 posto.
U odvojenom je izvješću FAO podigao prognozu proizvodnje žitarica u 2014. na rekordne 2,534 milijarde tona, što je blagih 0,5 posto više no što su prognozirali prošlog mjeseca.
Kao razlog navode bolje prognoze za skupinu žitarica koje se prema FAO-voj klasifikaciji uglavnom koriste kao sirovina za stočnu hranu, poput kukuruza, ječma i zobi.
Prognoze proizvodnje pšenice i riže blago su pak smanjene, napominju u FAO-u. (SEEbiz / Hina)
