Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u travnju ove godine porasle su u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 9,4 posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS), što je najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke.

Inflacija je u travnju nastavila ubrzavati, s obzirom da je u ožujku iznosila 7,3 posto, u veljači 6,3 posto, u siječnju je na godišnjoj razini porasla za 5,7 posto, u prosincu 2021. za 5,5 posto, studenom za 4,8 posto, listopadu za 3,8 posto, a rujnu 3,3 posto, dok je prvi snažniji porast stope inflacije prošle godine zabilježen u travnju, za 2,1 posto.

Do danas objavljenih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj bila je u srpnju 2008. godine, u visini od 8,4 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u travnju bile prosjeku više za 2,6 posto u odnosu na ožujak, dok su cijene u godišnjem prosjeku bile više za 4,7 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.

Na godišnjoj razini porasle su gotovo sve kategorije, a najviše cijene prijevoza, za 16,4 posto. S 12,8 posto rasta slijede hrana i bezalkoholna pića, restorani i hoteli s 11,1 posto, potom kategorija pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 9,9 posto, pa kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 8,8 posto. Nadalje, cijene odjeće i obuće porasle su za 7,5 posto, rekreacije i kulture za 5,6 posto, u kategoriji raznih dobara i usluga za 5,4 posto, dok primjerice alkoholna pića i duhan bilježe rast od 1,2 posto.

Jedini pad cijena na godišnjoj razini bilježe komunikacije, za blagih 0,1 posto.

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 7,6 posto, slijedi kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva s 5,3 posto, restorani i hoteli, s prosječnim porastom cijena za 3,8 posto. Nadalje, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 2,5 posto, u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstava za 1,9 posto, a prijevoza za 1,7 posto.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,32 postotna boda, potom u prijevozu, za 2,41 postotni bod, te stanovanju, vodi, električnoj energiji, plinu i ostalim gorivima, za 1,48 postotnih bodova.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 19,3 posto, što je doprinos porastu od 3,24 postotna boda, navode iz DZS-a.

Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 7,5 posto, a 5,1 posto isključujući energiju i hranu, dok su cijene usluga porasle 3,8 posto na godišnjoj razini.

RBA: U drugom tromjesečju dvoznamenkaste stope rasta inflacije
Cijene usluga se tako sa dinamikom rasta pridružuju hrani i energiji, što zbog pojačane potražnje tako i zbog očekivane konvergencije prema europskom prosjeku, stoji u komentaru Raiffeisen banke Austria (RBA).

“Uz rast koji je i dalje potaknut cijenama energije i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, sve snažniji pritisci dolaze i od ostalih komponenata indeksa potrošačkih cijena”, istaknuli su RBA analitičari.

Očekuju da će inflacija, s obzirom na kretanja na svjetskim robnim tržištima, povećanje cijena električne energije i plina te još uvijek prisutne globalne poremećaje u opskrbi, svoj vrhunac dosegnuti u drugom tromjesečju, s dvoznamenkastim stopama rasta.

“Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska u srednjoročnom razdoblju suočiti s jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima”, ocjenjuju.

Smatraju da bi tek druga polovina 2023. trebala donijeti povratak godišnjih stopa inflacije oko dva posto i to mahom zbog učinka baznog razdoblja. “Stoga je i naša prognoza prosječene godišnje stope rasta od 7,5 posto u ovoj godini izložena uzlaznim rizicima”, napominju. (Hina)