Deloitte istraživanje: Žene uvelike podzastupljene u odborima

Prema šestom Deloitteovom izvješću “Women in the Boardroom: A Global Perspective“, žene zauzimaju 16,9% mjesta u odborima diljem svijeta, odnosno 1,9% više nego što je zabilježeno u posljednjem izdanju izvješća objavljenom 2017. Brojke svjedoče o sada već očiglednom problemu: žene su uvelike podzastupljene u odborima društava te je napredak u tom polju i dalje spor.

“Ako se globalni trend u pogledu zastupljenosti žena u odborima nastavi trenutačnom stopom povećanja od 1% godišnje, trebat će 30 godina kako bi se ostvarila ravnopravna zastupljenost spolova u odborima na globalnoj razini. Čak će se i u tom slučaju stvarna ravnopravna zastupljenost ostvariti u nekolicini država koje su trenutačno usmjerile svoje napore u prevladavanje tog problema”, izjavila je Helena Schmidt, partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja i voditeljica SheXO inicijative.

“U našem se izvješću naglasak stavlja na napredak i manjak napretka u državama diljem svijeta u pogledu povećanja spolne raznolikosti u odborima. Na primjer, mjere koje poduzimaju određene države, osobito u Europi i Australiji, u punom su zamahu. Međutim, u drugim su državama stope zastupljenosti žena u odborima još uvijek niske. Globalni je prosjek tek neznatno porastao i samo se šest država na svijetu može pohvaliti prosjekom većim od 30%. Statistički podaci upućuju na potrebu za hitnim mjerama organizacija za pokretanje pozitivne i značajne promjene”, izjavio je Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda.

Studije su opetovano pokazale da povećanje raznolikosti nije nužno samo za kulturu organizacije, već i za bolje poslovne ishode. Povećana raznolikost dovodi do pametnijeg donošenja odluka, pridonosi poslovnim rezultatima organizacije i pokreće inovaciju, a nosi i brojne druge koristi.

“Koristi raznolikosti protežu se dalje od četiriju zidova bilo koje korporacije. Posljedice zastupljenosti žena u odborima, kao što su rušenje predrasuda, poticanje djevojčica i mladih žena na odabir zanimanja u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci i otklanjanje razlike u plaćama među spolovima važni su koraci za ostvarenje većih gospodarskih prilika za žene te uključivije radne snage i društva”, zaključio je Bazianec.

Međutim, prepreke spolnoj raznolikosti u odborima, ali i na radnim mjestima, i dalje postoje. Zastarjela poslovna kultura, neosviještene predrasude te nedostatak pokroviteljstva samo su neki od čimbenika koji mnogim mladim ženama onemogućuju pristup višim rukovoditeljskim položajima. Na globalnoj razini, samo 4,4% uloga glavnih izvršnih direktora obnašaju žene. Kad je riječ o ulozi glavnog financijskog direktora, ta je brojka skoro tri puta veća, no zastupljenost žena na tom položaju svejedno iznosi tek 12,7% na globalnoj razini. S obzirom na to da je većina članova odbora prethodno ipak uglavnom obnašala ulogu izvršnog direktora, i to se može smatrati jednim od razloga za manjak žena u odborima.

“Ključno je da sada poduzmemo konkretne i smislene mjere, inače će ravnopravnost spolova ostati nedostižan cilj, umjesto sredstvo za ostvarenje uključivog gospodarskog rasta”, tvrdi Schmidt. “Na temelju našeg iskustva, postoji niz mjera koje predsjednici odbora, odbori i izvršni direktori mogu poduzeti već danas kako bi ubrzali napredak. One podrazumijevaju ujednačeno djelovanje: spolna ravnopravnost mora postati prioritet na razini čitave organizacije, a rukovoditelji moraju postati odgovorni za napredak u tom području. Iz prve sam ruke svjedočila ubrzanju rasta stope napretka. Zastupljenost žena u odboru društva Deloitte skočila je na 30% u 2019. sa 16% u 2018., nakon strukturnih promjena i napora usmjerenih u pružanje prilika nekim od iznimno talentiranih žena. Premda sam neizmjerno ponosna na naš napredak, znam kako moramo učiniti još više kako bismo preokrenuli priču i dokazali svoju predanost cilju kroz konkretno djelovanje.”

U izvješću “Women in the Boardroom: A Global Perspective” nalaze se najnoviji statistički podaci o raznolikosti u odborima diljem svijeta, ispitani su napori 66 država za povećanje spolne raznolikosti u odborima te se nude uvidi u političke, društvene i zakonodavne trendove na kojima se temelje brojevi.

Ključni nalazi ispitivanja su sljedeći:
Na temelju podataka za države u kojima spolna raznolikost u odborima raste najbrže ili najvećom stopom, nije moguće osmisliti jedinstveno rješenje za sve

• Prema našim podacima, šest država ima više od 30% žena u odborima: Norveška, Francuska, Švedska, Finska, Novi Zeland i Belgija. Tri od navedenih šest država uvelo je propise u pogledu spolnih kvota. Druga se polovica država suočila s pitanjem raznolikosti bez uvođenja spolnih kvota.

• Norveška, u kojoj žene čine 41% članova odbora, prva je uvela zakonodavstvo u pogledu spolnih kvota (konkretno, kvotu od 40 %) u 2005.
• U Francuskoj, gdje žene čine 37% članova odbora, isto tako postoji spolna kvota koja je na snagu stupila 2017.
• Spolnom kvotom u Belgiji, gdje zastupljenost žena u odborima iznosi 30%, propisana je jedna trećina zastupljenosti obaju spolova u odboru.
• Švedska, Finska i Novi Zeland nisu uveli spolne kvote, već pitanje raznolikosti rješavaju samoregulacijom i/ili preporukama u pogledu pravilnika o korporativnom upravljanju.• Australija, Njemačka, Malezija, Finska i Južna Afrika povećale su spolnu raznolikost u odborima za 5 do 7% od prošlog izvješća. No, ipak postoji raskorak između država koje su uvele zakonodavstvo u području spolnih kvota i onih koje nisu.
• Njemačka je zabilježila povećanje od 6,7%, što je vjerojatno povezano sa zakonodavstvom usvojenim 2015. u području spolnih kvota.
• Finska je ostvarila povećanje od 7,2% zbog preporuka u pogledu pravilnika o korporativnom upravljanju i poticanja programa za razvoj karijera žena.
• Malezija je postigla povećanje od 6,9% nakon uvođenja niza ciljnih vrijednosti za žene na rukovoditeljskim položajima te preporuka u pogledu pravilnika o korporativnom upravljanju.
• Južna Afrika je isto tako postigla povećanje od 6,9% nakon uvođenja preporuka za trgovačka društva koja trguju na burzi u pogledu objave ciljnih vrijednosti za zastupljenost spolova i rasa u odborima.
• Slično tomu, Australija, koja je zabilježila povećanje od 5%, izdala je preporuku trgovačkim društvima koja trguju na burzi da uspostave i objave politike raznolikosti u odborima, kao i dobrovoljne ciljne vrijednosti u pogledu zastupljenosti spolova u odborima.

Napredak među državama regije EMEA uvelike se razlikuje
• U Europi se nalazi pet od šest država s najvećom stopom spolne raznolikosti u odborima na svijetu, dok u drugim europskim državama više od 20% članova odbora čine žene te spolna raznolikost u odborima polagano raste.
• U Ujedinjenoj Kraljevini 22,7% mjesta u odborima zauzimaju žene. Premda ona nije uspostavila kvote, poduzela je znatne napore kako bi se unaprijedile mjere kao što su ciljna vrijednost iz izvješća Davies Review za 2011., u kojem se 100 najvećih društava na Londonskoj burzi pozvalo na ostvarenje zastupljenosti žena u odborima od 25% do 2015., što je i ostvareno. Sljedeće je izvješće objavljeno 2016. te je u njemu navedena ciljna vrijednost zastupljenosti žena u odborima od 33% do kraja 2020.
• U većini država na Bliskom istoku zastupljenost žena u odborima je vrlo mala. Radi suočavanja s tim pitanjem poduzete su mjere kao što su pravilo Ujedinjenih Arapskih Emirata iz 2012. kojim se od svih korporacija i državnih agencija zahtijeva uključivanje žena u upravne odbore i plan Saudijske Arabije za 2030. čiji je cilj povećati zastupljenost žena u radnoj snazi.

Raznolikost odbora u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi u polaganom porastu
• U Sjedinjenim Američkim Državama, 17,6% mjesta u odborima zauzimaju žene, što je porast u odnosu na prije dvije godine, kada su zauzimale 14,2%. Premda ne postoje nacionalne kvote za broj žena u odborima, uvedene su državne mjere kako bi se povećala zastupljenost žena u odborima. Jedna od njih je mjera uvedena u Kaliforniji, prvoj državi koja je propisala konkretan broj direktorica u upravi javnih društava. Zakon je izazvao kritike te je u kolovozu 2019. pokrenuta tužba kojom se zakon proziva neustavnim.
• Postotak mjesta u odborima koje zauzimaju žene u Kanadi narastao je na 21,4%, što je povećanje od 3,7 postotnih bodova u odnosu na 2017.
• U Latinskoj i Južnoj Americi, samo 7,9% mjesta u odborima zauzimaju žene.

Raznolikost u odborima u Australiji i dalje raste, unatoč usporenom rastu sveukupne spolne raznolikosti u Azijsko-pacifičkoj regiji
• Australija ima najveću spolnu raznolikost u odborima koja iznosi 26,1%.
• Stopa spolne raznolikosti u većini vodećih azijskih gospodarstava i dalje je niska; konkretno, iznosi 9,3%. Samo nekolicina država u toj regiji uvela je kvote ili druge ciljne vrijednosti kako bi se suočila s tim problemom.