Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je u ponedjeljak da su u Komisiji svjesni zabrinutosti oko rasta cijena uslijed uvođenja eura, no i istaknuo da je razina inflacije u Hrvatskoj usporediva s razinom u eurozoni, a niža no u zemljama srednje i istočne Europe koje su izvan eurozone.

Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana, to je izjavio u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) nakon sastanka s guvernerom Borisom Vujčićem na temu uvođenja eura u Hrvatskoj.

Dombrovskis u Hrvatskoj boravi u povodu sutrašnje konferencije Vlade i HNB-a “Hrvatska – 20. članica euro područja”, a tu je priliku iskoristio da čestita građanima i vlastima na velikim postignućima ulaska u eurozonu i šengenski prostor. Također je rekao da je proces uvođenja eura bio dobro pripremljen te da je u svim segmentima prošao glatko.

No, rekao je i da su u Komisiji svjesni zabrinutosti oko rasta cijena u pojedinim sektorima i od strane određenih pružatelja usluga.

Apostrofirao je mjere kojima se Vlada bori protiv toga, poput lista za usporedbu cijena koje bi trebale pružiti transparentnost, pristupanjem poslovnih subjekata Etičkom kodeksu, kao i inspekcijskim nadzorima koji mogu rezultirati kaznama za one koji uvođenje eura iskoristili za neopravdano podignuli cijene.

Istaknuo je da je i jedan od važnih elemenata kod uvođenja eura zaštita potrošača, što uključuje i praćenje cijena, i na te aspekte se obraća značajna pažnja.

“Stoga, iz perspektive zaštite potrošača, važno je osigurati da nema neopravdanog podizanja cijena, a hrvatske vlasti upravo to i čine”, ustvrdio je.

Također, za razliku od ranije, jasno je da se uvođenje eura u Hrvatskoj dogodilo u trenutku sveprisutne i prekomjerne inflacije, no Dombrovskis je pritom napomenuo da je razina inflacije u Hrvatskoj (za prosinac 12,7 posto mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena – HICP), usporediva s onom u eurozoni kao cjelini (9,2 posto).

Pritom, ako usporedimo inflaciju u Hrvatskoj sa stopama rasta cijena u zemalja srednje i istočne Europe koje su izvan eurozone, vidimo da je inflacija u Hrvatskoj niža, istaknuo je.

Vujčić: Proces prelaska na euro tehnički obavljen besprijekorno
Vujčić je izjavio da je s potpredsjednikom Komisije sumirao proces prelaska na euro u Hrvatskoj, a kako je ocijenio Vujčić, on je uspješno završen.

“Sam proces prelaska na euro je završio vrlo dobro, tehnički je obavljen besprijekorno, nismo imali nikakvih problema”, izjavio je Vujčić.

Ocijenio je da su nakon dvotjednog razdoblja dvojnog optjecaja sada svi već polako naviknuli na euro kao sredstvo plaćanja.

Odgovarajući na upit novinara oko rasta kamatnih stopa i utjecaj toga na kredite, Vujčić je istaknuo da se borba protiv inflacije vodi prvenstveno instrumentom podizanja kamatnih stopa, pa se već sad može vidjeti, nako što je ECB počela dizati kamatne stope ovoga ljeta, da su one porasle za 2,5 postotna poena.

Naveo je da u Hrvatskoj ima otprilike 200.000 stambenih kredita i oko 100.000 nestambenih ili gotovinskih kredita, pri čemu je većina potonjih s fiksnim kamatnim stopama te se ovo podizanje kamatnih stopa ne odnosi na njih. Kako je dodao, tek je oko “20 i nešto posto” nestambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, a i oni nisu svi vezani uz Euribor.

“Što se tiče stambenih kredita, tu imamo otprilike situaciju da ih je oko polovina podložna promjenama kamatnih stopa. Neki pritom imaju djelomično fiksirane kamatne stope, pa se na njih opet neće odnositi ovo što se događa s kamatnim stopama. Kod onih koji već sada imaju promjenjive kamatne stope, za medijalni kredit bi jedan postotni poen rasta kamatne stope značio otprilike 4-postotno povećanje rate servisiranja kredita, pa onda svatko može otprilike vidjeti koliko to je”, pojasnio je Vujčić. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!