Internet je postao uvjerljivo vodeći medij s gotovo tri puta većim korištenjem od drugoplasirane televizije. Ujedno, internet se koristi paralelno uz sve medije, što ima sve veće implikacije na oglašavanje pa integrirane kampanje pri kojima je internet u fokusu postaju imperativ za sve veći broj oglašivača
Internet je već dugo vremena nezaobilazan medij za svakog oglašivača, a danas imamo i dokaz za to. Prvo veliko CROMediascope istraživanje korisnika interneta u Hrvatskoj IAB Croatia je proveo 2012. godine u suradnji s IAB-om Europe.
Željelo se time utvrditi na koji način Hrvati koriste internet, uz koje medije, što rade na internetu, kupuju li online i gdje se internet nalazi u usporedbi s ostalim medijima. Ove godine IAB Croatia objavio je samostalno istraživanje, pri čemu su većina pitanja ostala ista kako bi mogli utvrditi je li se korisnik interneta promijenio u tom trogodišnjem periodu.
Istraživanje CROMediascope 2015. provedeno je u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Ipsos od 16. do 24. lipnja 2015. na uzorku od 1.000 sudionika Ipsosovog online panela. Upitnik je bio serviran putem interneta odabranim panelistima, a ispitanici su sami ispunjavali upitnik.
Panel je reprezentativan za internetsku populaciju Hrvatske (2,6 milijuna ljudi), a uzorak je stratificiran prema dobi, spolu i regiji.
Prva dva dijela istraživanja IAB Croatia je objavio u siječnju i travnju ove godine te su dostupna na adresi: http://iab-croatia.com/mediascope/, a uskoro će svjetlo javnosti ugledati i treći dio.
BEZ IZNENAĐENJA, MOLIM
Netko bi mogao reći da su rezultati koji slijede iznenađujući, ali po meni oni su očekivani. Internet se razvija tolikom brzinom da više ne postoji osoba koja može reći da za nju ne postoji nešto interesantno na internetu.
Od 2012. pa do danas i hrvatski se internet poprilično razvio te svojim sadržajima privukao velik broj korisnika. Naravno, značajan utjecaj na prihvaćanje interneta, posebno kod mladih (ali ne samo kod njih), imale su i društvene mreže. Uglavnom, toliko je novih mogućnosti da čak ni Hrvati ne mogu ostati ravnodušni prema internetu.
Za početak recimo da su internetski korisnici 2012. godine u prosjeku više vremena provodili uz TV i radio negoli uz internet. Ne puno više – 17,5 sati tjedno uz TV, dok su na internetu provodili 15,1 sat tjedno.
Danas je pak situacija prilično drugačija. Na tjednoj razini internet je daleko na prvom mjestu s 48,2 sata tjednog korištenja, dok je televizija na vrlo sličnih 18 sati tjedno kao i 2012. godine. Rezultat govori sam za sebe: vrijeme koje su internetski korisnici u 2015. provodili uz internet više je nego utrostručeno u odnosu na 2012. godinu.
Ovaj kvantitativni, vremenski aspekt, premda velika, nije jedina razlika koja se pojavila u protekle tri godine. Naime, danas više od 70% korisnika interneta koristi mobitel kako bi pristupilo omiljenim sadržajima na internetu, dok tablet za pristup internetu koristi 26% žena i 32% muškaraca. Internet se danas puno više koristi i u kombinaciji s drugim medijima (tzv. multitasking medija).
U 2012. godini, za vrijeme gledanja televizije, 42% korisnika je bilo online uz laptop ili desktop, a njih 12% je koristilo internet na mobitelu dok su gledali TV. U 2015. su brojke narasle i okrenule se u korist mobitela. TV primarno u kombinaciji s mobitelom koristi 58% korisnika interneta, a 57% korisnika interneta dok gleda TV surfa internetom preko laptopa ili stolnog računala.
Vrijedi i obrnuto – kada se primarno koristi internet preko stolnog računala ili mobitela u pozadini se često gleda TV; u oba slučaja više od 50% korisnika često je u takvoj situaciji. Internet se koristi paralelno uz sve medije, što ima sve veće implikacije na oglašavanje. Integrirane kampanje pri kojima je internet u centru kampanje imperativ su za sve veći broj oglašivača.
Za vrijeme gledanja TV-a najviše se prate povezani sadržaji uz filmove, dokumentarci i sportski sadržaj, ali vrlo su blizu glazbeni i zabavni program, vijesti i komedije te hrana i kuhanje, što je vjerojatno zanimljivo velikom broju oglašivača.
Pretraživanje na tražilicama, čitanje mailova i instant messaging još uvijek su najčešće korištene aktivnosti na internetu, ali se uz te aktivnosti internet koristi i za gledanje video sadržaja, slušanje glazbe, praćenje sportskih aktivnosti, ali i samu kupovinu.
Ljudi za kupovinu preko interneta preferiraju plaćanje kreditnim karticama (32%) i PayPalom (30%), ali njih 23% još uvijek preferira plaćanje pouzećem a 13% plaćanje uplatom na račun.
To zapravo znači da ima još puno prostora za rast plaćanja karticama, ali i da još uvijek dobar dio korisnika nema povjerenja u plaćanje preko interneta. To najbolje ilustrira nalaz istraživanja po kojemu gotovo 60% korisnika koji plaćaju pouzećem bira taj oblik plaćanja jer ga smatraju sigurnijim.
ONLINE KUPNJA
U zadnjih mjesec dana (od druge polovice svibnja do druge polovice lipnja 2015.) preko interneta je kupilo 57% korisnika, a u zadnjih šest mjeseci 73% korisnika interneta.
Ako gledamo o kojoj se vrijednosti najčešće radi kod kupnje u zadnjih mjesec dana i u zadnjih šest mjeseci, zanimljivo je kako je u oba slučaja najčešća vrijednost od 50 do 200 kn, ali da sve ostale, skuplje kategorije, rastu kada gledamo kupnju u zadnjih šest mjeseci.
To zapravo znači da velik dio korisnika koji neredovito kupuju preko interneta naručuju proizvode ili usluge viših vrijednosti, pri čemu muškarci prednjače u potrošnji preko interneta u kategorijama višim od 600 kn.
Što se najčešće kupuje i istražuje online objavit ćemo u trećem dijelu istraživanja, a samo kao uvod navest ćemo da su mobiteli i telekomunikacijske usluge najjača kategorija koja se bira i kupuje u ovom kanalu prodaje.
Glavni razlog zašto se korisnici interneta odlučuju za takvu vrstu kupovine je 0-24 dostupnost dućana (28%), nakon čega slijedi dostava do vrata (26%) i ponuda artikala kojih nema drugdje (20%), što se vjerojatno u većini slučajeva odnosi na kupce iz manjih sredina.
Zaključno možemo navesti kako smo se po svim pokazateljima daleko odmakli od 2012. te da je internet postao nezaobilazan faktor pri planiranju prodajne strategije.
Trend je progresivan pa možemo očekivati kako će se u idućim godinama samo dodatno ubrzati.
Internet korisnici sve više “žive online”, za velik broj njih ono što ne pronađu online na druge načine niti ne traže (ako nije online, to za njih ne postoji), što posebice vrijedi za mlađe generacije tzv. milenijalce koji su odrasli uz internet, a to je generacija koja će kroz nekoliko godina postati najvećim potrošačima i trošit će većinom preko interneta.
U Ujedinjenom Kraljevstvu u fizičkim se dućanima već ozbiljno osjeća utjecaj online šopinga te se počinje postavljati pitanje koliko će to brzo napredovati i kada će fizičke lokacije dućana postati neisplative. Sve je to dio trenda koji nezadrživo dolazi i na naše tržište.