U uvjetima života i rada uvjetovanog pandemijom nije teško zanemariti dugoročne planove i strategije. Međutim, korona će proći, a kriza globalne održivosti i klimatskih promjena će ostati na dugi rok. Upravo u tom dugoročnom smjeru vodi Europski zeleni plan koji postavlja ciljeve i predstavlja platformu aktivnosti za idućih deset godina te pred sve zemlje članice EU-a postavlja izazove na koje se moraju naći adekvatni odgovori.
Društveno odgovorno poslovanje je okosnica današnjeg i preduvjet budućeg poslovanja. Danas se stvara budućnost i sve više dionika na svjetskoj razini toga je svjesno, dok je Europa istinski lučonoša u tom području života i rada. Tako je i na nedavno održanoj 12. konferenciji o DOP-u, koju organizira Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj – HRPSOR u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom, zamjenica direktora odjela Europske komisije za istraživanje i inovacije Signe Ratso naglasila da je naš ekosustav na rubu dezintegracije na globalnoj razini te da je europski Zeleni plan odgovor na znanstvena upozorenja.
“Naše potrebe nadmašuju resurse planeta, stoga Zeleni plan predlaže prelazak na kružno gospodarstvo koje će to promijeniti. Veliku ulogu tom procesu imat će inovacije, trebaju nam nove tehnologije, ali i novi modeli upravljanja. U toj globalnoj promjeni moramo sudjelovati svi, zato EU nastoji ubrzati tu transformaciju kroz financijsko poticanje”, istaknula je Ratso, pohvalivši pritom suradnju s Hrvatskom.
Ova je godina donijela nove izazove u ostvarenju visoko postavljenih ciljeva. Uz neizbježne ekonomske gubitke koji će se još dugo zbrajati, dodatna otegotna okolnost ogleda se u tome što je cjelokupan fokus društva u potpunosti okrenut prema pandemiji i aktualnoj zdravstvenoj situaciji kako u lokalnim, tako i u globalnim okvirima. Sasvim razumljivo, zdravlje je uvijek na prvome mjestu i sve se treba učiniti da se spase životi u ovim uvjetima. S druge pak strane treba nastojati na sve moguće načine nastaviti živjeti i raditi na projektima i dugoročnim strategijama kako bismo ostvarili postavljene ciljeve.
Ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić na konferenciji o DOP-u naglasila je da živimo u vremenu kad je sva pažnja politike usredotočena na pandemiju, očuvanje radnih mjesta i zdravlje građana. “No, naša tema nije povezana s koronom jer smatramo da je ona prolazna, ali kriza koja neće proći je kriza globalne održivosti i klimatskih promjena. Sve je manje vremena da se pozabavimo tim problemima i zato je važno da održimo kontinuitet u DOP-u. Sve više tvrtki pristupa pokretu za održivi razvoj, to vidimo i iz politike EK kroz Europski zeleni plan. Svima nam mora biti jasno da je držanje dosadašnjeg poslovnog modela put u stagnaciju i gubitak tržišta”, upozorila je Matešić.
EUROPSKI ZELENI PLAN
Dosadašnje prakse su se pokazale neodrživima i stoga ih je potrebno mijenjati. Velike to izazove postavlja pred kompanije, gospodarske sektore i sve države. “Međunarodne inicijative, a poglavito inicijative Europske unije, u središte politika stavile su društveno odgovorne prakse, odnosno usklađenost politika poslovanja s UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Sama činjenica kako su UN-ovi ciljevi održivog razvoja, pa tako i društveno odgovorno poslovanje, okosnica razvoja EU-ovog gospodarstva do 2050. govori o važnosti razumijevanja navedene teme i primjene principa poslovne odgovornosti u vlastitim politikama”, ističe direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac. Osvrćući se na projekt Indeks DOP-a ona najavljuje kako će u Hrvatskoj gospodarskoj komori raditi na razvoju novih alata koje će tvrtke moći koristiti prilikom ocjene vlastitih praksi. “Pozivamo vas da nas u tom smislu pratite i vjerujemo kako će vam inicijative koje smo pokrenuli biti izuzetno interesantne”, naglašava Šćulac Domac.
Tematska okosnica ovogodišnje konferencije o DOP-u bio je Europski zeleni plan koji je stavljen u središte stručnog interesa, a predstavlja sveobuhvatan strateški pristup koji podrazumijeva uključivanje svih sektora i svih segmenata društva kako bi se osigurala transformacija gospodarstva i njegova dugoročna održivost temeljena na klimatskoj neutralnosti. Europski zeleni plan podrazumijeva transformaciju industrije, energetike, poljoprivrede, prometa i ukupnog društva, kako bi se očuvalo prirodne resurse i postiglo klimatski neutralno gospodarstvo.
“Navedena transformacija podrazumijeva izmjenu zakonodavnog okvira, a znamo da proces usklađivanja nije jednostavan i da će trajati određeno vrijeme. U tijeku je rasprava na EU razini vezano uz usvajanje novih, ambicioznijih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i Zakona o klimi. Hrvatska aktivno pristupa prenošenju zakonodavnog okvira i usklađivanju nacionalnog zakonodavstva pri čemu tempo usklađivanja ovisi o spremnosti institucija, ovisnosti povezanih zakona, ali i političkoj volji koja je u Hrvatskoj nedvojbeno prisutna”, ističe Šćulac Domac. Ona dodaje kako će financiranje promjena biti veliki izazov i da su privatne investicije ključ razvoja, ali njih mora poticati državna regulativa.
GDJE JE TU HRVATSKA?
S obzirom na Europski zeleni plan pred Hrvatskom je veliki izazov ostvariti zacrtane ciljeve do kraja 2030. godine. Ključni dokument kojim se definira buduća klimatska i energetska politika je tzv. Nacionalni klimatsko-energetski plan, čije je donošenje u obvezi svih zemalja članica EU-a. Hrvatska je ovaj dokument usvojila krajem 2019. i definirala ciljeve u svih pet dimenzija Energetske unije (dekarbonizacija, učinkovitost, OIE, unutarnje energetsko tržište i R&D). Ovim se dokumentom za Hrvatsku do 2030. definiraju ciljevi znatnog smanjenja emisija (barem 43 posto za ETS sektor i barem 7 posto u sektorima izvan ETS-a), kao i povećanja udjela OIE na 36,4 posto, što u idućih desetak godina predstavlja inkrement od oko 8 posto u odnosu na današnje stanje. Naravno da će ovi ciljevi morati biti revidirani s obzirom na to da je izvjesno da će se EU cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine povećati s postojećih 40 posto na 55 posto.
“U ovom trenutku pred nama je desetogodišnje razdoblje provedbe usvojenih politika, transformacije konvencionalnih poslovnih praksi i kreiranja novih poslovnih modela. U općem je interesu da zajedno učinimo sve da ispunjavanje postavljenih ciljeva ne utječe negativno na hrvatsko gospodarstvo. Tvrtke u vlastitom poslovanju trebaju voditi računa o kontinuiranom usklađivanju poslovanja i zadovoljavanja svih zakonski postavljenih ciljeva. U specifičnim sektorima, kao što su promet i energetika, ali i energetski intenzivnija industrija, potrebno je osigurati značajna financijska sredstva. Kako bi se ubrzala navedena transformacija u sljedećem financijskom razdoblju bit će osigurani posebni fondovi koji bi trebali omogućiti ‘ozelenjivanje’ upravo ovih najzahtjevnijih sektora”, pojašnjava Marija Šćulac Domac.
S ciljem pokretanja gospodarstva nakon pandemije covida-19, Europska komisija ponudila je Plan za oporavak u iznosu od 750 milijardi eura, od čega se minimalno 30 posto mora utrošiti na zaštitu klime i smanjenje emisija stakleničkih plinova. “Kako bi imale pristup ovom fondu za oporavak, države članice EU-a moraju pripremiti planove oporavka u okviru svojih nacionalnih programa reformi koji trebaju sadržavati prioritete ulaganja i reformi te ih dostaviti do travnja 2021. Za Hrvatsku je ključno da se u svom Planu oporavka usredotoči na aktivnosti kojima može pokrenuti gospodarstvo te se približiti ugljičnoj neutralnosti”, ističe naša sugovornica.
PLASTIČNI PROBLEM
U okviru zaokreta prema kružnom gospodarstvu jedno od ključnih pitanja je kako ambalažne materijale učiniti održivijim i tako smanjiti stvaranje otpada na globalnoj razini. U tom je pogledu jedna od aktualnih tema i pozicija i uloga industrije plastike.
Iz HGK ističu kako su polimerni materijali, popularno nazvani plastika, zapravo materijali 21. stoljeća koji su zahvaljujući dobrim kemijskim i mehaničkim svojstvima te jednostavnošću oblikovanja uvelike istisnuli druge materijale i postali sveprisutni u svim granama gospodarstva kao i u svakodnevnom životu. Tako su polimeri prisutni u ambalaži, transportu, građevinama, sportu, obnovljivim izvorima energije te sve više i u medicini.
“Primijenjeno znanje i inovacije omogućile su tehnološki razvoj koji omogućuje da polimeri pomažu u rješavanju niza poteškoća s kojima se suočava naše društvo. Npr. laganim i inovativnim materijalima u automobilima ili zrakoplovima štedi se gorivo i smanjuju se emisije CO2.
Izolacijski materijali visoke djelotvornosti pomažu nam pri uštedi na računima za potrošnju energije. Plastika u ambalaži pomaže pri osiguravanju sigurnosti hrane i produženju vijeka trajanja proizvoda što dovodi do smanjenja otpada od hrane. U kombinaciji s 3D tiskom biokompatibilni plastični materijali mogu spasiti ljudske živote omogućavanjem medicinskih inovacija. No, tako velika upotreba polimera izaziva i stvaranje velikih količina otpada čemu se niz godina nije davao dovoljan značaj niti su se poduzele pravovremene akcije za sprječavanje nastanka otpada i/ili za njegovo održivo zbrinjavanje”, naglašava Šćulac Domac.
Suočena s problemom klimatskih promjena i ogromnim količinama nezbrinute otpadne plastike Europska unija nastoji zakonskim propisima pomoći riješiti problem. Stoga nova EU legislativa zahtijeva promjenu načina poslovanja, ali i navika potrošača te je stoga postavila ciljeve koje moraju ispuniti države članice i sama industrija. Nagomilane probleme nije lako riješiti tako da nova legislativa predstavlja izazov za cjelokupno društvo jer je problem moguće riješiti isključivo zajedničkom suradnjom svih dionika u lancu vrijednosti.
“Početkom 2018. Europska komisija je u sklopu Akcijskog plana za kružno gospodarstvo donijela Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu koja predstavlja temelj novog gospodarstva u području plastike, pri čemu se eko dizajnom i proizvodnjom plastike kao sirovine i plastičnih proizvoda u potpunosti poštuju potrebe za ponovnom upotrebom, popravkom i recikliranjem te se razvijaju i promiču održiviji materijali. Na taj način želi se ostvariti veća dodana vrijednost uz poticanje inovacija. Strategija predstavlja izazov i priliku koju i Republika Hrvatska treba iskoristiti na najbolji mogući način”, ističe Marija Šćulac Domac.
ENERGETSKA UČINKOVITOST
Još jedan aktualan segment u području društveno odgovornog poslovanja je podizanje razine energetske učinkovitosti. Na nedavno održanoj online radionici o Pozivu na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama sudjelovalo je više od 400 sudionika. Iz HGK navode da tako velik interes govori da je tema iznimno zanimljiva privatnom sektoru koji radi sve veće zelene pomake jer tvrtke sve više ulažu u održivi rast, OIE, nove tehnologije i inovacije.
“Kao dokaz sve većega poslovnog interesa dovoljno je da se prisjetimo i zadnja dva natječaja namijenjena proizvodnoj industriji i sektorima turizma i usluga, kojima je odobreno dva puta više sredstava nego što je bilo izvorno predviđeno. Tako se i sada očekuje da će broj i vrijednost prijava nadmašiti raspoloživa sredstva”, navodi Šćulac Domac.
Svrha poziva je poduprijeti provedbu mjera energetske učinkovitosti i/ili mjera za korištenje obnovljivih izvora energije koje će u proizvodnim pogonima dovesti do smanjenja potrošnje energije od minimalno 20 posto u odnosu na potrošnju energije prije provedbe mjera. Projekte je moguće prijaviti do 25. siječnja 2021., a prednost neće imati oni koji se prvi jave, već oni koji će imati najveće uštede.
“Ukupno raspoloživi iznos bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosi 266 milijuna kuna, a namijenjen je mikro, malim, srednjim i velikim privatnim poduzećima koja su registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije koja uključuje sve proizvodne i prerađivačke djelatnosti u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, osim djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, pića i duhanskih proizvoda. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 200 tisuća kuna, a najviši 20 milijuna kuna”, podsjeća direktorica Sektora.
ZAPOSLENICI I POSLOVANJE
Uz ovaj opći pregled aktualnih tema u području društveno odgovornog poslovanja, koje su za ovo naše izdanje pripremile kolegice iz Hrvatske gospodarske komore, ono što je u najvećoj mjeri određivalo društveno odgovorne inicijative u ovoj godini svakako je pandemija koronavirusa. Svi smo se obreli u nepoznatome, bez ikakve iole jasne predodžbe što nam donosi sutra. U takvim uvjetima domaćim tvrtkama iz maloprodaje i industrije robe široke potrošnje treba skinuti kapu jer smo ove godine uistinu vidjeli kako je kod njih stvar društveno odgovornog poslovanja sama činjenica da rade svoj posao. Opskrba stanovništva osnovnim namirnicama i drugim potrepštinama odgovoran je posao, a tvrtke iz ove dvije industrije uistinu su odigrale jednu od ključnih uloga da se izbjegne masovna histerija i da velike teškoće u kojima se nalazi cijela zemlja time postanu još veće.
Pored svog “core businessa”, opskrbe stanovništva u izazovnim i po zdravlje opasnim uvjetima, naši su proizvođači, distributeri i trgovci pomagali zajednici i kroz brojne donacije, bilo da je riječ o novčanim sredstvima, donacijama hrane i drugih potrepština ili medicinske opreme.
Pritom je važno naglasiti koliki su dio tereta u cijeloj ovoj krizi podnijeli djelatnici pa je tim važnije istaknuti u kojoj je mjeri odgovoran odnos prema svojim zaposlenicima postao strateški segment bez kojega nema ni društveno odgovornog ni dugoročno uspješnog poslovanja. Stoga smo u ovom dijelu poslali upit na tvrtku Selectio koja već punih 15 godina provodi projekt Certifikat Poslodavac Partner s ciljem promoviranja kvalitetnog upravljanja zaposlenicima. Kompanije koje se odluče na sudjelovanje u ovom projektu prolaze kroz proces nezavisne analize njihovih HR sustava gdje se procjenjuje njihova HR strategija, kvaliteta procesa regrutiranja i selekcije, upravljanje učinkom i razvijanje zaposlenika te prakse kojima se demonstrira predanost osiguravanju “wellbeinga” zaposlenika.
Iz tvrtke Selectio ističu da samo one kompanije koje zadovolje visoke HR standarde propisane metodologijom projekta dobivaju status nositelja certifikata Poslodavac Partner, što je potvrda njihove izvrsnosti u upravljanju zaposlenicima. “U 15 godina projekta više od 100 organizacija sudjelovalo je i prošlo evaluaciju svojih HR procesa našom metodologijom. Trenutno je 59 nositelja certifikata Poslodavac Partner, i to na čak osam tržišta, što svjedoči o tome da tržište sve snažnije prepoznaje važnost kvalitetnog upravljanja zaposlenicima, ali i relevantnost certifikata Poslodavac Partner kao najvišeg priznanja struke”, naglašava Martina Kessler, voditeljica organizacijskog razvoja u tvrtki Selectio.
Ona dodaje kako su ove godine pokrenuli i projekt “Izvrsnost u izazovima” kako bi na taj način dali priznanje kompanijama koje i tijekom ovog izazovnog perioda pandemije pokazuju kvalitetno upravljanje ljudima te brigu za dobrobit svojih zaposlenika. “Jedan od najvažnijih ciljeva projekta ‘Izvrsnost u izazovima’ je razmjena kvalitetnih praksi upravljanja zaposlenicima u nepredvidivim okolnostima. Nositelji priznanja dijele svoja iskustva i prakse i tako senzibiliziraju širu javnost o važnosti brige za zaposlenike čak i u periodima kada je poslovanje tvrtke ugroženo”, pojašnjava Kessler.
O angažmanu tvrtki iz područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje u pogledu upravljanja ljudskim resursima, ona kaže: “Postoji značajan broj kompanija iz tog segmenta tržišta koje već godinama prepoznaju važnost certificiranja njihovih HR sustava, a zadnjih godina je i sve više kompanija iz tog sektora zainteresirano za sudjelovanje u projektu Certifikat Poslodavac Partner. O tome svjedoči i podatak da je od trenutnih nositelja certifikata Poslodavac Partner, čak 39 posto kompanija iz područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje. U tom su segmentu česte kompanije s velikim brojem zaposlenika dislociranim po različitim lokacijama, gdje je nešto izazovnije kvalitetno upravljati ljudskim resursima, nego primjerice u manjim tvrtkama čiji zaposlenici svi rade s iste lokacije. Zato nas osobito veseli nagraditi izvrsno upravljanje zaposlenicima tih kompanija, ali i dati im personalizirane sugestije za daljnja unaprjeđenja. To je naša standardna praksa sa svim kompanijama koje sudjeluju u projektu, a koju kompanije zaista cijene te često dobivene sugestije koriste u daljnjem razvoju svoje HR funkcije.”
Za zaključak ovog osvrta na aktualnosti iz područja društveno odgovornog poslovanja možemo samo još jednom podvući kako su maloprodaja i industrija robe široke potrošnje sektori koji predvode cijelo tržište i po inicijativama usmjerenim na boljitak zajednice i zaštitu okoliša. Ove godine to su dokazali nebrojeno puta, a svi se skupa nadamo kako dogodine neće imati toliko prilike za dokazivanjem i da će nam svima biti lakše i mirnije.
Kako bi tome svi dali svoj osobni doprinos trebamo ostati odgovorni i čuvati sebe i druge.
Jedino osobno odgovorni možemo biti i društveno odgovorni.
Društveno odgovorno poslovanje – Izjave
Coca-Cola Adria – Vinko Kovačić, voditelj javnih poslova, komunikacija i održivog poslovanja
The Coca-Cola Company čvrsto vjeruje kako je neophodno poslovati na ispravan, a ne na lakši način. Ključni dio tog ispravnog, odgovornog i održivog pristupa poslovanju je ostvarenje vizije kružnog gospodarstva kao rješenja koje osigurava ekonomski rast i pritom čuva okoliš, stvara radna mjesta i doprinosi cjelokupnom društvu. Posebne napore posvećujemo brizi za okoliš kroz projekte u zajednici, promjenama u svojim poslovnim procesima, ali i brojnim inovacijama u području ambalaže. U sklopu plana Svijet bez otpada The Coca-Cola Company se obvezala do 2030. godine za svaku prodanu bocu ili limenku pomoći prikupiti i reciklirati istu količinu prazne ambalaže s tržišta te koristiti ambalažu koja sadrži 50 posto recikliranog materijala. Također, kompanija ulaže znatne napore da se do 2025. godine 100 posto primarne ambalaže koju globalno plasira može reciklirati.
Tako je prošle godine mineralna voda Römerquelle postala prva voda u Hrvatskoj s cjelokupnim asortimanom u potpunosti napravljenim od recikliranih plastičnih boca. U ovoj godini u Šibeniku je, uz podršku The Coca-Cola Foundation-a i u suradnji s lokalnom zajednicom, pokrenuta inicijativa Šibenik Zero Waste City usmjerena povećanju svijesti građana o recikliranju, poticanju razvoja navika usmjerenih na smanjivanje otpada i osiguranju infrastrukture za odvajanje otpada na plažama i ulicama grada. Uz brigu za okoliš, dio našeg odgovornog pristupa je i davanje doprinosa odgovoru na ključne probleme u zajednicama u kojima poslujemo. Coca-Cola je ove godine diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, privremeno zaustavila sve planirane marketinške aktivnosti, kako bi što uspješnije preusmjerila resurse prema zajednicama i pomogla im u nošenju sa svim izazovima koje je donijela COVID-19 kriza. The Coca-Cola Foundation je donirala Hrvatskom Crvenom križu više od 2,5 milijuna kuna. Od toga je 1,7 milijuna kuna bilo namijenjeno aktivnostima vezanim uz pandemiju bolesti COVID-19, a 850 tisuća kuna za pomoć skupinama građana najpogođenijim potresom u Zagrebu i zagrebačkoj okolici.
dm – Gordana Picek, prokuristica i voditeljica resora Nabave i marketinga
Važnost društveno odgovornog poslovanja prepoznaje sve veći broj tvrtki u Hrvatskoj. U dm-u vjerujemo kako uvijek ima prostora za napredak, pogotovo u ovim neizvjesnim vremenima kada je još važnije u obzir uzeti potrebe zajednice. Upravo kako bismo doprinijeli njenom boljitku, u protekloj je poslovnoj godini putem 165 donacija dm u zajednicu uložio više od 1,9 milijuna kuna. Donirali smo zaštitnu opremu za medicinske djelatnike KBC-a Sestre milosrdnice, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Zagreb osigurali smo dezinfekcijska sredstva te smo građanima pogođenima potresom donirali 500 paketa s osnovnim i neophodnim proizvodima. U studenom 2020., u sklopu trećeg Giving Fridaya, Socijalnim samoposlugama Hrvatskog Crvenog križa odlučili smo donirati pet posto ukupnog dnevnog prometa ostvarenog 27. studenog te smo najpotrebitijim sugrađanima osigurali higijenske i ostale potrepštine u vrijednosti od 333.729 kuna.
Donacijom vrijednom više od 60.000 kuna osigurali smo dezinfekcijska sredstva za starije osobe slabijeg imovinskog statusa u sklopu programa Hrvatskog Crvenog križa “Čuvajmo ih”. Nastavili smo s našim inicijativama kojima promičemo važnost brige o zdravlju, okolišu i životinjama. Podržali smo rad udruge P.I.N.K. Life te smo, zajedno s našim fanovima na Facebooku, osigurali donaciju 10,5 tona hrane za napuštene životinje. Potaknuli smo više od 16.000 osnovnoškolaca na zaštitu okoliša u sklopu Zelenog koraka, devete akcije prikupljanja i recikliranja papira. S ciljem umanjenja utjecaja poslovanja na okoliš, iz prodaje smo u potpunosti povukli jednokratne plastične vrećice, čime smo umanjili količinu plastike u okolišu za 97 tona. Također smo smanjili udio jednokratne plastike u proizvodima dm marke te smo proširili ponudu proizvoda dm marke koji ne sadrže mikroplastiku.
Henkel Croatia – Vanja Legvart, Marketing Manager za diviziju Laundry & Home Care za Hrvatsku i Sloveniju
Ova teška godina sve nas je prisilila da malo stanemo i razmislimo o prioritetima. Svijest o održivom razvoju još je dosta niska, ali je svakako visoko rastući trend. Smatram da kompanije i potrošači sve više postaju svjesni promjena koje se moraju napraviti kako bi ostavili pozitivan trag na okoliš i zajednice u kojima živimo. U konačnici, važno je da osvijestimo koliko će promjena naših navika povećati kvalitetu naših života te kako na taj način možemo utjecati na kvalitetu života drugih ali i generacija koje dolaze nakon nas. Mi možemo i moramo biti dio rješenja problema i u tom smjeru moramo razmišljati. Ponosna sam što sam dio kompanije koja stavlja veliki fokus na društveno odgovorno poslovanje i zajednicu u kojoj poslujemo.
U prvom valu pandemije donirali smo gotovo 3,5 milijuna kuna u Hrvatskoj i Sloveniji čime smo se pridružili globalnom programu solidarnosti kojim se Henkel na svjetskoj razini bori protiv posljedica pandemije. Cilj nam je pomoći u borbi za zdravlje proizvodima za osobnu higijenu i higijenu doma, što je iznimno važno kad slušamo i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Osim toga, aktivni smo i u području ekoloških i održivih projekata pa smo u suradnji s dm-om i Borankom organizirali projekt “Obojimo zajedno Hrvatsku u zeleno!” čiji je cilj bio podići svijest građana o potrebi očuvanja šuma i pošumiti dio područja koja su bila zahvaćena u požaru. Održivost je jedna od temeljnih vrijednosti Henkela pa tako imamo i izrazito ambiciozan cilj da do 2040. godine postanemo klimatski pozitivna kompanija. Nedavno se Henkel pridružio među-industrijskoj inicijativi The Climate Pledge, čiji su osnivači Amazon i Global Optimism, kojom se obvezao da će postići nultu emisiju ugljika 10 godina prije cilja koji je postavljen Pariškim sporazumom UN-a. Od tog cilja nas dijeli puno koraka, ali snažno smo zakoračili bliže tome i ove godine.
Podravka – Marin Pucar, predsjednik Uprave
Podravka društvenu odgovornost promiče od samog osnutka kompanije. U više od 70 godina postojanja Podravka je odgovoran poslodavac i član zajednice u kojoj posluje, a promicanje korporativne društvene odgovornosti upravo je jedno od najvažnijih načela kompanije. Tijekom 2020. godine Podravka je provela niz društveno odgovornih inicijativa i projekata, od kojih su mnogi zapravo samo nastavak dugogodišnje prakse, poput suradnje s Hrvatskim Crvenim križem, raznim humanitarnim udrugama, kulturno-umjetničkim projektima, sportskim klubovima, djeci i mladima, zatim projektima s ciljem očuvanja okoliša te onima koji promiču izvrsnost u raznim segmentima društva te doprinose unaprjeđenju kvalitete života u zajednici u kojoj poslujemo.
U kriznim vremenima ta odgovornost posebno dolazi do izražaja pa smo uslijed pandemije koronavirusa nastupili kao partner zajednici te pružili pomoć potrebitima u društvu, prije svega zdravstvenim ustanovama i civilnoj zaštiti u borbi protiv koronavirusa. Tako smo u proteklom razdoblju donirali respirator Kliničkoj bolnici u Splitu, zatim vrijednu zaštitnu opremu civilnoj zaštiti naše Koprivničko-križevačke županije i Gradu Koprivnici. Nadalje, menadžment Grupe Podravka iz osobnih je primanja prikupio financijska sredstva u iznosu većem od 950.000 kuna koja su donirana Hrvatskom Crvenom križu za pomoć potrebitima. Pomogli smo i rad vatrogasne zajednice Koprivnice i Županije donacijom vatrogasnog vozila i cisterne. Također, Podravka je donirala i 750 paketa prehrambenih proizvoda Stožeru civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije, za potrebe korisnika gradskih društava Crvenog križa Koprivnice, Križevaca i Đurđevca, odnosno obitelji slabijeg imovinskog statusa te obitelji s više djece s tih područja. Uz to, Podravka je uredila i opremila dnevni boravak na Odjelu pedijatrije u Općoj bolnici Koprivnica te istom odjelu dodijelila donaciju novčanih sredstava za kupnju potrebne opreme. Koprivničkoj bolnici doniran je respirator i pet uređaja za terapiju visokim protokom kisika koji se koriste za liječenje najtežih oblika zatajenja pluća kod COVID-19 bolesnika.
Konzum – Ivan Širanović, voditelj odjela komunikacija
Društvena odgovornost imperativ je Konzumovog poslovanja i jedna je od naših temeljnih odrednica u svakodnevnom radu doprinositi boljitku ljudi i zaštiti okoliša. Pritom smo svjesni da je društveno odgovorno poslovanje korisno i potrebno za zajednicu, ali jednako tako i za našu kompaniju. Dionici nove generacije puno više pažnje posvećuju odgovornom ponašanju poduzeća, poštivanju vrijednosti i održivom poslovanju. Svjesni da pravog napretka nema bez odgovornosti i održivosti, u Konzumu neprestano tražimo načine kojima možemo ojačati doprinos u lokalnim zajednicama. Svoje društveno odgovorne aktivnosti provodimo samostalno ili u suradnji s partnerima, a neki su od primjera takvih inicijativa naše tradicionalne blagdanske humanitarne akcije, zatim suradnja na projektima našeg partnera Henkela te redoviti zajednički programi s Mastercardom.
I naš najveći ovogodišnji program vjernosti Zumići imao je i humanitarni karakter usmjeren na realizaciju projekta SOS za pčele u nekoliko županija. Osobito su prepoznati naši napori u području smanjenja bacanja hrane i doniranja hrane pred istekom roka trajanja, za koje smo ove godine treći put zaredom proglašeni Najdonatorom. Naposljetku, iako smo u proteklim mjesecima ulagali velike napore u organizaciju poslovanja i osiguranje normalnih tokova opskrbe, nismo bili zaboravili na najpotrebitije te smo bili među prvim kompanijama koje su u koronakrizi odmah reagirale. Izazovi modernog društva ubuduće će dodatno jačati ulogu društvene odgovornosti u poslovanju, a mi ćemo nesumnjivo pratiti taj trend, spremni na još više ulaganja i zalaganja u sredinama u kojima djelujemo.
Dukat – Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija
Ovog proljeća svijet se suočio s pandemijom nezapamćenih razmjera što je u kratkom roku dovelo do onoga što će vjerojatno ostati zabilježeno kao najveća ekonomska kriza u posljednjih 100 godina. Vrlo brzo postalo je jasno da više ništa neće biti isto kao prije te da nam slijedi razdoblje neizvjesnosti. Osim velikih izazova, ovo vrijeme nosi i priliku da neke stvari napravimo drugačije i bolje za generacije koje dolaze, odnosno da stvorimo nove i bolje temelje za dugoročno održivo društvo. To prepoznaju i potrošači koji traže aktivniju ulogu tvrtki u zajednici te njihovu veću društvenu osviještenost, stav koji se dodatno pojačao i u trenutnoj krizi. Dukat je robna marka koja je duboko uključena u svakodnevni život velikog broja obitelji diljem Hrvatske, ali i kompanija koja je odgovorni član zajednice. Najveći smo donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji treću godinu zaredom. Samo smo lani donirali 145 tona mliječnih proizvoda vrijednih 2,1 milijun kuna, a u zadnjih pet godina 1.045 tona ukupne vrijednosti 15 milijuna kuna.
Osim redovitih donacija potrebitima, građanima posebno ugroženima koronvirusom izvanredno smo donirali dodatnih 30.000 litara mlijeka putem Hrvatskog Caritasa, a obiteljima čiji su domovi stradali u zagrebačkom potresu osigurali smo redovne, višemjesečne donacije naših proizvoda. Osim toga, tijekom lockdowna Dukat je pokrenuo solidaran interventan otkup mlijeka malih mljekara i njihovih farmera koji svoje proizvode prodaju na tržnicama ili vlastitim gospodarstvima, a to nisu mogli nastaviti činiti u vrijeme zatvaranja. Dukat je u tom periodu pokazao brigu za manje mljekare i preuzimao njihov otkup mlijeka, kako bi lakše premostile posljedice lockdowna na poslovanje. Briga o dobrobiti i zdravlju naših zaposlenika također je bio naš prioritet ove godine. Našim smo zaposlenicima osigurali besplatnu psihološku pomoć, financijsku pomoć onima čiji su domovi stradali u potresu, a nagradili smo i one koji su u vremenu prvog vala epidemije demonstrirali izvanrednu angažiranost kako bi se osigurala neometana opskrba potrošača. Zbog ovih i mnogih drugih inicijativa Dukat je od 2020. godine ponosni nositelj priznanja Izvrsnost u izazovima koju dodjeljuje SELECTIO.
Meteor Grupa – Labud – Milica Damjanović, direktorica marketinga
Društveno odgovorno poslovanje i u Hrvatskoj kao i u mnogim drugim zemljama sve više dobiva na važnosti i postaje sve prisutnije, ne više samo u velikim sustavima, već i u manjim kompanijama. Svijest o važnosti poslovanja na načelima održivosti jača među svim dionicima, od potrošača do investitora. Uostalom, i regulatorni okviri podižu standarde i nameću nužnost odgovornog poslovanja, što je primjerice vrlo vidljivo u području zaštite okoliša. Ključno je razumjeti da društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva odgovornost u svim segmentima poslovanja – od odnosa prema zaposlenicima i dobavljačima, preko već spomenutog odnosa prema okolišu i resursima koje koristimo pa do pomaganja zajednici.
Ovo je bila godina kakvu nitko nije očekivao. Donijela je visoku razinu neizvjesnosti, preko noći potpuno drugačije uvjete života i poslovanja pa i nove dimenzije odgovornosti. Suočili smo se iznenada s velikom prijetnjom zdravlju, a onda i s ekonomskom nestabilnošću. Glavna zadaća u takvim okolnostima za nas je bila sačuvati zdravlje zaposlenika, radna mjesta i poslovanje te prilagodbama poslovanja pomoći zajednici u zaštiti i obrani od nedovoljno poznatog virusa. U svega nekoliko tjedana višestruko smo povećali proizvodnju dezinfekcijskih sredstava koja su postala strateški važna, osobito u prvim mjesecima nakon proglašenja pandemije kada je ponuda bila vrlo ograničena. Vodeći računa o zaštiti naših zaposlenika i u uvjetima najvećih restrikcija proizvodnja je radila u tri smjene na dvije lokacije, u Zagrebu i Đakovu. Zahvaljujući tome uspijevali smo odgovoriti na sve potrebe za dezinfekcijskim sredstvima iako su one figurativno rečeno “eksplodirale”. Zaštita zdravlja bila je u fokusu i naših donacijskih aktivnosti u ovoj godini. Donirali smo dezinfekcijska sredstva nizu udruga, zdravstvenih i drugih ustanova diljem zemlje i to radimo u kontinuitetu i u skladu s mogućnostima kroz cijelu godinu. I u ovim okolnostima nastavili smo raditi na unaprjeđenju proizvoda s naglaskom na biorazgradive sirovine, sa smanjenim udjelom alergena, dermatološki ispitane, koje nisu testirane na životinjama i s povoljnijim učinkom na ljude i okoliš.
Sana delikatese – Silvija Repić, direktorica
Društveno odgovorno poslovanje je pojam koji tek treba zaživjeti u našoj zemlji. U zapadnim zemljama kompanije imaju puno veći fokus na održivost i doprinos zajednici. U Hrvatskoj briga za okoliš, briga o zbrinjavanju kvalitetne hrane pred istek roka, briga za pomoć raznim udrugama, doprinos kroz edukaciju i druge društveno odgovorne inicijative još uvijek imaju puno prostora za napredak.
Sana delikatese je mala tvrtka, no trudimo se poslovati društveno odgovorno. Izuzetno smo ponosni što smo nedavno dobili priznanje kao Najdonator u kategoriji malih i srednjih tvrtki za 2019. godinu. Želimo istaknuti da iza vrijednosti donirane hrane stoji značajan angažman i trud naših radnika jer je donirana hrana spašena prije isteka roka valjanosti, a ne hrana donirana od viška prihoda.
Na ovaj smo način dvostruko ponosni jer ne samo što smo hranu donirali onima kojima je najpotrebnije te time pokazali svoju socijalnu osjetljivost, već smo hranu spašavali od uništavanja te time i brinuli o okolišu. Briga za dobrobit ljudi i okoliša uz zadovoljstvo naših radnika osnovni su ciljevi poslovanja Sane – zato na tržište i donosimo hranu koja daje dobar osjećaj. Podržavali smo i brojne udruge, manja lokalna sportska natjecanja, studente, vrtiće i sl. Naravno, u skromnijim financijskim iznosima, onoliko koliko smo to najviše mogli, ali uvijek smo se trudili podržati one kojima je bilo potrebno. Istim stopama nastavili smo i u 2020. godini gdje smo dodatno naše proizvode donirali i bolnicama.
Nestlé Adriatic – Irena Kurtanjek, voditelj korporativnih komunikacija
Svaka kompanija koja želi postati, odnosno ostati uspješna, svoje poslovanje treba graditi na takav način da unaprjeđuje kvalitetu života i pomaže u stvaranju bolje budućnosti zajednice u kojoj djeluje. Nestlé se javno obvezao da će do 2030. pomoći da 50 milijuna djece vodi zdravije živote, da će unaprijediti živote 30 milijuna ljudi u zajednicama koje su direktno povezane s poslovanjem kompanije, a tu je i važna ambicija nultog utjecaja na okoliš. U tom smislu, svoj doprinos zajednici definirali smo kroz konkretne aktivnosti u tri glavna područja – prehrana, zdravlje i zdrav život te briga za zajednicu i briga za okoliš. Naš najvažniji lokalni projekt svakako je Vrtim Zdravi Film, koji ima za cilj doprinijeti odgoju zdravijih generacija. Konkretno, s ovom desetom sezonom projekta, educirali smo gotovo 70.000 učenika i 15.000 roditelja o važnosti pravilne prehrane i redovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću, uz odličnu implementaciju u školama od strane profesora i učitelja. Važno je istaknuti kako je u sklopu projekta isključena bilo kakva promocija kompanije i proizvoda u školama.
Nadalje, Nestlé se obvezao kako će u narednih pet godina 100% naših pakiranja biti od materijala koji će se moći ponovno iskoristiti ili reciklirati. Na tom tragu ove smo godine pokrenuli edukativnu digitalnu kampanju Biraj Zeleno o važnosti održivog načina života, a kako bi motivirali mlade milenijalce na svakodnevne promjene ponašanja u cilju očuvanju okoliša. Dodatno, kad je riječ o mladima, Nestlé i 300 kompanija-partnera Saveza za mlade prošli su mjesec najavili kako će zajedničkim snagama u razdoblju od pet godina stvoriti 300.000 novih poslovnih mogućnosti za razvoj karijere mladih. U Hrvatskoj smo, od pokretanja ove inicijative prije sedam godina, dosegnuli više od 2.300 mladih kroz razne programe. Ove smo godine organizirali i prvu regionalnu virtualnu edukaciju Summer’s Cool u trajanju od tri tjedna na kojoj su mladi dobili znanja iz područja prodaje, nabave, marketinga i e-poslovanja. Nestlé je aktivan član zajednice u tom smislu i s ponosom mogu reći da smo prepoznati kao poželjan poslodavac. Nastavljamo vrlo ambiciozno u tom smjeru i u 2021.