Prema najnovijim podacima DZS-a obujam industrijske proizvodnje se u svibnju, nakon blagih negativnih godišnjih stopa u ožujku i travnju, ponovo vratio u pozitivan teritorij čime je nastavljen trend pozitivnih stopa koji traje od veljače 2015.
Naime, uz mjesečni rast industrijske proizvodnje od 2,4 posto, prema kalendarski prilagođenim indeksima obujam industrijske proizvodnje u odnosu na svibanj 2016. viši je za 3,3%. Prema izvornim indeksima rast je bio još izraženiji te je na godišnjoj razini iznosio razmjerno visokih 6,7%.
Posljedično, unatoč sporadičnim negativnim stopama, podaci DZS-a za prvih pet mjeseci pokazuju da je obujam industrijske proizvodnje prema kalendarski prilagođenim indeksima veći je za 1,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama povoljna kretanja u svibnju rezultat su godišnjeg rasta u kategoriji intermedijarnih dobara (8,3%) dok su i Energija i Kapitalni proizvodi zabilježili godišnji rast za 1,0% odnosno 3,0%.
Nepovoljna kretanja nastavljena su kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju koja su uz rast na mjesečnoj razini za 1,6% zabilježila i peti mjesec za redom pad na godišnjoj razini od 0,1%.
Pad u ovoj kategoriji proizvoda primjetan je od početka godine, a ne isključujemo mogućnost povezanosti sa situacijom u koncernu Agrokor i povezanim poduzećima.
Udio ove kategorije proizvoda u ukupnoj strukturi industrijske proizvodnje blago je viši od 29%. U kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju godišnji pad je iznosio 0,2%.
Analizom prema NKD-u uz rast u prerađivačkoj industriji pad je zabilježen u svim ostalim djelatnostima.
Naposljetku najznačajnije djelatnosti Prerađivačke industrije (80% ukupne industrije) zabilježile su u svibnju godišnji rast po stopi od 4,9%.
S obzirom na strukturu i značaj, rast je generiran i na mjesečnoj i na godišnjoj razini u djelatnostima prehrambene industrije (10,2% na mjesečnoj te 7,7% na godišnjoj razini).
Pozitivna ostvarenja u svibnju potvrđuju solidan oporavak glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te poboljšana kretanja hrvatske trgovinske bilance.
Ipak ostaje za vidjeti kako će teći proces restrukturiranja najveće domaće privatne kompanije te hoće li i u kojoj mjeri turistička sezona neutralizirati moguće negativne utjecaje. (SEEbiz)
